Rastuća egipatska digitalna diktatura

Egipatske influenserke Haneen Hossam i Mowada al-Adham su osuđene na dvije godine zatvora (AFP)

Nedavno sedmice je žalbeni sud potvrdio trogodišnju zatvorsku kaznu za Manar Samy, mladu egipatsku ženu optuženu da “podstiče na nemoral i razvrat”, jer je objavljivala videa na TikToku. Ranije je žalbeni postupak za dvije druge TikTok inflenserke, Haneen Hossam i Mawadu al-Adham, koje su osuđene na dvije godine zatvora zbog sličnih optužbi, odgođen. Sve tri ove žene su osuđene na osnovu egipatskih drakonskih zakona o cyber kriminalu. Ako Ekonomski žalbeni sud u Kairu ne poništi ove apsurdne kazne za Hossam i Adham, to će značiti da se ovaj zakon, koji je originalno osmišljen da ućutka novinare i političke aktiviste, sada koristi protiv običnih, apolitičnih ljudi.

Opasno neodređen i preširok zakon čini dio širokog arsenala alata za digitalnu diktaturu, koja krši međunarodno priznate principe ljudskih prava u Egiptu. Na ovaj način dovode žene i članice feminističkih i LGBTQ zajednica u sve veći rizik od progona. Desetljećima već egipatske vlasti vrše cenzuru i represiju nad aktivistima za ljudska prava i političkim disidentima. U proteklih nekoliko godina egipatske vlasti su pojačale kontrolu nad onime što Egipćani govore i rade na internetu, usvojivši arsenal represivnih zakona u ime “zaštite nacionalne sigurnosti” i “borbe protiv terorizma”. Ovo uključuje Zakon o borbi protiv terorizma iz 2015. godine, alat za progon aktivista i branitelja ljudskih prava.

Naredni korak prema sveobuhvatnoj kontorli online prostora uslijedio je u 2018. godine, usvajanjem još dva drakonska zakona: Zakona o regulaciji medija, koji daje vlastima ovlast da blokiraju i cenzurišu online medije, uključujući influensere s više od 5.000 pratilaca, i Zakon protiv cyber kriminala. Na osnovu ovog zakona su Samy, Hossam, Adham i niz drugih influenserki optužene u krivičnim slučajevima za postavljanje videa na TikToku. Većina ovih žena dolazi iz niže sociekonomske klase, pa su zgodan plijen za krivično gonjenje, budući da nemaju resurse ni veze da se brane na sudu.

Dvostruka moralna karta

Zato što su se izrazile na TikToku, Hossam i dham su osuđene na dvije godine zatvora svaka, u julu im je određena visoka novčana kazna od 300.000 egipatskih funti (blizu 19.000 dolara). Samy je osuđena na tri godine zatvora i naređeno joj je da plati istu kaznu, a određena je kaucija od 20.000 egipatskih funti (1.250 dolara), prisilivši njenu majku da proda uređaje iz kuće kako bi je mogla platiti. Ove zatvorske i novčane kazne su neproporcionalne krivičnom djelu, ali to nije jedini razlog zbog kojeg su značajne. Kako su primijetili iz egipatske pravne i tehnološke organizacije Masar, TikTok slučajevi su među prvima u kojima je upotrijebljen Zakon protiv cyber kriminala od kako je usvojen 2018. godine. Ono što se dogodi u sudnici s Hosaam i Adham postavit će presedan za buduće slučajeve po osnovi ovog zakona.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Prema egipatskim vlastima, internet je inkubator “snaga zla” i stoga se mora pomno pratiti. U novembru 2019. godine je državni tužitelj uspostavio jedinicu za nadzor i analizu da špijunira korisnike interneta, da posmatra šta Egipćani govore i rade na društvenim mrežama kao što je TikTok. Državni tužitelj je preuveličano opisao svoju misiju kao adresiranje “potencijalnih opasnosti koje prijete našoj omladini preko digitalnih platformi, koje nisu predmet bilo kakvog nadzora”. Kako su počeli hapsiti influenserke sa TikToka, ured državnog tužitelja je izjavio kako Egipat sada, pored kopnene, morske i zračne, ima i novu, četvrtu “cyber granicu – onu koja nužnim čini uvođenje radikalnih promjena u zakonodavnoj politici, kao i u administrativnim i sudskim kontrolama” i koja treba “puno zastrašivanje i oprez u pružanju zaštite njoj, kao i svakoj drugoj granici”.

Vodeći plan štićenja “socijalnih i porodičnih vrijednosti”, tužitelji su brže-bolje počeli špijunirati, hapsiti i krivično goniti egipatske žene koje su se izražavale online. Ipak su u isto vrijeme odabrali da se ne istražuju online izvještaji o silovanjima i seksualnim napadima. Ovi TikTok slučajevi su se pojavili u isto vrijeme kada su Egipćanke počele dijeliti online piče o seksualnom nasilju s kojim su se suočavale. U najistaknutijem primjeru, ženski izvještaji o grupnom silovanju u hotelu “Fairmont” šokirali su Egipat u julu. Državni tužitelj je ignorirao stalne pozive žena i aktivista da istraži ovaj slučaj.

Od ponosa do užasa

Kada su konačno nešto poduzeli, također su odlučili zadržati u pritvoru tri ključne svjedokinje. Ove hrabre žene se sada suočavaju s optužbama da su podsticale razvrat, upotrebu droga i da su pokušale nanijeti štetu imidžu egipatske države. Egipatske prodržavne ispostave su vršile agresivnu kampanju kaljanja protiv njih, šireći njihove privatne informacije i videa online. Ove ispostave su silovanje, koje su navodno počinila trojica mladih, privilegiranih Egipćana, preoblikovale u priču o seks zabavama i “homoseksualnim pervertitima”.

Ova hapšenja i represivno medijsko okruženje ograničavaju slobodu izražavanja, unose strah od odmazde i stigmatizaciju među ženama i zajednicama feministkinja i LGBTQ u Egiptu. Ljudi gase profile na društvenim mrežama i grupe podrške na internetu, zbog straha od daljnjih represivnih mjera. Žene su prisiljene dva puta razmisliti prije nego što upotrijebe internet da kažu istinu. Kako je jedna aktivistica rekla Guardianu: “Za nekoliko sati smo od veoma ponosnih postale užasnute. Bojim se da će biti još apsurdnih hapšenja, izgleda kao da hapse ljude da bi nas prepali i ućutkali. Poruka od države glasi: ‘Željele ste žensku revoluciju – evo ovako ona izgleda.'”

Napad na influenserke na TikToku i feminističke i LGBTQ zajednice na osnovu loše osmišljenih, neodređenih zakona, koji kriminaliziraju slobodu izražavanja, pokazuje da su egipatske vlasti domaću represiju podigle na sasvim novi nivo. Na udaru vatre nisu više samo političari i novinari, već i bilo ko ko progovori protiv nepravde, ili ko postavi video na TikTok zbog zabave.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada