Trumpov plan prijeti statusu quo u El-Haramu el-Šerifu

Piše: Ofer Zalzberg

Izuzev mnogih drugih manjkavosti i uopćene jednostranosti, i iako autori tvrde suprotno, američki plan za Izrael-Palestinu, otkriven krajem januara, predlaže opasne promjene historijskog statusa quo na jerusalemskom Svetom Trgu.

Ovaj kompleks od 14 hektara, koji Jevreji nazivaju Brdo Hrama, a muslimani El-Haram el-Šerif, najsvetije je mjesto u judaizmu, a treće nasjvetije u islamu, nakon Meke i Medine. Ovo sporno mjesto, u kojem se nalaze i Kupola na stijeni i džamija Al-Aksa, trenutno nadzire jordanski islamski vakuf, prema nepisanom dogovoru iz osmanske ere. Prema tom sporazumu, muslimanima je dozvoljeno da se na ovoj lokaciji mole, dok je nemuslimanima dozvoljen ulazak samo kao turistima.

U svom planu pod naslovom Mirom do prosperiteta, Trumpova administracija referira se na ovaj aranžman, rekavši da bi se „status quo u vezi Brda Hrama/Harama el-Šerifa trebao nastaviti neometano“. Uprkos ovome, međutim, on poziva na tri velike promjene koje bi, u praksi, potpuno poništile stoljećima star sporazum: prebacivši ovu lokaciju na izraelski suverenitet, ukinuvši jordansko starateljstvo nad njim i ukinuvši zabranu molitve za nemuslimane.

Cilj ovog plana je da okonča muslimansku kontrolu nad ovim lokalitetom, uz puko obećanje da će garantovati muslimanskim vjernicima slobodan pristup. On također pokušava okončati jordansko starateljstvo nad ovim kompleksom, ni ne spomenuvši ga, što je potez koji pred izraelskim obevezivanjem u izraelsko-jordanskom mirovnom sporazumu iz 1994. „da će dati veliki prioritet jordanskoj historijskoj ulozi u ovim bogomoljama“. Ovaj plan opisuje Izrael kao čuvara svetih jerusalemskih lokacija.

Ovaj plan poziva na slobodu vjeroispovijesti na Svetom Trgu, rekavši: „ljudima svake vjere bi trebalo biti dozvoljeno da se mole na Brdu Hrama/Haram el-Šerifu, na način koji u potpunosti poštuje njihovu religiju, uzimajući u obzir vrijeme molitve svake religije i praznike, kao i druge religijske faktore.“ Ova naizgled benigna ideja – da bi trebala postojati sloboda vjeroispovijesti na ovom lokalitetu – maskira pokušaj da se desi velika promjena historijskog statusa quo.

ʽTrumpov plan može prouzrokovati znatnu štetuʼ

Bez obzira na to šta ova ideja znači u praksi – različita jevrejska i muslimanska posvećenost ili molitva jednih uz druge – sama mogućnost različitih molitvenih vremena okida intuitivne palestinske strahove da će džamija Al-Aksa jednog dana biti podijeljena kao što su izraelske vlasti podijelile džamiju poslanika Ibrahima u Hebronu.

Trumpov plan vjerovatno nikada neće poslužiti kao osnova za pregovore između Izraela i Palestinaca, a pogotovo za sveobuhvatni mirovni sporazum. Palestinska oslobodilačka organizacija i Hamas su odbili da se njime bave dugo prije nego je objavljen. Neke arapske države su dale donekle podržavajuće izjave o njemu pred objavu ali brzo ih je zamijenio hor neodobravanja iz cijelog svijeta. Arapska liga i Organizacija islamske saradnje također su odbile ovaj plan početkom februara.

Ovaj plan, međutim, i dalje može prouzrokovati znatnu štetu. Izraelci bi se mogli pozvati na njega kao na onoga koji postavlja nove parametre za to kako će se ovim lokalitetom upravljati u odsustvu izraelsko-palestinskog sporazuma.

Nakon što je muslimanski svijet odbio pokušaj ovog plana da promijeni status quo na Svetom trgu, američki ambasador u Izraelu David Friedman je tražio da pojasni vašingtonski stav po ovom pitanju. „Status quo, na način na koji se poštuje danas, će se nastaviti ako ne bude sporazuma koji govori suprotno“, rekao je on na konferenciji za medije. „Dakle nema ničega u […] planu što bi nametnulo bilo kakvu izmjenu statusa quo koja nije predmet oko kojeg se slažu sve stranke“.

U teoriji, Friedmanove opaske donose pojašnjenje, sugerišući da će Washington insistirati da bi bilo koja promjena koja dozvoljava nemuslimansku molitvu trebala doći kao dio izraelsko-palestinskog mirovnog sporazuma. U praksi, međutim, njegovi komentari ostavljaju prostor za višeznačnost jer „status quo, na način na koji se poštuje danas“ – i u jordanskim i palestinskim očima – već je narušena verzija ovog historijskog sporazuma.

Tokom godina, Izrael je sve više dozvoljavao jevrejsku molitvu i nametnuo veća ograničenja na nezavisnost vakufa. Rastući broj religioznih Jevreja je posjetio ovo mjesto, od kojih su mnogi dio pokreta Hrama – aktivističkih grupa koje žele promovirati jevrejsku vjeroispovijest na i izraelsku kontrolu nad svetim mjestom s krajnjim ciljem izgradnje Trećeg Hrama.

Oni čine manjinu izraelskih Jevreja, ali izraelska policija im je dala značajne ustupke, tolerišući manje upadljive molitve kao i diskretno proučavanje vjerskih tekstova i izvođenje obreda zrelosti, dok su blokirali otvorenu i glasnu molitvu.

Uz podršku vakufa, Palestinci su ponovo dobili pristup trima dijelovima kompleksa pretvorivši ih u molitvene dvorane. Ovo se desilo u zgradi blizu Bab al-Rahme koju su izraelske vlasti zatvorile 2003.

ʽMnogi su razlozi da se odbije planʼ

U svjetlu svega ovoga, jasno je da postoje velike razlike između posvećenosti statusu quo danas koji se stalno mijenja i historijskom sporazumu.

Znakovito je to što ministar za javnu sigurnost Gilad Erdan, koji je odgovoran za policijske politike na svetom mjestu, izgleda javno podstiče jevrejsku molitvu u hramu, suprotno zabrani molitve.

Štaviše, aktivisti hrama su već koristili jezik plana da se zalažu za ukidanje zabrane molitve za nemuslimane. Studenti za brdo Hrama, naprimjer, su pokrenuli medijsku kampanju dva dana nakon što je plan objavljen, pod naslovom „Kucnuo je čas: suverenitet i sloboda vjeroispovijesti na Brdu Hrama za Jevreje sada!“, citirajući izjavu iz Trumpovog plana u znak podrške jevrejskoj molitvi.

Mnogi su razlozi da se odbije plan, uključujući njegov odmak od međunarodnih normi, očiglednu pristrasnost, i tretiranje Palestinaca u Izraelu kao građana drugog reda. Ali prijedlozi za jerusalemski Sveti Trg predstavljaju posebnu opasnost.

Dovodeći u pitanje status quo i legitimizirajući eksluzivističke izraelske stavove, rizikuje da bilo koje buduće rješenje učini još neuhvatljivijim. On osnažuje snage koje rade na ukidanju zabrane nemuslimanske molitve na lokalitetu i povećava mogućnost još jedne epizode religijski motiviranog nasilja u Jerusalemu.

SAD asertivno traži podršku za svoj plan, između ostalog i od arapskih država. Ako predsjednik Trump bude ponovo izabran u novembru, njegova administracija se može upustiti u aktivnije nastojanje da je dobije. Oni koji se nadaju mirnom i održivom razrješenju izraelsko-palestinskog sukoba trebali bi ne samo uskratiti svoju podršku koja služi kao osnova za pregovore, već mu se i aktivno suprotstaviti.

*Ofer Zalzberg je viši analitičar na Arapsko-izraelskom projektu Međunarodne krizne grupe.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera