Šta Hrvati žele postići antikorona protestima?

Početkom listopada je u Zagrebu organiziran prvi masovniji prosvjed protiv Nacionalnog stožera civilne zaštite pod nazivom Festival slobode, a na njemu se okupilo raznoliko društvo. Prošlo je od tada mjesec dana, a uslijedio je novi prosvjed.

U međuvremenu se u tih mjesec dana broj umrlih od COVID-19 izjednačio s brojem umrlih u prethodnih šest mjeseci zajedno od početka epidemije u Hrvatskoj, a broj dnevnih slučajeva je i po desetak puta veći nego početkom listopada. Unatoč takvim brojkama prosvjednici su odlučili cjelokupnoj javnosti objasniti kako se tu radi o zavjeri i prijevari globalnih razmjera. Postavlja se pitanje što se želi uopće postići ovim prosvjedom? Mogu li ovakvi prosvjedi u Hrvatskoj eskalirati kao u nekim drugim europskim državama? 

Za početak je važno istaknuti kako mjere koje su se u Hrvatskoj uvodile s ciljem sprječavanja širenja korona virusa nisu ni blizu onima koje prevladavaju u brojnim državama EU-a. Nema policijskog sata, nema zatvaranja, nema obveze nošenja maski na otvorenom, škole i vrtići su otvoreni. Dio javnosti smatra da je potrebno uvesti strože mjere, a dio da nije potrebno dodatno zatvaranje koje bi utjecalo na funkcioniranje gospodarstva. Prosvjednici su se svrstali u drugu skupinu i najavili  da “to nije antikorona prosvjed, nećemo prosvjedovati protiv bolesti, nego protiv Stožera i Vlade koja ga je postavila te protiv mjera”.

Narušen kredibilitet Stožera

Razumljivo je neslaganje s funkcioniranjem Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu te ono, kao i nepovjerenje u njegovo djelovanje, ima nekoliko aspekata. Stožer je narušio svoj kredibilitet nesustavnošću svojih odluka te su često radili iznimke koje nisu bile logične. Drugi aspekt se nastavlja na prethodni, a leži u tome da je nesustavnost uglavnom imala političke motive koji su išli na ruku vladajućoj stranci te ponekim njezinim partnerima. Davala su se različita tumačenja i opravdanja vezana uz samoizolaciju, bliske kontakte, nošenje maski, okupljanja i slično. Jasno je da takva postupanja izazivaju sumnju građana te dugoročno narušavaju kredibilitet osoba koje se ispred stožera predstavljaju kao stručnjaci.

Međutim, poruke koje su odjeknule s prosvjeda su bile znatno drugačije od najave da je prosvjed usmjeren kontra Stožera, Vlade i uvedenih mjera. Čule su se tako klasične zavjereničke poruke – Virus je ubačen iz Kine i umjetno proizveden; Virus je sličan gripi i prehladi; Iznosimo činjenice o takozvanoj pandemiji korona virusa; Kad dođem u crkvu pitaju me gdje mi je maska. Ako sam došao kod Boga ne treba mi maska; Kad netko umre plate mu veliki novac da napišu da je umro od korone; Oduzimat će vam djecu ako se ne cijepite; Većina tih umrlih nije umrla od korone.

Obuhvaćeni su tim porukama samo nastanak virusa, zatim njegova navodna bezazlenost, opasnost od cijepljenja, zavjera Zapada, fabriciranje broja umrlih i tako dalje. Već sami površni pregled poruka budi nebrojeno puno pitanja vezanih uz najjednostavnije logičke poveznice Kine i zavjere Zapada, utjecaj religijskih vjerovanja na širenje zaraze pa sve do mogućnosti globalne usklađenosti političkih lidera, koji se uglavnom ne mogu dogovoriti niti oko usklađivanja računanja zimskog i ljetnog vremena.

Dodatno narušavanje vjerodostojnosti

Za razliku od prosvjeda u listopadu ovaj je bio skromniji. Bilo je manje ljudi, a podrška javnih osoba je uglavnom izostala. Ono što je znakovito je da je i dobar dio krajnje desne političke scene, koji je podržao prosvjed u listopadu, sada izostao s ponovnog okupljanja. Možda je jedan od razloga za to što su se mnogi od njih u međuvremenu i sami zarazili koronavirusom pa su shvatili da cijela ta stvar i nije bezazlena, a možda su procijenili da čak i njima, u političkom smislu, ne odgovara povezivanje s teoretičarima zavjera u vrijeme kad u Hrvatskoj od COVID-19 umire 30-40 osoba dnevno.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Za očekivati je da će se prosvjedi nastaviti u manjem opsegu, a veći zamah i dodatnu dimenziju mogu dobiti ukoliko Stožer nastavi s neprincipijelnim odlukama te ako ekonomska situacija dovede građane na granicu preživljavanja. Prvo se ostvaruje praktički iz dana u dan. Upravo ovih dana Stožer je donio odluku kojom se u iznimnim slučajevima obilježavanja blagdana i praznika može okupljati i više od 50 osoba, a odluka je donesena svega desetak dana prije obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje koji je od ove godine praznik te neradni dan. Valja napomenuti kako se prethodnih godina u Vukovaru na taj dan okupljalo nekoliko desetaka tisuća ljudi te bi takvo okupljanje u današnjem kontekstu predstavljalo zdravstveni rizik. Iz Stožera su najavili da će okupljanje biti ograničeno na 500 osoba, ali i da se nadaju da nitko neće brojati okupljene. Ovakve i slične odluke samo dodatno narušavaju vjerodostojnost (ukoliko ona više uopće postoji) Stožera, ali i hrani sumnje vezane uz ozbiljnost epidemije.

S druge strane, mnogi koji se ne slažu s djelovanjem Stožera istodobno nisu skloni vjerovati teorijama zavjere i sudjelovati na okupljanjima na kojima se takvi stavovi propagiraju. To se već pokazalo s krajnjom desnicom koja inače voli zajahati val populističkih tema, a i reakcije javnosti na prosvjed pokazuju odmak i osudu. Iz tog razloga teško je očekivati eskalaciju prosvjeda kakvu viđamo u drugim europskim gradovima, barem ne na platformi čiji temelji stoje na zavjereničkim idejama. Ekonomska dimenzija je već druga priča te bi se u slučaju produžavanja gospodarske agonije kroz 2021. godinu mogao stvoriti širok bazen nezadovoljnika. Do rješavanja zdravstvene i gospodarske krize odgovornost ostaje na Vladi Andreja Plenkovića i Nacionalnom stožeru te će o njihovoj konzistentnosti i postavljanju prioriteta ovisiti hoće li građani vjerovati u izlazak iz ove situacije ili će se okrenuti nekim drugim rješenjima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera