Zapadni Balkan u Uniji nije sporan, na potezu su reformatori i reforme
Evropsko liderstvo francuskog predsjednika Emmanuela Macrona ojačano je još jednim, na prvi pogled, skromnim, a dugoročno važnim uspjehom. U roku koji je postavio u oktobru prošle godine, zaustavljajući odluku evropskih čelnika o početku pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Evropska komisija izradila je i 5. februara obnarodovala revidiranu metodologiju pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Imajući u vidu da se obnovljena metodologija u gotovo svim tematskim cjelinama znatno podudara s ambicioznim francuskim prijedlogom (non-paper) s kraja prošle godine, predstavnici Evropske komisije u pravu su kad odbacuju prigovore da je u suštini riječ o face-liftingu postojeće metodologije, koja je stara već četvrt stoljeća.
Tradicionalne početne sumnjičavosti u svaku i svačiju “reviziju” starog ne bi trebale utjecati ni na kredibilnost prvog strateškog iskoraka nove Evropske komisije u vezi s oživljavanjem procesa proširenja niti bi ta neizbježna sličnost u pristupima evropske i francuske administracije trebala zamagliti suštinu i cilj obnovljene metodologije, imajući u vidu Macronovu nesumnjivu proevropsku opredijeljenost i ostrašćeni entuzijazam na euroatlantskom planu. Tim više što se, osim obnovljene metodologije, od kabineta Ursule von der Leyen u kratkom roku očekuju još dva važna i međusobno povezana koraka u vezi s našom regijom kako bi šanse za članstvo u Uniji bile izvjesne, a istinske reforme konačno izvodljive.
Prvi korak jest priprema revidiranih izvještaja o napretku Albanije i Sjeverne Makedonije kako bi čelnici EU-a, vjerovatno već krajem marta, mogli usvojiti odluku o početku pristupnih pregovora s vladama te dvije zemlje. Drugi korak jest “Veliki plan ekonomskih reformi i finansijske podrške zemljama zapadnog Balkana”, na kojem se užurbano radi kako bi i on bio usvojen na samitu EU – Zapadni Balkan u Zagrebu početkom maja.
Ne mijenjaju se pravila nego metodologija
Iako bi zagovornici statusa quo u regiji (po već uštimanom etnonacionalnom konceptu održavanja postojećeg stanja antisistemske vlasti) mogli i iz najnovije metodologije iščačkati dovoljno izgovora za opstrukciju i isprazne debate o tome šta je u novom pristupu prema proširenju novo, šta je revidirano, a šta nepromijenjeno u odnosu na dosadašnju metodologiju pristupnih pregovora, niko objektivan ne može poreći pokušaje inovativnosti, dobru namjeru, odlučnost i volju nove evropske administracije da pristupanje balkanskih zemalja Uniji učini neupitnim, predvidljivim i pravednim.
No, ni sve ovo gore zajedno, ipak, nije senzacionalna novina, pa se s pravom može postaviti pitanje u čemu je onda “kvaka” ako je istina da se “ne mijenjaju pravila igre i osnovni uvjeti” iz Kopenhagena (1993) i Madrida (1995) “nego se mijenja samo metodologija”, kako je najnoviju inicijativu Komisije u srijedu obrazložio i sam evropski komesar za politiku susjedstva i proširenje Oliver Varhelyi (Mađarska).
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Namjera je očito da se, nakon “velikog proširenja” iz 2004, a zatim i 2007, kada su, pod sumnjivim okolnostima, primljene Rumunija i Bugarska, procesu proširenja konačno vrati važnost strateške politike EU-a (princip vjerodostojnosti), odnosno da se proširenjem na Zapadni Balkan bave sve države članice, a ne samo one koje imaju lidersku ulogu ili nacionalne geopolitičke interese (princip osnaženog političkog vođstva) i da pregovori o pristupanju budu iskreniji, a rezultati reformi, zasluge ili opstrukcije pravednije odvagani (principi predvidljivosti i dinamičnosti).
Šta je još novo u revidiranoj metodologiji?
Iako je i dosad administracija u Briselu imala u rukama tzv. klauzulu o uvjetnosti i formalnu mogućnost preusmjeravanja, obustavljanja, pa i suspenzije pristupnih pregovora (primjer Turske), novina je u izričitosti primjene tih mogućnosti i pozivanju na “jasno izraženo raspoloženje javnosti unutar EU-a, koja zahtijeva obustavu pregovora kada se reforme i napredak ne ostvaruju prema planu ili kada se neki procesi počnu vraćati u predreformsko stanje, koje odudara od standarda Evropske unije”. U skladu s principom reverzibilnosti, evropske institucije, dakle, mogu u pregovorima napraviti korak unazad ili zaustaviti proces pristupanja. “Evropska komisija povući će se iz pregovora uvijek ako i kada to bude morala učiniti”, izričit je u srijedu bio Varhelyi.
Novina je i način discipliniranja. Redukcija ili suspenzija IPA i drugih fondova EU-a jedna je od mjera koje Komisija namjerava primijeniti. “Na to smo spremni isto onoliko koliko smo spremni višestruko povećati pristupne i razvojne fondove za ekonomski rast i svaku drugu vrstu osnaživanja zemalja regije. U oba smjera bit ćemo proporcionalni u odnosu na stvarno stanje na terenu”, rezolutan je Varhelyi.
Važna novina jest i uključivanje eksperata iz zemalja članica EU-a u timove Evropske komisije za praćenje reformi na terenu i ocjenjivanje ostvarenih rezultata ili eventualnih skretanja s evropskog puta. Cilj je otklanjanje dosadašnje sumnjičavosti pojedinih članica prema aršinima Evropske komisije ili njene navodne pristranosti prema većinski kršćanskim zemljama regije (Srbija i Crna Gora) u odnosu na zemlje s muslimanskom većinom (Bosna i Hercegovina) ili sa znatnom muslimanskom populacijom, kao što su Sjeverna Makedonija i Kosovo.
Potpuno nova i potencijalno izvrsna poluga obnovljene metodologije jest uključivanje predstavnika vlasti, eksperata i civilnog društva iz zemalja zapadnog Balkana u procese kreiranja evropskih politika, sve do ministarskog nivoa odlučivanja u EU-u. “Želimo uspostaviti čvrsto i odgovorno partnerstvo i povjerenje sa svim državma regije, i to ne samo na nivou institucija nego i na nivou javnosti i naših društvenih zajednica”, rekao je Varhelyi, uvjeravajući novinare i javnost da je ta vrsta uigravanja potencijalnih članica od suštinske važnosti za njihovo kasnije snalaženje u Uniji.
Kraj kozmetičkih reformi?
Da bi sve to bilo ostvarivo, Evropska komisija zasnovala je revidiranu “metodologiju, proces, proceduru ili postupak” na principima vjerodostojnosti politike proširenja i pristupnih pregovora, dinamičnosti procesa proširenja, snažnog političkog upravljanja tim procesom i predvidljivosti konačnog ishoda.
“Uspješnost u provođenju reformi, kao i zasluge ili opstrukcija svake od zemalja u statusu kandidata moraju ubuduće biti mjereni nepogrešivom preciznošću ako nam je cilj istinska kredibilnost procesa proširenja”, naglasio je Varhelyi. Smatra da su dosadašnji manje-više kozmetički reformski zahvati na Balkanu “upravo ona pitanja koja izazivaju najveću zabrinutost među članicama Unije, i ne samo među onim državama i njihovim vladama koje su prošle jeseni o tome javno progovorile”, rekao je evropski komesar, aludirajući na Francusku, Dansku i Holandiju, koje su glasale protiv početka novih pristupnih pregovora dok se ne izvrši revizija politike proširenja.
Sve članice EU-a saglasne su, rekao je, da reforme u regiji odsad moraju biti iskrene, sveobuhvatne, duboke i vidljive u svakodnevnom životu. A sa svoje strane, Unija mora biti veoma precizna i jasna u davanju ponuda i ispostavljanju zahtjeva prema svakom pojedinom kandidatu za članstvo. “Samo je tako moguće uspostaviti neraskidivo partnerstvo i povjerenje i tek je tada moguće da i EU daje maksimum od sebe”, zaključio je Varhelyi.
Jest rigoroznije, ali je vremenski predvidljivije
Dinamičnost pristupnih pregovora želi se postići i grupiranjem dosadašnjih 35 pregovaračkih poglavlja u šest srodnih tematskih cjelina (klastera), koje je tokom pristupnih pregovora neophodno harmonizirati s evropskim vrijednostima, propisima i praksom. Umjesto šest do osam godina dosadašnjeg pregovaranja o jednom delikatnijem poglavlju cilj Komisije jest da se za godinu ispregovara cijela grupa srodnih poglavlja, odnosno da u roku šest do osam godina, uz maksimalnu posvećenost članstvu, svaka zemlja kandidatkinja stekne uvjete za potpisivanje ugovora o pristupanju Uniji.
Umjesto dosadašnjeg nametanja pregovaračkih poglavlja odsad će svaka zemlja regije predlagati otvaranje onih pregovaračkih grupa (klastera) za koje je u tom trenutku institucionalno, politički i pregovarački najspremnija, a “eliminatorna” grupa pitanja za pregovore i dalje će biti vladavina prava, pravosudni sistem, osnovna prava, slobode i sigurnosti (dosadašnja poglavlja 23 i 24). Kao i dosad, tim tematskim “klasterom” pristupni pregovori počinjat će i završavati i od njega će proceduralno i politički najviše zavisiti hoće li – i kada – neka od zemalja regije postati članica Evropske unije.
Nova metodologija jest rigoroznija, ali je i članstvo u EU-u izvjesnije i vremenski predvidljivije.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera