Šta se krije iza posjete Jareda Kushnera Bliskom istoku?

Tim za Bliski istok američkog predsjednika Donalda Trumpa posjećuje ovu regiju često te administracija tvrdi da je nakon svake posjete korak bliže najavi detalja svog mirovnog plana, poznatog i kao “konačni sporazum”. Prošle sedmice su se Jared Kushner, Trumpov zet i vrhovni pomoćnik, kojem je prošle godine povjeren zadatak da oživi zaustavljeni mirovni proces, te izaslanik za Bliski istok Jason Greenblatt ukrcali na još jednu turu po Bliskom istoku, posjećujući države među kojima su Jordan, Egipat, Katar, Izrael i Saudijska Arabija.

Iako se američka administracija stalno ponaša kao da je velika vijest iza ugla, ove česte posjete u stvarnosti su indikacija da Trumpov tim još nije uspio dobiti podršku koja mu je potrebna da objavi svoj plan. Najnovija posjeta Kushnera i Greenblatta također ima za cilj osigurati političku i finansijsku podršku za mirovni sporazum. Međutim, izgleda da ova posjeta nije bila uspješna, jer nije najavljen nikakav sporazum, a američka administracija i dalje povećava pritisak na one koji se protive sporazumu, posebno na Jordan i Palestinsku samoupravu, koji odlučno odbijaju sporazum od početka pregovora i, izgleda – zbog dobrog razloga.

Prema nekoliko procurjelih informacija, Trumpov “konačni sporazum” bi uključio priznavanje Jerusalema kao ujedinjene prijestolnice Izraela, ne bi podrazumijevao uklanjanje izraelskih naselja sa Zapadne obale, niti povratak palestinskih izbjeglica na svoju zemlju. Osim toga, sporazum navodno predviđa da će Izrael zadržati kontrolu nad Jordanskom dolinom i granicama s Jordanom. Palestinci dobijaju finansijsku pomoć za razvojne projekte u Gazi, posebno u oblasti energije, da se tamo olakša humanitarna kriza.

Za Palestinsku samoupravu ovaj sporazum nema šansi. U nedavnoj palestinskoj historiji nije postojao predsjednik koji je otvoreniji za mirovne pregovore od Mahmouda Abbasa. Ali, uprkos njegovoj reputaciji političkog pragmatizma, Abbas ne samo da je odbio plan, već je i “otpustio” posrednika. Kada je Trump najavio svoju odluku da premjesti ambasadu u Izraelu u Jerusalem i priznao ga kao glavni grad Izraela, Abbas je rekao da Trumpova administracija više nije prihvaćena kao posrednik u sukobu s Izraelom. Shodno tome, Palestinska samouprava je presjekla sve diplomatske veze s Bijelom kućom i povukla je svog ambasadora iz Washingtona.

Nezahvalna pozicija Jordana

Palestinci su vjerovatno najslabiji igrači u pogledu vojne moći, ali sporazum teško može uspjeti bez njihovog odobrenja. Oni možda nemaju vojnu moć, ali su jedini koji mogu učiniti ovaj sporazum legitimnim. Trumpova administracija je svjesna ove činjenice i zato oni vrše pritisak, a ponekad i prijete Palestinskoj samoupravi da prihvati njihove stavove. Saeb Erekat, generalni sekretar komiteta Palestinske samouprave, nedavno je priznao ove pritiske i rekao je da Kushner i Greenblatt pokušavaju svrgnuti palestinsko liderstvo. On je rekao da ako Abbas nije voljan da pregovara, oni će svejedno nastaviti sa sporazumom.

I jordanski je kralj Abdullah izgleda dobio svoj dio američko-izraelskog pritiska da “legitimizira“ sporazum. Tokom Kushnerove posjete Ammanu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu također se susreo s kraljem da razgovaraju o razlozima koji brinu Jordan u vezi realizacije sporazuma. Netanyahu je posebno želio uvjeriti kralja Abdullaha da će i pod ovim sporazumom Hašemiti i dalje kontrolirati sveta mjesta u Jerusalemu.

Izrael ponekad pokušava dovesti Amman u ranjivu poziciju natuknicama da bi čuvanje svetih mjesta moglo, umjesto kraljevskoj jordanskoj porodici, biti povjereno njihovom novom savezniku, Saudijskoj Arabiji. Zapravo je Isaac Herzog, član Kneseta i bivši lider Laburističke stranke, sugerirao u intervjuu za informativni web portal Elaph, koji finansira Saudijska Arabija: “Kada dostignemo fazu [tokom pregovora] pričanja o Jerusalemu i svetim mjestima, kao što je [džamija] Al-Aqsa, mislim da tu mora postojati saudijska uloga i dogovornost za ta sveta mjesta.”

Nadalje, Jordan je nedavno iskusio ekonomski motivirane proteste zbog povećanja cijena, što je podržao Međunarodni monetarni fond, i novog zakona o reformi poreza. S ekonomijom koja ovisi o pomoći, Jordan je u ozbiljnoj potrebi za finansijskom podrškom. SAD i Izrael mogu iskorištavati ovu potrebu kako bi osigurali podršku Ammana za ovaj sporazum. Ipak, izgleda da kralj Abdullah još nije popustio pod američko-izraelskim pritiscima. Iz tog razloga je najavljeno da će on posjetiti Washington, da razgovara s Trumpom različita pitanja, uključujući i “rad na trajnom miru između Izraelaca i Palestinaca”.

Podrška zaljevskih zemalja

Nije bilo zvaničnih izjava o tome da li je Trumpov tim bio u stanju osigurati bilo kakvu finansijsku podršku iz zaljevskih država tokom posjete, ali ovaj zadatak nije tako komplicirvan kao osiguravanje neophodne političke podrške potrebne da bi sporazum bio najavljen. Saudijska Arabija je u više navrata najavljivala svoju podršku Trumpovim nastojanjima i može se pretpostaviti da Rijad neće oklijevati da stavi značajne resurse iza sporazuma kada dođe pravo vrijeme za to. Nadalje, budući da će finansijska podrška biti uložena u razvojne projekte u Gazi, saudijsko vodstvo će vjerovatno biti tu, što šalje poruku svojim domaćim biračima da se “ne prodaje” u vezi palestinskog pitanja.

Iako je velika vjerovatnoća da će Trumpov tim dobiti obećanja o finansijskoj podršci za sporazum u bliskoj budućnosti, osigurati političku podršku, posebno od Palestinske samouprave i Jordana, ostaje teži zadatak. Čak ni svrgavanje trenutnog palestinskog vodstva ne bi riješilo probleme Trumpove administracije, jer će bez sumnje rezultirati preuzimanjem od značajno radikalnijeg lidera od Abbasa. Većina institucija Palestinske oslobodilačke organizacije i Palestinske samouprave već je zahtijevala od Abbasa da poduzme niz eskalatornih koraka, kao što je zamrzavanje priznavanja Izraela i okončanja sigurnosne koordinacije s Izraelom.

Neće biti lako ni ubijediti Jordan. Ruke jordanskog političkog vodstva su vezane, jer jordansko društvo odbija sporazum – što će se teško promijeniti bez obzira na podstreke i/ili prijetnje koje Bijela kuća upotrijebi. Volja jordanskog naroda, koji je uspješno svrgnuo vladu izašavši na ulice početkom ovog mjeseca, nešto je što Amman ne može priuštiti da ignorira kada zauzima stav u vezi Jerusalema i palestinskog pitanja.

U tom smislu, čini se izvjesnijim nego ikad da će konačni sporazum propasti. Nažalost, dok se to ne desi, uzrokovat će dovoljno štete da ozbiljno umanji mogućnost da se legitimni mirovni sporazum postigne u budućnosti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera