Emirati i američka ‘avantura’ – preko Sejšela do Washingtona
Iznenađenje je bilo ogromno kad je jedan od savjetnika vladara Ujedinjenih Arapskih Emirata na Twitteru objavio da će “historija pamtiti da je zaljevska država imala ulogu u smjenjivanju državnog sekretara jedne velesile [ukazujući na otpuštanje Rexa Tillersona], i to je samo mali dio”. Takav stav izaziva sažaljenje i odražava veliko neznanje o detaljima američkog političkog života i kompleksnosti Washingtona, što je za mnoge teško razumljivo.
Prije ovog slučaja objavljene su informacije o Georgeu Naderu, američkom građaninu libanskog porijekla, i njegovoj ulozi vezano za rusko uplitanje u američke izbore. To je ponovo bacilo svjetlo na aktivnosti UAE-a u Washingtonu i na to kako vodstvo te države, koje predstavlja prestolonasljednik Mohammed bin Zayed, vidi svoju ulogu i poziciju. Također, govori i o tome dokle seže neuspjeh te vizije s daljnjim otkrivanjem detalja koji odstupaju od općeprihvaćene i tradicionalne diplomatije u Washingtonu.
Washington igra jedinstvenu i dvostruku ulogu u svjetskim zbivanjima; s jedne strane, to je danas najvažnija prijestolnica u svijetu i njen stav prema bilo kojem problemu određuje i stavove drugih država u svijetu, osim nekoliko izuzetaka. Međutim, njegova politička priroda i zakonske procedure dopuštaju mu da bude i otvoreni grad, gdje se može takmičiti za utjecaj na američke odluke o brojnim svjetskim pitanjima legaliziranjem pojave lobiranja i odnosa s javnošću. Princip podjele vlasti omogućio je širenje različitih centara moći (poput Bijele kuće, Kongresa, istraživačkih centara, medija i drugih), a time su stvorena i velika područja za utjecaj na kompliciran proces kreiranja vanjske politike, ako se razumije priroda glavnog grada Washingtona i granice djelovanja unutar njega.
Kroz izraelske kanale
Da bismo razumjeli ponašanje UAE-a u Washingtonu, moramo se prvo vratiti na 2006. godinu, kad je Abu Dhabi shvatio svoju stvarnu težinu u pitanjima koja se tiču ozbiljnih problema. Bilo je to nakon neuspjelog pokušaja grupacije Dubai Ports World iz UAE-a da kupi prava upravljanja nad šest američkih luka. Republikanski i demokratski članovi Kongresa tada su saopćili da odbacuju taj sporazum, jer nisu zaboravili da su dvojica mladića iz Emirata bila među 19 terorista odgovornih za napade 11. septembra 2001. godine.
Stoga dolazi do potpunog odbacivanja mogućnosti da se pravo upravljanja spomenutim lukama prenese na emiratsku kompaniju, dok je emiratski lobi ostao nemoćan da reagira ili se suprotstavi. Tada je Abu Dhabi uvidio nužnost i isplanirao intenzivnije prisustvo u Washingtonu. Sklapa ugovore s nekoliko lobističkih i kompanija za odnose s javnošću, shvativši da efikasan ulazak u Washington mora ići kroz izraelske kanale.
Imenovanje Yousefa al-Oteibe za ambasadora Ujedinjenih Arapskih Emirata u Washingtonu sredinom 2008. godine označilo je nešto poput stvarnog početka akcije UAE-a da ostvari utjecajno prisustvo u Washingtonu. Zaista, Oteiba uspijeva u tome da uspostavi značajno prisustvo u Washingtonu kroz složenu strategiju koja služi Abu Dhabijevim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim ciljevima (tri do deset godina). Otaiba je izabrao ciljeve koji su lako ostvarivi po standardima Washingtona, što je došlo s prvim nagovještajima Arapskog proljeća 2011. godine.
Karakteristike djelovanja UAE-a
Aktivnosti UAE-a u Washingtonu fokusirale su se na odabir lako ostvarivih ciljeva koji se mogu sumirati u sljedećem:
– Neuspjeh Arapskog proljeća, nastojanje da se odbaci arapska demokratija, slobode i politička raznolikost.
– Onemogućavanje bilo kakvih napora za poboljšanje odnosa SAD-a s Iranom.
– Pogrešno predstavljanje i demonizacija snaga političkog islama, naročito grupe Muslimanska braća, u krugovima Washingtona.
– Tvrdnje da se vodi borba protiv terorističkih organizacija i ekstremističkih ideja promoviranjem navodne uloge Emirata u suprotstavljanju finansiranju terorizma i ekstremizma te tvrdnje da se vrši reforma i obnova vjerskog diskursa.
Washington dopušta bilo kojem arapskom ili stranom diplomati da iskoristi relacije i novac za vršenje utjecaja na stavove elite u Washingtonu vezano za vanjska i regionalna pitanja koja se tiču njegove države. Također, ti diplomati imaju pravo dati velike iznose novca i mito na zakonom dozvoljen način kako bi ostvarili svoje ciljeve. Međutim, to ne treba pogrešno razumjeti, pa pokušati vršiti utjecaj na izbor američkih glasača, ili igrati sumnjive uloge tokom izbora i nakon njih, a Yousef al-Oteiba i Mohammed bin Zayed činili su upravo to.
Zastupanje Abu Dhabija
Oteiba je uspostavio grupu sačinjenu od saveznika koji zastupaju stavove i politike UAE-a i staju u njihovu odbranu, sa aspekta da njihovi ciljevi odgovaraju navedenim ciljevima Emirata, ili kao rezultat njihovog vjerovanja da UAE ulaže te napore umjesto njih. Tu mrežu uglavnom čine:
– razne izraelske lobističke organizacije, poput Američko-izraelskog odbora za javna pitanja i američkih grupa ekstremne desnice (krajnja desnica Republikanske stranke);
– ličnosti iz kruga predsjednika Donalda Trumpa koje su direktno utjecale na njega i navele ga da izjavi ono što je rekao o Kataru na početku zaljevske krize, prije nego što ih se riješio i istjerao ih iz Bijele kuće; neka od najznačajnih imena su Sebastian Gorka, bivši savjetnik za pitanja borbe protiv terorizma i ekstremizma, i Steve Bannon, jedan od najvažnijih Trumpovih savjetnika, koji je smijenjen sa pozicije prije nekoliko mjeseci;
– istraživački centri koji imaju slične ciljeve s Emiratima, poput Instituta Hudson i Fondacije za odbranu demokratije;
– osobe i grupe koje su neprijateljski nastrojene prema Iranu iz različitih razloga;
– grupe i ličnosti koje se protive ideji i primjeni političkog islama;
– nemali broj članova oba doma Kongresa (zastupnika i senatora) i dvije stranke (Demokratske i Republikanske), a naročito članova specijaliziranih pododbora koji se fokusiraju na pitanja nacionalne sigurnosti;
– mediji poznati po usvajanju istih ciljeva kao i UAE iz različitih razloga, a to su konzervativne desničarske organizacije, poput Fox Newsa i sajta Breitbart News.
Ostvarivanje ciljeva
Oteiba je iskoristio niz instrumenata za ostvarivanje ciljeva svoje zemlje, kao što su:
Prvo: direktno sklapanje ugovora s iskusnim i utjecajnim kompanijama za odnose s javnošću u Washingtonu i oslanjanje na utjecajne lobističke kompanije.
Drugo: izgradnja dobrih odnosa s istraživačkim centrima:
– direktnim finansiranjem istraživačkih programa i sponzoriranjem događaja, seminara i konferencija u Washingtonu i Abu Dhabiju;
– kreiranjem i finansiranjem funkcija u nekim istraživačkim centrima, podrškom i finansiranjem radova na proširenju i renoviranju objekta, a najvažniji od tih centara su Institut za Bliski istok i Centar za međunarodnu politiku i strategiju;
– uspostavljanjem centara koji rade po američkim, a ne arapskim uzusima, poput Instituta država Arapskog zaljeva;
– podrškom istraživačkom programu na Univerzitetu “George Washington”, specijaliziranom za borbu protiv radikalizma, i pokretanjem atraktivnih inicijativa koje se tiču ranije spomenutih ciljeva, poput inicijative Hidayah i Sawab za suprotstavljanje ekstremističkoj propagandi.
Između Bin Zayeda i Trumpa
Predsjednik Trump ima složene i komplicirane odnose s prestolonasljednikom UAE-a Mohammedom bin Zayedom. Četiri dana prije putovanja u Rijad, Trump je primio princa u Bijeloj kući, nakon urgiranja Oteibe kod Jareda Kushnera, Trumpovog zeta, da se taj sastanak održi. Mnoge je iznenadila posjeta zvaničnika UAE-a Washingtonu, jer je bilo predviđeno da se sastane s Trumpom četiri dana kasnije u Rijadu.
Odnosi između Bin Zayeda, Trumpa i njegovog tima postoje već otprije. Washington Post otkriva da je Bin Zayed dogovorio tajni sastanak u januaru 2017. glodine na Sejšelima između Erica Princea, osnivača kompanije Blackwater, čija sestra Betsy DeVos radi kao državna sekretarka za obrazovanje u Trumpovoj administraciji, i ruskih zvaničnika bliskih predsjedniku Vladimiru Putinu. Sastanak je održan kako bi se uspostavio tajni komunikacijski kanal između Moskve i novog američkog predsjednika u to vrijeme.
Što se tiče Princea, on Trumpa poznaje već decenijama i s njime ima obimne finansijske i trgovinske veze, osim toga što su Prince i njegova porodica donirali milione dolara podrške Trumpovoj izbornoj kampanji. Tragovi tih aranžmana počeli su se pojavljivati s pokušajem Bin Zayeda da u tajnosti posjeti New York, gdje se u Trumpovom tornju trebao sastati s trojicom Trumpovih savjetnika (Michael Flynn, Jared Kushner, Stephen Bannon) i dogovoriti detalje susreta na Sejšelima.
Pokušaj Bin Zayeda da njegovo putovanje u SAD ostane tajnost pokazao se neuspješan, a time je došlo i do kršenja protokola. UAE nije obavijestio Obaminu administraciju zašto prestolonasljednik dolazi u SAD, iako su zvaničnici otkrili Bin Zayedovo ime na spiskovima aviokompanija sasvim slučajno. Važno je napomenuti da je Blackwater sigurnosna kompanija koja je počinila brojne zločine u Iraku. Osnivač Prince preimenovao ju je u “Grupa za graničnu službu” i sklopio ugovor s Vladom UAE-a vrijedan 529 miliona dolara da dovede strane borce (uglavnom iz Kolumbije, Venecuele i Južnoafričke Republike), koji bi postali paravojne snage sposobne obavljati vojne operacije u zemljama poput Jemena i Libije, osim tajnih zadataka i zaštite vitalnih objekata u UAE-u od terorističkih napada.
Napad na Katarsku informativnu agenciju
Američki mediji otkrivaju da temeljite istrage o ruskom uplitanju u američke izbore sada pokušavaju saznati jesu li Emirati bili uključeni u pokušaj utjecanja na administraciju predsjednika Trumpa. Navode da je pažnja sada usmjerena na Georgea Nadera, s ciljem da se istraži kako je novac jedne male države (UAE) utjecao na Washington u eri Trumpa i je li Bin Zayed činio to u koordinaciji s Putinom.
Američke obavještajne službe nisu oprostile pokušaje poigravanja i utjecanja na unutrašnji američki politički proces, koji predstavljaju predsjednički izbori. Iz svega toga možemo razumjeti zašto su zvaničnici Centralne obavještajne agencije objelodanili da Emirati stoje iza hakerskog napada na Katarsku informativnu agenciju, koji je doveo do izbijanja aktuelne zaljevske krize, barem u formalnom smislu.
Američki obavještajni zvaničnici otkrili su za Washington Post detalje sastanka visokih zvaničnika Vlade UAE-a na kojem se razgovaralo o planu za hakerski napad na Katarsku informativnu agenciju 23. maja prošle godine, odnosno dan uoči samog napada. Očito je bila riječ o ograničenoj reakciji američke obavještajne službe na Bin Zayedovo pokroviteljstvo sastanka na Sejšelima.
U konačnici, ako američke vlasti potvrde da su vladari UAE-a svojom novčanom podrškom koju su pružali Trumpovoj izbornoj kampanji 2016. godine pokušavali ostvariti direktni utjecaj na Bijelu kuću, ili u slučaju da postoji koordinacija između Abu Dhabija, Moskve i Trumpove kampanje, Washingtonu će biti teško ignorirati tu intervenciju, zbog čega je moguće očekivati nezapamćeno pogoršanje odnosa između te dvije države.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera