Moć Trumpovih smrtonosnih sankcija treba biti obuzdana

Mnogo se pisalo o potencijalno katastrofalnim posljedicama impulsivnih i naglih vanjskopolitičkih odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa. Njegovo povlačenje iz iranskog nuklearnog sporazuma, nuklearna igra “kukavice” sa Sjevernom Korejom, ubistvo iranskog generala Qassema Soleimanija i drugi nesmotreni potezi koji su ugrozili milione života – sve su to potezi koje su kritizirali deseci kreatora politika i analitičara.

No, jedan posebno brutalan set mjera Bijele kuće koji je već uzrokovao desetke hiljada žrtava u inozemstvu ignoriran je od većine Trumpovih kritičara. Otkad je stupio na dužnost, predsjednik je jednostrano nametnuo niz smrtonosnih i ozbiljnih ekonomskih sankcija Iranu, Sjevernoj Koreji i Venecueli. Te sankcije nisu, ni po kojem razumnom mjerilu, unaprijedile predsjednikove vanjskopolitičke ciljeve. One su, međutim, unijele haos i uništenje u živote bezbroj nedužnih ljudi.

U Venecueli su ekonomske sankcije, koje je Trump prvi put nametnuo 2017. i potom ih proširio 2019, rezultirale porastom broja oboljelih i umrlih i procjenjuje se da su dovele do desetaka hiljada smrti, prema studiji ekonomista Marka Weisbrota i Jeffreyja Sachsa iz 2019.

Trumpove sankcije Iranu ozbiljno su ograničile pristup te zemlje lijekovima i medicinskim potrepštinama, kako je istakao Human Rights Watch.

Štetni utjecaj Trumpovih sankcija na nedužne

Njegove jednostrane finansijske sankcije protiv Sjeverne Koreje kreirale su kritične prepreke za međunarodne humanitarne organizacije, prema nedavnoj studiji koju je naručio Korea Peace Now.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Mediji nisu informirali javnost o štetnom utjecaju Trumpovih sankcija na nedužne ljude. Gotovo nijedan od mnogobrojnih alarmantnih izvještaja o ekonomskoj i humanitarnoj situaciji u Venecueli, naprimjer, nije spomenuo važnu ulogu američkih sankcija u produbljivanju ozbiljne ekonomske krize u toj državi i sprečavanju oporavka. Dok se korona virus širi jugoistočnom Azijom i dalje, bit će zanimljivo vidjeti do koje će mjere ići medijski izvještaji o tome kako američke sankcije sprečavaju Sjevernu Koreju i Iran da pristupe ključnim lijekovima i medicinskim zalihama potrebnim u suočavanju s epidemijom.

Zašto je tako malo opipljive zabrinutosti zbog brutalne “kolateralne štete” uzrokovane Trumpovim ekonomskim sankcijama? Jedno moguće objašnjenje jest da je establišment američke vanjske politike tradicionalno podržavao sankcije iako su studije pokazale da one generalno ne dovode do željenog političkog ishoda.

Kako dokument Vijeća za vanjskopolitičke odnose objašnjava, “sankcije kao oblik intervencije generalno se smatraju jeftinijim, manje rizičnim tokom akcije između diplomatije i rata. Kreatori politika mogu smatrati sankcije kao odgovor na vanjskopolitičku krizu u kojoj nacionalni interes nije ključan ili gdje nije moguća vojna akcija”.

Negativne ljudske posljedice sankcija nisu odmah očite i, kada se pojave izvještaji o smrtima povezanima sa sankcijama, kao što je bio slučaj početkom 1990-ih, kada su nametnute ekonomske sankcije Haitiju, oni obično bivaju zanemareni.

Srećom, pojedini američki kreatori politika počeli su se protiviti ciničnom dvostranačkom konsenzusu o sankcijama i progovorili su protiv njihovih ozbiljnih posljedica i manjka opipljivih rezultata. U decembru 2018. četrnaest članova Kongresa poslalo je pismo administraciji tražeći “odgovore u vezi s humanitarnim utjecajem koji nedavno nametnute američke sankcije imaju na iranski narod”.

Kontrola sankcija

U martu 2019. šesnaest članova Zastupničkog doma potpisalo je pismo državnom sekretaru Mikeu Pompeu u znak protivljenja Trumpovim ekonomskim sankcijama protiv Venecuele i primijetilo da imaju “smrtonosne posljedice na nedužne ljude” i da “doprinose aktuelnoj migraciji stotina hiljada stanovnika Venecuele”.

Dvanaestog februara ove godine kongresmenka Ilhan Omar odlučila je preduzeti odlučnu akciju da suzbije predsjednikovu jednostranu upotrebu sankcija novim prijedlogom zakona nazvanim Zakon o kongresnom nadzoru nad sankcijama (COSA). Kao dio hrabrog novog paketa zakona s ciljem promoviranja mira, ljudskih prava i poštivanja međunarodnog zakona, COSA bi izmijenila Zakon o nacionalnim hitnim slučajevima i Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u hitnim slučajevima, koji zajedno omogućavaju predsjedniku da naredi sankcije bez odobrenja Kongresa, pozivavši se na “hitni nacionalni slučaj”, nevezano za to ima li dokaza za takvo što.

Omarin prijedlog zakona uspostavlja strogu zakonsku kontrolu nad upotrebom sankcija izvršne vlasti, zahtijevajući odobrenje Kongresa unutar 60 dana od najave vanrednih sankcija, kao i dodatno odobrenje za obnovu tih ovlasti svakih šest mjeseci otad.

Taj zakon također će inicirati reviziju stvarnog utjecaja sankcija tražeći studije o utjecaju jednostranih sankcija prije i nakon njihove primjene. Od američke vlade tražilo bi se da izvijesti o tome jesu li sankcije unaprijedile navedene ciljeve i mjerila. Važno je i dodati da taj prijedlog zakona zahtijeva da State Department izvijesti o tome jesu li predsjedničke sankcije u skladu s američkim obavezama u okviru međunaorodnih sporazuma; mnogi stručnjaci u međunarodnom pravu rekli bi da nisu.

COSA je već dobila snažnu podršku od široke koalicije grupa civilnog društva. Kongresu je poslano pismo u kojem se od njega traži da sponzorira taj zakon, a potpisalo ga je više od 40 grupa, koje uključuju vjerske organizacije, kao što su Komitet američkih prijatelja i Ujedinjena Kristova crkva, Svećenstvo, pravda i svjedoci, mirovne grupe, kao što su Veterani za mir i pobjedu bez rata, i ekspertske organizacije, kao što su Centar za ekonomska i politička istraživanja i Centar za međunarodnu politiku. Kako se u pismu kaže: “Moć da se nametnu sankcije (…) ne bi trebala biti u rukama pojedinca. Riječ je o previše života i previše je potencijala za zloupotrebu ili pretjerano korištenje.”

Dok raste svijest o povredama i patnji nastalima zbog sankcija koje su nametnuli Trump i njegovi prethodnici, možemo se nadati da će građani i kreatori politika koji podržavaju ljudska prava, Ustav i međunarodni zakon podržati COSA-u i svaki drugi napor da se ograniči predsjednička moć da jednostrano vodi ekonomski rat protiv civilnog stanovništva.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera