Ruski špijunski rat na Balkanu

Malo je vjerovatno da će zemlje regije zaoštriti retoriku protiv Kremlja (Reuters)
Malo je vjerovatno da će zemlje regije zaoštriti retoriku protiv Kremlja (Reuters)

Kad je u martu 2018. objavljena vijest da su bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćerku Juliju možda otrovali špijuni ruske agencije GRU koristeći nervni agent nazvan “novičok”, bugarski trgovac oružjem Emilijan Gebrev uznemirio se.

Tri godine ranije, u aprilu 2015, on je bio u komi nakon što je otrovan nepoznatom supstancom. Njegov sin i zaposlenik također su se razboljeli i pružena im je ljekarska pomoć u intenzivnoj njezi.

Iako su bugarske vlasti otvorile istragu o tom slučaju, zatvorile su je 2016. zbog nedostatka ikakvog napretka.

Smatrajući da je Skripaljev slučaj sličan onome kroz šta je on prošao, Gebrev je upozorio bugarske vlasti. Vjerovao je da je napadnut zbog namjere da kupi udio u bugarskoj fabrici oružja i da su ruski agenti GRU-a, potencijalno povezani s konkurencijom, bili uključeni u njegovo trovanje.

Bugarske agencije za provođenje reda i zakona i vlada sporo su reagirale, kao i tužilaštvo, na čijem je čelu bio glavni tužilac Sotir Cacarov, za koga se smatra da ima bliske veze s ruskim kolegom Jurijem Čajkom.

Protjerivanje diplomata

Za razliku od drugih članica Evropske unije i NATO-a te zemalja zapadnog Balkana, poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, Bugarska je odbila protjerati ruske diplomate zbog slučaja “Skripalj”.

“Uobičajeno ovi slučajevi nisu onakvi kakvima se čine”, rekao je u Briselu u tom periodu bugarski premijer Bojko Borisov.

No, Sofija sada mijenja taktiku. Dana 23. januara 2020. tužilaštvo predvođeno novim glavnim tužiocem Ivanom Geševom optužilo je za pokušaj ubistva trojicu ruskih državljana za koje se vjeruje da su agenti GRU-a. Dan kasnije Ministarstvo vanjskih poslova naredilo je prvom sekretaru Ambasade Ruske Federacije, kao i zaposleniku trgovačkog biroa, da napuste zemlju. Ranije su već protjerali drugog ruskog diplomata u oktobru.

U izvještaju koji su u novembru objavili istraživački portali Bellingcat i The Insider tvrdilo se da je jedan od agenata GRU-a povezanih s trovanjem Gebreva bio Sergej Fedotov (pravog imena Denis Sergejev), koji je koordinirao napadačkim timom u Salisburyju. Rezervirao je hotelsku sobu u blizini Gebrevljevog ureda, a snimile su ga nadzorne kamere kako hoda hotelskim parkingom.

Otkrića vezana za incident iz 2015. u skladu su s nizom špijunskih skandala na Balkanu u koje su bili uključeni ruski građani u proteklih pet godina. Nije tajna da je regija dugo omiljena teritorija za sigurnosne službe Kremlja.

Rat protiv Zapada

Iako Rusija nema vojnika na terenu, vodila je rat protiv Zapada i njegovoj utjecaja na Balkanu drugim sredstvima – od propagande i dezinformacija do pružanja podrške nacionalistima i desničarskim grupama sve do ciljanih atentata.

U oktobru 2016. crnogorske vlasti otkrile su zavjeru koju su skovali srpski ultranacionalisti i odmetnuti članovi sigurnosnih službi kako bi se svrgnula crnogorska vlada. Prema riječima tužilaca, oni su djelovali u saradnji s dvojicom agenata GRU-a Eduardom Širokovom i Vladimirom Popovom. Obojici su izrečene kazne u odsustvu u maju 2019.

Bellingcat i The Insider ustanovili su da je “Popov” (pravog imena Vladimir Mojsejev) redovno posjećivao Bugarsku 2014, moguće da bi pripremio napad na Gebreva.

Ruski agenti također su željeli potopiti napore Grčke i Sjeverne Makedonije da postignu rješenje u dugogodišnjem sporu o imenu. U julu 2018, dvije sedmice nakon što je potpisan ključni Prespanski sporazum, kojim je riješen taj problem, Atina je protjerala dvojicu ruskih diplomata zbog potpirivanja opozicije protiv sporazuma u sjevernim regijama. Do tog poteza došlo je unatoč činjenici da je premijer Alexis Tsipras odbio učiniti isto kao odgovor na slučaj “Skripalj” četiri mjeseca ranije.

Izazivanje nevolja

Otprilike u isto vrijeme premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev uperio je prst u grčko-ruskog biznismena za koga je tvrdio da je potplatio makedonske nacionaliste da napadnu Prespanski sporazum.

Ruski špijuni također su izazivali nevolje i u Srbiji, bliskom partneru Moskve. U novembru 2019, predsjednik Aleksandar Vučić optužio je bivšeg pomoćnog vojnog atašea u ruskoj ambasadi da je podmitio penzioniranog oficira kako bi došao do povjerljivih informacija. Bio je prisiljen javno govoriti o tome nakon što je na YouTubeu objavljen videosnimak susreta, što je izazvalo bijes srbijanske javnosti.

Međutim, malo je vjerovatno da će špijunski skandali koji se ponavljaju poremetiti bliske veze Rusije s regijom. U cjelini, balkanske vlade vjeruju u angažman i proteklih mjeseci sve su pokazale spremnost za održavanje bliskih veza s Rusijom unatoč špijunskim incidentima.

U februaru 2019, nekoliko mjeseci prije nego što je izabran za premijera Grčke, Kyriakos Mitsotakis otputovao je u Moskvu kako bi se sastao s nizom visokorangiranih ruskih zvaničnika i iskazao podršku bliskim bilateralnim vezama.

Zatim je u novembru prošle godine Sjeverna Makedonija održala zajednički biznis-forum s Rusijom, koji su predvodili Zaev i Aleksej Gruzdev, zamjenik ruskog ministra industrije i trgovine.

Odnosi s Kremljem

A ranije ove godine bugarski premijer Borisov i predsjednik Srbije Vučić bili su rame uz rame s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na inauguraciji plinovoda “Turski tok” u Turskoj.

Čini se da u ovom trenutku nijedan čelnik nije zainteresiran za pojačavanje retorike protiv Kremlja. U vrijeme kad francuski predsjednik Emmanuel Macron glasno zagovara resetiranje odnosa s Rusijom i kad njemačka kancelarka Angela Merkel brani plinovod “Sjeverni tok 2” Balkan nema razloga zaoštriti odnose s Kremljem.

Međutim, činjenica je da je došlo do reakcije sigurnosnih agencija i predstavnika reda i zakona protiv Moskve. Rusija je otišla predaleko u rušilačkim taktikama, pri čemu su najveću štetu napravila razmišljanja GRU-a. Zapadnjačke države bez sumnje potiču lokalne napore za odupiranje infiltraciji.

Operativci GRU-a sigurno će nastaviti lutati susjedstvom, ali će biti budno posmatrani.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO