Mišljenja

Plan za Evropu nove generacije: Zapadnom Balkanu devet milijardi eura

Evropska komisija je svjesna ekonomske nemoći zemalja regije da se, i bez posljedica pandemije korona virusa, samostalno izbore za svoje mjesto na evropskom i globalnom tržištu (EPA)
Evropska komisija je svjesna ekonomske nemoći zemalja regije da se, i bez posljedica pandemije korona virusa, samostalno izbore za svoje mjesto na evropskom i globalnom tržištu (EPA)

Na redovnom sedmičnom Kolegiju komesara Evropske komisije je odobren, a kasnije i javno predstavljen Ekonomski i investicioni plan za Zapadni Balkan vrijedan devet milijardi eura. Riječ je o paketu finansijske podrške kojeg su politički podržali i lideri Evropske unije i balkanskih zemalja na drugom Zagrebačkom samitu održanog 6. i 7. maja na inicijativu Hrvatske u ulozi predsjedavajuće Vijeće EU.

Cilj je dugoročni oporavak regiona od posljedica pandemije, realizacija strateških infrastrukturnih projekata koji povezuju zemlje regije međusobno i Zapadni Balkan s EU, te sveukupno ujednačavanje regionalnih ekonomija sa standardima jedinstvenog tržišta Unije kroz jačanje i integraciju regionalnog tržišta i uspostavljanje slobodnog protoka ljudi, robe, kapitala i usluga. Sve bi to u konačnici, smatra se u Briselu, trebalo da otkloni letargiju u procesu evropskih integracija i ojača motivaciju na svim stranama za proširenjem.

Ekonomsko-investicioni plan je sastavni dio redovnog godišnjeg izvještaja o ekonomskom, političkom i institucionalno-pravnom napretku u procesu integracije u ovoj godini, kojeg će narednih dana u svakoj od zemalja regiona osobno predstaviti evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi.

Infrastruktura prioritet

Od oko devet milijardi eura nepovratne pomoći čak šest milijardi je planirano za strateške infrastrukturne projekte u sektorima drumskog i željezničkog saobraćaja, digitalnog povezivanja i energetike, zatim za poljoprivredu s akcentom na razvoju ruralnih područja i na bio-proizvodnji, te za razvoj zdravstva i obrazovnog sistema. Po oko 1,5 milijardi eura namijenjeno je jačanju konkurentnosti malih i srednjih preduzeća u privatnom sektoru, te za reformu institucija u ključnim oblastima za funkcioniranje pravne države i usklađivanje s pravnom stečevinom EU-e.

Ključne inicijative u infrastrukturi su transportno povezivanje (sve vrste transporta) na pravcima sjever-jug i istok-zapad, te povezivanje kontinentalnih s priobalnim područjima. Glavni projekti su autoputevi Niš-Priština i Beograd-Sarajevo kao i transbalkanski željeznički pravci koji se povezuju s Transevropskom transportnom mrežom (TENs) među kojima su i pružni pravci Podgorica-Beograd i Beograd-Priština.

Energetika, digitalno povezivanje, poljoprivreda

U izgradnju i modernizuju energetske i transportne infrastrukture EU je od devedesetih godina do sada uložila više od 11 milijardi eura u grantovima Evropske komisije i zajmovima Evropske investicione banke (EIB).

U energetici je prioritet izgradnja gasnog interkonektora i transbalkanskog konektora za prenos električne energije, uvođenje obnovljivih izvora energije, što brže izbacivanje uglja i gašenje zastarjelih termoelektrana i gradskih kotlovnica na ugalj, te racionalno upravljanje svim vrstama otpada u skladu s direktivama Unije u toj oblasti. Digitalno povezivanje regiona će se realizirati u skladu s najnovijim vizijama Brisela o „Digitalnoj Evropi za sve“ bez čega nema ni Evrope jednakih mogućnosti. „Bez širokopojasnih internet-veza nezamislivo je efikasno bavljenje bilo kakvim poslovnim aktivnostima, povećanje investicija i povratak ili ostanak mladih na selu“, smatra predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

U poljoprivredi je prioritet omasovljenje svih ključnih sektora proizvodnje u skladu sa zahtjevima Zelenog plana EU-e kojim se predviđa modernizacija cjelokupnog evropskog privrednog sistema, društva i industrije u EU, partnerskim zemljama i svijetu, jer „sadašnje razmjere potrošnje sirovina, energije, vode, hrane i upotrebe zemljišta nisu održive… Moramo suštinski a ne papirološki promijeniti odnos prema prirodi, način proizvodnje i potrošnje, života i rada, hrane i grijanja, putovanja i prijevoza… Nastojat ćemo riješiti sve probleme u ovoj oblasti – od opasnih hemikalija do krčenja šuma i onečišćenja. To je plan ulaganja za Evropu budućnosti i stvaranje svijeta u kojem ekonomija služi društvu i ljudima a ne samo profiterima“, kazala je predsjednica Komisije u svom nedavnom Godišnjem govoru o stanju Unije.

Ekonomsko-investicioni plan predviđa i posebne garancije za podršku privatnom sektoru u oblastima proizvodnje i usluga preko Evropskog fonda za održivi razvoj te uspostavu zasebnog Garantnog fonda za Zapadni Balkan. Na taj način bi se, smatra se u Briselu, moglo privući i do 20 dodatnih milijardi eura za razvojno investiranje.

Ekonomska (ne)moć zemalja regiona

Evropska komisija je svjesna ekonomske nemoći zemalja regije da se, i bez posljedica pandemije korona virusa, samostalno izbore za svoje mjesto na evropskom i globalnom tržištu imajući uz ostalo u vidu dostignuti nivo ukupne ekonomske razvijenosti i najnovije stope izdvajanja za saniranje ekonomskih posljedica pandemije. Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Srbija je u tu svrhu izdvojila najveći dio iz svog bruto domaćeg proizvoda (6,5 posto), a Sjeverna Makedonija tek 1,2 posto.

Bosna i Hercegovina je u sredini sa 3,6 posto, Albanija će uložiti 2,8, a Kosovo 2,5 posto svog BDP-a u ekonomski odgovor na pandemiju COVID-19. Koliko je to malo i nedovoljno tek se vidi nakon usporedbe sa Slovenijom koja će u ekonomski oporavak uložiti 19,7 posto godišnjeg BDP-a, po čemu je nakon Japana i Luxembourga na trećem mjestu u svijetu.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“S obzirom na investicione potrebe regiona nije iznenađujuće sve istaknutije prisustvo raznih međunarodnih igrača na Zapadnom Balkanu prvenstveno kroz investicije, posebno u energetiku i transport. Mi ne smijemo potcijeniti rizik od toga na duže staze. Naša je odgovornost da sagledamo ulogu EU u novom okruženju”, rekao je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi neposredno uoči usvajanja najnovijeg Ekonomsko-investicionog paketa za Zapadni Balkan.

Predstavljajući danas finansijski plan Evropske komisije i redovni godišnji paket izvještaja o proširenju Varhelyi je na konferenciji za medije rekao da se radi o potpuno novom i prilagođenom regionalnom pristupu Evropske unije koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje regiona u procesu evropskog proširenja; regionalni „impact“ (uticaj) na te procese; te konkretan regionalni doprinos tom procesu kroz reforme koje ovaj dio Evrope ne samo trajno povezuju već i priključuju Evropskoj uniji.

Najnoviji paket mjera se smatra sastavnim dijelom „Plana za Evropu nove generacije“ koji bi trebao stupiti na snagu s prvim danom naredne godine a cilj mu je preuzimanje liderske pozicije Evrope u svijetu u svim vitalnim aspektima, ostvarivanje ciljeva „Evrope jednakih mogućnosti“, smanjivanje ovisnost o uvozu energenata, otvoranje miliona novih radnih mjesta i više nego prepoloviti onečišćenje zraka kako bi 2050. godine EU bila prvo klimatski-neutralno područje na Planeti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

 



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO