Mišljenja

Virus kao crni labud – iznenađenje s velikim posljedicama

Pojava koronavirusa ubrzala je recesiju u mnogim razvijenijmh zemljama, piše autor (EPA)
Pojava koronavirusa ubrzala je recesiju u mnogim razvijenijmh zemljama, piše autor (EPA)

“Ljudi u Starom svijetu, prije otkrića Australije, bili su uvjereni da su svi labudovi bijeli. Vidjeti prvog crnog labuda možda je bilo zanimljivo iznenađenje za nekolicinu ljudi zainteresiranih za boje ptica”, piše Nassim Nikolas Taleb u bestseleru The Black Swan: The Impact of the Highly Improbable. Knjiga ilustrira činjenicu da jedan prizor može poništiti opći zaključak izveden na osnovu opažanja miliona bijelih labudova tokom cijelog milenija. Dovoljna je jedna (i, kako možete pročitati, prilično ružna) crna ptica. Taleb “crnim labudom” označava nepredvidljiv događaj s velikim posljedicama. Ovim se misli na potpuno neočekivan događaj, koji je krajnje rijedak, ali ima katastrofalne posljedice za realnu ekonomiju.

Pandemija izazvana pojavom korona virusa, prema mišljenju uglednih ekonomista, predstavlja očit primjer “crnog labuda”. Ono što ovdje nazivamo Crni labud (i pišemo velikim slovom) događaj je koji ima sljedeće tri odlike: prvo, vanredan je po tome što ne spada u domen uobičajenih očekivanja, jer ništa što se zbilo u prošlosti ne može uvjerljivo ukazati na to da je on uopće moguć; drugo, utjecaj mu je ogroman; treće, i pored toga što je vanredan, ljudska priroda nagoni nas da smišljamo naknadna objašnjenja za njegovu pojavu, uslijed čega on postaje objašnjiv i predvidljiv.

Sigurno ćete se složiti kako pobrojane odlike ispravno portetiraju najveću ekonomsku bitku današnjice nakon svjetske ekonomske krize. Dok je cijeli svijet zaokupljen zdravstvenim posljedicama negativnih učinaka izazvanih korona virusom, dotle ekonomsko tkivo brojnih zemalja trpi nemjerljive posljedice. Poslije nezapamćenih gubitaka prošle sedmice australijska berza počela je trgovanje neviđenim padom za 9,7 posto. Također, berza u Hong Kongu završila je dan s padom za više od četiri posto, Šangajska je ostvarila minus 3,4 posto, a Tokijska gotovo 2,46 posto.

Kad pukne jedna karika lanca…

Pojava korona virusa samo je ubrzala recesiju mnogih razvijenijih zemlja, koje su, poput Njemačke ili Italije, bile blizu ili već u recesiji mnogo prije pojave pandemije. Pojava recesije jakih ekonomija može inercijom povući ostatak eurozone tim putem. Prema procjenama međunarodnih finansijskih institucija, shodno njihovim posljednjim optimističnim prognozama, planirani rast eurozone potonut će sa 1,2 na 0,8 posto. 

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U uvozno zavisnim zemljama, među koje ubrajamo Bosnu i Hercegovinu, planirani rast mogao bi biti prepolovljen. Bosna i Hercegovina u prvih šest mjeseci prošle godine zabilježila je porast deficita za 12,11 posto u razmjeni robe sa svijetom, a najviše je uvozila iz Njemačke (889,5 miliona KM – 450 miliona eura), Italije (862 miliona KM – 435 miliona eura), Srbije (1,3 milijardi KM – 660 miliona eura), Hrvatske (1,7 mlijardi KM – 860 miliona eura) i Kine (463,8 miliona KM – 233 miliona eura), odnosno zemalja koje su gotovo ključna žarišta pandemije. Posebno je zabrinjavajuće što Bosna i Hercegovina uvozi 92 posto hrane koju stanovništvo svakodnevno konzumira, a samo iz Kine uveze 18 puta više robe nego što je izveze.

Međutim, ako negativni efekti kineske krize potraju duže, globalni lanci opskrbljivanja bit će prekinuti, pa će nastupiti nesrazmjerni tržišni poremećaji. “Sve što će u sljedeće tri godine znatno utjecati na naš biznis začeto je već danas”, napisao je Peter Drucker. Kako dolazi do prekida tih globalnih lanaca opskrbljivanja, na čije posljedice stručnjaci upozoravaju svakodnevno? Pojednostavljeno kazano, zemlje koje ovise o uvozu repromaterijala (naprimjer, zemlje zapadnog Balkana) ostaju bez sirovina, koje im trebaju da proizvedu proizvod koji će izvesti na tržište razvijenih zemalja (naprimjer, zemalja zapadne Evrope), koje će dalje prodati taj proizvod na nekom tržištu (naprimjer, zemljama Bliskog istoka).

Pogođene i ponuda i potražnja

Svaki pojedinačni učesnik unutar globalnog lanca stvara određenu vrijednost, kojom isplaćuje plaće radnicima, nabavlja novi repormaterijal, plaća državi obaveze… Prekidom aktivnosti unutar globalnog lanca opskrbljivanja, kompanijama postaje nemoguće podmirivati sve navedene obaveze. Zbog toga, naprimjer, jedna fabrika u Srbiji smanjuje proizvodnju jer je zatvorena neka fabrika u Italiji, zbog toga što ne dolaze dijelovi iz Kine… Prekidanjem takvog povezanog lanca nastaje ekonomski šok – pad zaposlenosti, uzrokovan zahtjevima za masovna otpuštanja radnika, povećanje općeg nivoa cijena uzrokovanim rastom potražnje, zatvaranje fabrika uslijed nedostatka tržišta… Ekonomskom računicom kazano, slijedi, shodno različitim prognozama, opadanje rasta svjetske privrede sa 2,9 na 2,4 posto.

Ove negativne tendencije neminovno će utjecati na bosanskohercegovačku privredu. Naprimjer, izvoz, uvoz i strane doznake sada čine 70 posto bosanskohercegovačkog bruto društvenog proizvoda. Prema grubim prognozama, smanjenje tih parametara izravno će smanjiti ekonomski rast za trećinu. Također, negativnih efekata nisu pošteđene ni druge otvorene ekonomije koje osjećaju nepovoljan odnos izvoza i uvoza. Među tim zemljama, osim Bosne i Hercegovine, možemo ubrojiti susjedne Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru te Sjevernu Makedoniju i Kosovo. Ovome treba dodati smanjenje stranih investicija, produbljenje budžetskog deficita, rast cijena proizvoda…

Ova kriza, za razliku od one iz 2008, ima dvostruko djelovanje – istovremeno pogađa i ponudu i potražnju. Drugačije kazano, negativan učinak krize osjetit će proizvođači koji nude proizvode s jedne strane, te kupci, koji traže proizvode kojih nema zbog nestašice, s druge. Narušavanjem tržišne ravnoteže, kreatori ekonomske politike imaju ogromne probleme. Oni, pak, reduciranju negativnih djelovanja krize moraju pristupiti ozbiljno. Razumne mjere koje mogu poduzeti bosanskohercegovački političari trebaju biti orijentirane prema stimuliranju infrastrukturnih investicija, koje jedino mogu obnoviti pokidane veze unutar lanaca opskrbljivanja.

‘Brzi će pojesti sporije’

Male i otvorene ekonomije, poput bosanskohercegovačke, poduzimanjem ovih reformi mogu tražiti šansu putem kreiranja alternativnih lanaca opskrbljivanja, koje brojne kompanije sigurno traže. Mora iskoristiti fleksibilnost koju nudi mala ekonomija, slijedeći čuvenu ekonomsku krilaticu prema kojoj “veliki ne jedu više male nego brzi jedu spore”. Prednost u borbi s pandemijom korona virusa neće imati velike ekonomije nego one koje mogu pripremiti brz odgovor. Treba ozbiljno uzeti u obzir (pre)poruke ovogodišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma, na kojem je zaključeno da “nema rješenja globalnih problema bez zajedničke akcije”. Ova kriza pokazuje odsustvo zajedničkog djelovanja, čime dodatno otežava mogućnost previđanja i sagledavanja veličine njenog utjecaja. Kako navodi jedan ugledni ekonomski stručnjak: “Zemlja je jedinstven prostor, jedan brod; ako negdje curi, stradat će svi dijelovi broda, kad-tad.”

“Crni labud” predstavlja veliku zagonetku upravo zbog kombinacije male predvidljivosti i ogromnog utjecaja. Glavna ideja navedene knjige je da smo slijepi za slučajnost, posebno za krupne devijacije: “Zašto smo mi, bili naučnici ili ne, genijalci ili obični ljudi, skloni da umjesto šume vidimo drveće? Zašto se uporno bavimo detaljima, a ne mogućim važnim i velikim događajima, uprkos očitim dokazima za njihov golemi utjecaj? I, ako slijedite moju argumentaciju, zašto čitanje novina čak umanjuje vaše znanje o svijetu?”, pita se Taleb.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Više iz rubrike Piše
POPULARNO