Mišljenja

Pojava korona virusa uzdrmala ekonomiju: Šta se poduzima u regiji?

Pad potrošnje i potražnje bi mogao ostaviti katastrofalne posljedice (Al Jazeera)
Pad potrošnje i potražnje bi mogao ostaviti katastrofalne posljedice (Al Jazeera)

Panika, neizvjesnost i kriza – tri su pojave koje ekonomija ne voli. Od pojave posljednje ekonomske i finansijske krize 2008. godine, u svijetu je bio relativno dug period ekonomske ekspanzije, koji bi se nastavio i u ovoj godini, a vrlo izvjesno i u narednim godinama. Ipak, jedna nepredvidiva pojava, gurnula je svijet u suprotnom smjeru.

Pojava korona virusa, ozbiljno je uzdrmala svjetsku ekonomiju. Prvo se pojavila panika, koja je dalje pokrenula neizvjesnost, što je u konačnici dovelo do ekonomske krize za koju niko trenutno ne može reći koliko će dugo trajati.

Berze širom svijeta su ekspresno reagovale, gdje je došlo do dramatičnog pada mnogih indeksa, najvećeg pada od 1987. godine i „crnog ponedjeljka“, što je dodatno povećalo strah na finansijskim tržištima od pojave recesije. Mnogi analitičari širom svijeta se slažu da je globalna recesija neminovna, da će biti oštra i duboka, ali da niko sa sigurnošću ne može tvrditi koliko će dugo potrajati. Za razliku od prošle ekonomske krize iz 2008. godine, ova je suštinski dosta drugačija, jer pogađa i agregatnu ponudu i agregatnu potražnju u isto vrijeme. Drugim riječima, odražava se i na lanac ponude proizvoda, ali i na, zbog nestašice i na potražnju. Intervencije vlada na tržištu su tim teže i složenije.

Prelijevanja negativnih efekata

Dolazak virusa u Evropu, najteže je, barem za sada, pogodio Italiju, koja je važan trgovinski partner za BiH, ali i kompletnu Evropu. Velika otvorenost tržišta, kako za uvoz, tako i za izvoz, donijele su prosperitet za mnoge zemlje. Bez obzira, što smo mi kao ekonomija, na niskom nivou ekonomske aktivnosti, upravo zbog otvorenosti tržišta dostupni su nam mnogi proizvodi iz dalekih zemljama, što ne bi bio slučaj da smo zatvorena ekonomija orijentirana samo na svoje unutrašnje tržište.

Upravo je ta otvorenost mnogih zemalja pokazala kako se dolazi do prelijevanja negativnih efekata iz jedne u drugu zemlju.

U 2019. godini, vanjskotrgovinska razmjena BiH i Italije je iznosila 3,63 milijarde KM, od čega se na uvoz iz Italije odnosi 2,33 milijarde KM, a na izvoz u Italiju 1,3 milijarde KM.

Izvoz je u prošloj godini bio veći za 7,5%, a uvoz manji za 3,9%. U prošloj godini, Italija je imala usporavanje ekonomije, te tehničku recesiju krajem 2018. godine, što se dijelom odrazilo i na potražnju za našim proizvodima, ali i povećani izvoz, kako bi se savladali negativni efekti po njihovu ekonomiju. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je već za prva dva mjeseca ove godine došlo do pada izvoza za 18%, ali i uvoza od 6% u razmjeni za Italijom. Upravo ove direktne posljedice odrazit će se na našu obućarsku, tekstilnu i građevinsku industriju. Indirektno, posljedice bi mogle biti još ozbiljnije, jer je Italija vrlo značajna za autoindustriju u EU, gdje su upravo oni glavni dobavljači mnogih dijelova. Zastoj će se odraziti na zemlje poput Njemačke, što će opet indirektno ostaviti posljedice za našu ekonomiju, jer je i Njemačka značajan vanjskotrgovinski partner za BiH, a koja je u 2019. godini bila na pragu tehničke recesije.

Kada se spominje ekonomska situacija u BiH, ne treba zaboraviti, da je BiH 2019. godinu završila sa 600 miliona KM većim vanjskotrgovinskim deficitom, 15.000 penzionera više, nastavkom iseljavanja stanovništva, te preko 5% padom industrijske proizvodnje. Pored toga, BiH je imala u dva uzastopna kvartala negativnu stopu ekonomskog rasta, te je također bila tehnički u recesiji, a na nivou godine smanjeni ekonomski rast od 2%. Struka je upozoravala u aprilu prošle godine na moguće negativne posljedice sa prijedlozima mjera, međutim, izostala je reakcija vlasti.

Reakcija vlasti i vraćanje povjerenja

Sada, kada koronavirus ostavlja katastrofalne posljedice po ekonomije zemalja, ključna je reakcija vlasti i vraćanje povjerenja. Ozbiljnost situacije shvatile su gotovo sve pogođene zemlje. U SAD-u je odobren paket pomoći od 1,5 triliona dolara. Prema riječima Olafa Scholza, ministra finansija u Njemačkoj, osigurana su neograničena novčana sredstva za preduzeća pogođena koronavirusom, simbolički nazvana “bazooka” kako bi se spriječila kriza u najvećoj ekonomiji eurozone. Susjedne zemlje Hrvatska i Srbija, pa i Slovenija su izašle sa hitnim mjerama za ublažavanje negativnih posljedica, prije svega u segmentu fiskalne politike kroz odgodu plaćanja poreza i doprinosa, te maksimalnu fleksibilnost i podršku. Kada je u pitanju BiH, reakcija vlasti je u potpunosti izostala. Nakon pritiska struke, privrednika, javnosti i medija, održan je sastanak, na kojem nisu saopštene bilo kakve ekonomske mjere koje se planiraju preduzeti.

U ovom trenutku vlast u BiH mora izaći sa konkretnim setom hitnih ekonomskih mjera, gdje prioritet treba biti održavanje ekonomske aktivnosti. Na državnom nivou, potrebno je uvesti fleksibilnost u pomjeranju roka za plaćanje PDV-a na kraj mjeseca. Na entitetskom nivou, stav struke jeste da treba omogućiti odgodu plaćanja doprinosa i poreza, prije svega za one sektore koji su najviše pogođeni ovom krizom, poput sektora turizma i ugostiteljstva i prerađivačke djelatnosti. U saradnji sa bankama, vlasti trebaju formirati fond koji će pomoći pravnim licima za održavanje ekonomske aktivnosti i radnih mjesta. U ovakvoj ekonomskoj situaciji, jeftinije je zadužiti se i održati ekonomsku aktivnost, nego pustiti da dođe do gašenja firmi i fabrika, te otpuštanja radnika. Pad potrošnje i potražnje bi mogao ostaviti katastrofalne posljedice.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Privrednici u Bosni i Hercegovini sve glasnije apeluju na entitetske vlade da uvedu hitne mjere kojima bi ublažili finansijsku štetu od korona virusa. Gubitke bilježe gotovo svi, od transporta do turizma, pa privrednici traže proglašenje vanrednog stanja. 

Više iz rubrike Piše
POPULARNO