Šta stoji iza saudijske kampanje protiv Hamasa?

Hamas je 9. septembra izdao iznenađujuću zvaničnu izjavu u kojoj osuđuje hapšenja nekih od svojih pristalica koji žive u Saudijskoj Arabiji. Od aprila su deseci palestinskih, jordanskih i saudijskih državljana uhapšeni i optuženi da pripadaju i podržavaju Hamas prikupljanjem donacija za ovu grupu.

Neki su navodno mučeni, drugi su deportovani; mnogima su bankovni računi zamrznuti, a finansijski transferi pod prismotrom. Osim tog, nametnute su stroge kontrole novčanih pošiljki na palestinske teritorije, što ih je gotovo u potpunosti odsjeklo tokom ljeta.

Mjesecima je reakcija Hamasa izostajala, u nadi da će politička medijacija moći riješiti ovo pitanje. Viši članovi Hamasa su u više navrata prilazili saudijskim vlastima u vezi ovog pitanja i pitali su različite arapske zvaničnike da naprave isto.

Zvanična izjava koja osuđuje saudijsku kampanju protiv pristalica ove grupe naznaka je da su nastojanja da se posreduje propala i da tenzije nisu razriješene. Izgleda da su saudijska povezanost sa Trumpovom administracijom i njen „sporazum stoljeća“, kao i diplomatska kampanja protiv Irana, pogoršali ovu krizu.

Odnosi Saudijske Arabije i Hamasa

Nakon što je Hamas oformljen 1980-ih, njegovo je vođstvo godinama bilo u dobrim odnosima sa Saudijskom Arabijom. Iako saudijske vlasti nikada nisu direktno slale novac ovoj grupi, dozvoljavale su prikupljanje sredstava na svojoj teritoriji.

Početkom 2000-ih, Hamas se počeo približavati Iranu, što je neizbježno utjecalo na odnose sa Saudijskom Arabijom. Nakon pobjede Hamasa na palestinskim izborima za Zakonodavno vijeće 2007. i sukoba sa Fatahom u Gazi, Rijad je pokušao posredovati u pomirenju između njih ali nije u tome uspio, što je dodatno pooštrilo saudijske stavove prema vođstvu Hamasa.

Kada je 2011. izbilo Arapsko proljeće i masovni se protesti protiv Assadovog režima proširili po Siriji, Hamas se našao u sve većem raskoraku sa Iranom. Kada je ovaj ustanak prerastao u građanski rat, ovaj je pokret odlučio podržati sirijsku opoziciju, prekinuvši odnose sa Teheranom, koji je stao na stranu Damaska.

Ovaj povoljan razvoj za Saudijce pao je u sjenu egipatskog vojnog udara iz 2013. u kojem je svrgnut egipatski predsjednik Muhamed Mursi. Saudijska podrška uklanjanju prvog demokratski izabranog egipatskog predsjednika i Hamasovo protivljenje pogoršali su njihove odnose, čime je stavljena tačka na zvanične posjete Hamasovog vođstva Rijadu.

Novi režim u Kairu je povećao pritisak na Gazu, dok se istovremeno produbljivala kriza u odnosima s Fatahom. To je za posljedicu imalo da se Hamas, osjećajući se sve izolovanijim, počeo okretati ka Iranu ponovo 2017.

Od tada su se odnosi s Teheranom značajno popravili, što se vidi iz zvanične posjete delegacije Hamasa Iranu u julu ove godine i njihovog sastanka sa vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem.

Nova kriza

Početak približavanja između Irana i Hamasa ugrubo se podudario sa preokretom američke strategije prema Iranu. Trumpova administracija se povukla iz nuklearnog sporazuma i najavila politiku „maksimalnog pritiska“ prema Teheranu, koju su s dobrodošlicom dočekali i Saudijska Arabija i Izrael.

U isto vrijeme je Washington povezao svoju politiku prema Iranu sa svojim nastojanjem da isposluje „mirovni sporazum“ između Izraelaca i Palestinaca, što uključuje podršku arapskih država i normalizaciju njihovih odnosa s Izraelom. Saudijska Arabija je jasno izrazila svoju podršku za ovaj plan.

Unutar ovog konteksta, zvanični stavovi prema Palestini počeli su se mijenjati.

Prestolonasljednik Mohammed bin Salman (MBS) počeo je vršiti pritisak na Palestinsku samoupravu (PA) da prihvati američki sporazum još 2017. Tokom 2018. kružili su izvještaji da je on prijetio i nudio finansijsku podršku da ohrabri palestinskog predsjednika Mahmouda Abbasa da prihvati uslove američkog sporazuma.

Onda je, ranije ove godine, Rijad usmjerio pogled ka Gazi. U aprilu su se desila prva hapšenja pristalica Hamasa, uključujući i zatvaranje dr. Mohammeda al-Khodaryja, koji je duže od 20 godina bio odgovoran za bilateralne odnose. Nakon ovog je uslijedio jasan pomak u saudijskoj retorici na društvenim i tradicionalnim medijima.

U maju je saudijski list Mecca objavio listu 40 islamskih ličnosti iz cijelog svijeta koje su okarakterisali kao teroriste pod utjecajem ideja Muslimanske braće. Među njima je bio osnivač Hamasa šeik Ahmed Yassin, bivši vođa Khaled Meshaal, trenutni vođa Ismail Haniya i vojni zapovjednici Mohammad al-Deif i Yahya al-Sinwar.

Zatim su, tokom izraelske ofanzive na Gazu istog tog mjeseca, saudijski aktivisti i blogeri pisali tvitove u znak solidarnosti sa Izraelom i napadali Hamas, optužujući ga da radi za Iran i Tursku i zahtijevajući da se Izrael suprotstavi, kako su ga nazivali, „terorizmu ubilačkog“ Hamasa. Ove komentare je Izrael dočekao s dobrodošlicom.

Prema mišljenju zvaničnika Hamasa s kojima sam razgovarao, Saudijska Arabija je rekla da treba „riješiti svoje probleme sa Amerikancima“. Iako nije jasno šta ovo tačno znači, vođstvo Hamasa vjeruje da ova kampanja ima za cilj da izvrši pritisak na ovu grupu kako bi prihvatila „sporazum stoljeća“ Trumpove administracije i da prestane sa svojim oružanim protivljenjem izraelskoj okupaciji.

Osim što pokušava zadovoljiti američku želju da izvrši pritisak na ovaj pokret i ukinuti im izvore primanja, saudijska kampanja protiv Hamasa također želi suzbiti približavanje ove grupe Iranu.

Šta dalje?

Odluka Hamasa da javno progovori o saudijskoj kampanji protiv svojih članova jasno stavlja na znanje da ova grupa odbija raditi na poboljšanju odnosa sa Saudijskom Arabijom tako što će prekinuti odnose s Iranom. Ranije je  Hamas održavao izbalansirane odnose sa obje države i želi tako nastaviti.

Hamasov otpor saudijskom pritisku mogao bi nagnati Rijad da intenzivira svoju kampanju protiv ove grupe. Njihova demonizacija u saudijskim medijima će se vjerovatno nastaviti, kao i nastojanja da im se prerežu finansijski kanali.

Kraljevstvo bi također moglo izvršiti politički i ekonomski pritisak na druge arapske države da pojačaju stisak na Hamas i moglo bi lobirati Arapsku ligu da ih proglasi terorističkom organizacijom, kao što su uradili s Hezbollahom 2016.

Ako saudijski pritisak potraje i pojača se, to bi bez sumnje negativno utjecalo na Hamasovu neizvjesnu situaciju u regiji i osnažilo odnose između Hamasa i Irana, koji je ponovo uspostavio svoju vojnu i finansijsku podršku za ovu grupu.

Dok će se Hamas osjećati sve više satjeran u ćošak, palestinski narod će platiti cijenu, dok se uslovi života i ekonomska katastrofa nastave pogoršavati u Pojasu Gaze.

Hamas se, za sada, doima gorljivim da ne prekine svoje odnose sa Saudijskom Arabijom u potpunosti, uprkos trenutnim tenzijama. Pokušat će proći kroz ovu oluju u nadi da će se politička situacija u kraljevstvu i u regiji promijeniti i dovesti do eventualnog poboljšanja odnosa.

U kontekstu povećanog arapskog usklađivanja sa američkim i saudijskim pozicijama, ovu krizu Palestinci vide kao još jednu indiciju da su ih arapske vlade uglavnom ostavile na milost njihovog okupatora i njegovih zapadnjačkih prijatelja.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera English