Farmaceutski giganti nam neće pomoći protiv COVID-19

Vrijeme je za transformaciju. Indijsko-južnoafrički prijedlog mora biti podržan kao životno važan prvi korak, navodi autor (EPA)
Vrijeme je za transformaciju. Indijsko-južnoafrički prijedlog mora biti podržan kao životno važan prvi korak, navodi autor (EPA)

Mjesecima nam stručnjaci stalno poručuju kako niko nije siguran od korona virusa sve dok svi ne budemo sigurni. Ako je tako, trebali bi svi ići do maksimuma kako bi osigurali ispravno korištenje svjetskih resursa na pronalasku lijekova i vakcina za cijeli svijet.

Nekoliko inicijativa upravo to želi, no njihovi napori su suzbijeni ličnim interesima velikih kompanija i lidera bogatih država koji su užasnuti zbog mogućeg potkopavanja pravila koja su napravljena kako bi njihove države ostale na vrhu.

Nedavni, prijelomni prijedlog Indije i Južnoafričke Republike bi mogao sve to promijeniti. Te vlade su poslale prijedlog Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) da suspendira međunarodne zakone o patentiranju na duži period kako bi se omogućilo državama da dijele tehnologiju i same proizvode vlastite verzije patentiranih lijekova, tretmana i zaštitne opreme, bez da budu taoci korporacija koji su vlasnici tih patenata. Ovo mijenja situaciju i dovodi u pitanje jedan od najsramotnijih dijelova pravilnika moderne trgovine.

Intelektualno vlasništvo – u biti patenti i autorska prava – prvi put je postalo predmet spora sredinom 1990-ih kada se u WTO-u pregovaralo o Sporazumu o trgovinski povezanim aspektima prava na intelektualno vlasništvo (odnosno TRIPS). TRIPS je proširio zaštite patenata sa „zapada“ na cijeli svijet i omogućio da kompanija drži patente minimalno 20 godina i u tom periodu diktira ko može koristiti njihove realizacije i po koju cijenu.

Jednim potezom je izgubljena jedna od glavnih koristi trgovine za države u razvoju – sposobnost da uče i kopiraju tehnologije koje su razvile bogate države. Još je gore to što su korporacije počele više brinuti o produženju tih patenata (tako što su pravili, na primjer, sitne preinake proizvoda koje ne donose korist konzumentu) nego o razvoju novih i korisnih proizvoda.

Disfunkcionalna industrija

Nigdje veće posljedice nisu viđene nego na razvoju lijekova. TRIPS je postignut kada je kriza HIV/AIDS na jugu Afrike poprimila obim epidemije. Iako su razvijeni lijekovi koji bi mogli produžiti živote, smanjiti patnje i pomoći pri spečavanju širenja virusa, većina ljudi na svijetu nije mogla si priuštiti te lijekove, a nova pravila trgovine su sprečavala države da samo iskoriste tehnologiju i sami naprave lijekove. Milioni su preminuli bez potrebe, u jednom od najgorih primjera kako je zarada korporacija važnija od prava na život.

Danas, farmaceutski giganti, kako su ove korporacije zajedno poznate, je disfunkcionalna industrija. Dok je moderna medicina u opasnosti da propadne zbog otpornosti na antibiotike, ove kompanije troše sve više resursa na pumpanje cijena dionica nego na razvoj novih lijekova. Koji se korisni lijekovi razvijaju ovisi o masovnom ubacivanju novca iz javnog sektora koji obično dolazi bez ikakvih preduvjeta o održavanju cijene koju ove megakorporacije po objavi konačnog lijeka mogu plasirati.

Zato i ne čudi da su Indija i JAR skeptični o sposobnosti Ffarmaceutskih giganata da nam pomognu protiv korona virusa. Zapravo, već su se desili pokušaji stvaranja sistema koji bi pomogao svijetu da dođe do lijekova za COVID-19 koji bi bili dostupni svima na fer osnovi. Kostarika je predložila da se dozvoli državama i istraživačima da dijele svoje znanje, sarađuju na istraživanju i prave lijekove slobodne od patenata još ovog proljeća.

Uprkos velikog podršci iz svijeta ovoj inicijativi, farmaceutski giganti su zagalamili u znak protesta. Pfizer je to nazvao „glupošču“. Britanske kompanije koje rade na lijekovima za korona virus, AstraZeneca i GlaxoSmithKlein, odbile su učestvovati, uz podršku britanske Vlade koja je pokušala razblažiti prijedloge. Na upit da li će biti prisutan na pokretanju kostarikanske šeme, direktor istaknute grupe lobista farmaceutskih giganata je kazao kako je „prezauzet“.

Fer distribucija

Shema postoji i djeluje, ali njena dobrovoljna baza znači kako će imati ogračničen utjecaj. A, iako postaje globalni programi podrške „fer distribuciji“ lijekova u svijetu, ove šeme su sve napravljene kako bi se očuvali patenti farmaceutskih giganata. Činjenica da bogate države troše milijarde dolara na kupovinu što je moguće više potencijalnih vakcija ukazuje kako nemaju baš povjerenja u te šeme. One su, čini se, samo za siromašne države koje nemaju drugog izbora.

Istina je da su neke kompanije obećale kako će praviti lijekove „bez zarade“ tokom pandemije, ali čak i prema njima imamo sve razloge za skepsu jer je na samim kompanijama da proglase kada je „završena“ pandemija, kao i potpuna tajna oko formiranja cijena.

Ono što znamo je da je jedna kompanija, Gilead koji proizvodi omiljeni Trumpov lijek remdesivir, pokušala dobiti specijalnu zaštitu za patent na osnovu toga što njihov lijek ima ograničeno potencijalno tržišnje; ovo je zaprepašćujuća tvrdnja za lijek u koje se polažu nade da će pomoći pri pandemiji.

Druga kompanija, Moderna, objavila je sumnjivo rane rezultate testova kandidata za vakcinu, a sumnja se da je potez napravljen kako bi direktori zaradili od porasta cijena dionica, a ne da bi lijek čim prije bio dostupan mnogima. Britanska kompanija AstraZeneca je napravila dogovor sa univerzitetom Oxford što je iznad ranijeg obećanja Oxforda da će istraživanja biti nezaštićena patentima. Svi ovi lijekovi su dobili značajne količine javnog novca.

No, možda ovakvo ponašanje nije iznenađenje. Na kraju krajeva, šta očekivati od sistema koji, bez ikakvih preduvjeta, daje javni novac jednima od najbogatijih korporacija svijeta i dozvoljava im da naplaćuju koliko god žele za lijekove koji će spašavati živote najmanje 20 godina? Model je sam po sebi pokvaren i indijsko-južnoafrički prijedlog to želi promijeniti.

Kako protiv sile?

Već postoje izuzeća od TRIPS-a, za koje su se mnogi žestoko borili 1990-ih, a po kojima države mogu nadići patentne blokade uz određene uvjete. Zaista, brojne su države proteklih mjeseci, od Njemačke do Ekvadora, Čilea i Izraela, saopćile kako će koristiti ovu mogućnost ako zaista budu morali.

No, postoje ogromna ograničenja za ove izuzetke, a ponajviše je važno to da prepuštaju pojedinim državama da se bore za svaki lijek koji im treba protiv pune sile farmaceutskih giganata i njihovih pomočnika iz zapadnih država.

Ako nam je korona virus pokazala išta, to je činjenica koliko ovisimo jedni o drugima i o javnim službama. Mnogi od nas na Zapadu uživamo u zdravstvenom sistemu koji je zaštićen od promjena tržišta. Ako se to odnosi na naše bolnice, zašto se ne bi odnosilo i na lijekove koje dobijamo dok smo u bolnici?

I, ako je to dovoljno dobro za bogataše, sigurno je mnogo važnije za države gdje toliko ljudi umire svake godine samo zato što farmaceutski giganti ne vide dovoljno profitabilnosti u istraživanju lijekova koji bi mogli spasiti te živote ili spustiti cijenu dovoljno nisko da te lijekove mogu kupiti svi oni kojima oni trebaju. Vrijeme je za transformaciju. Indijsko-južnoafrički prijedlog mora biti podržan kao životno važan prvi korak.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO