Šta ako Bin Salman prevaziđe krizu i postane saudijski kralj?

Svima je dobro poznato da saudijski princ prijestolonasljednik Mohamed bin Salman prolazi kroz tešku i egzistencijalnu krizu. Njegova popularnost je znatno pala nakon slučaja novinara Jamala Khashoggija i brutalnog načina na koji je likvidiran u konzulatu svoje države u Istanbulu. Nakon ovog ubistva, gotovo cijeli svijet okrenuo se protiv njega. Počinju pristizati osude zločina sa svih strana i optužbe da je saudijski prijestolonasljednik upleten u njega. Skoro da nije ostao niko ko bi stao u odbranu saudijskog princa, izuzev prvog čovjeka Bijele kuće Donalda Trumpa, čije stavove i politiku niko ne može garantirati niti precizirati, pogotovo ako se uzme u obzir da još uvijek nisu sve karte na stolu i da nije izašla na vidjelo istina o “slučaju Jamal Khashoggi”.

Međutim, daleko od svega toga, krećući od stavova da politika ne poznaje nemoguće i da se u njenom prevrtljivom svijetu može dogoditi sve, ovdje postavljamo pitanje – šta ako saudijski prijestolonasljednik i kraljevska porodica uspiju prevazići ovu krizu i jedan od najtežih perioda kroz koje prolazi kraljevska porodica u posljednjim decenijama? Šta ako mladi princ, koji pokazuje velike ambicije i jaku želju da preuzme prijestolje, postane kralj Saudijske Arabije i zvanični donosilac odluka, nakon što je državom upravljao indirektno u ime svog oca?

U slučaju da mladi princ uspije prevazići krizu Khashoggi i dođe na prijestolje u Saudijskoj Arabiji, Kraljevina će se naći pred dvije različite stvarnosti. Ove dvije različite realnosti, mogli bismo reći i oprečne, zapravo proizilaze iz stepena razumijevanja i percepcije Bin Salmana, u slučaju da postane kralj, i lekcija koje će uzeti iz krize Khashoggi, ali i drugih kriza koje je Saudijska Arabija iskusila, posebno u posljednje četiri godine. Ako saudijski prijestolonasljednik postane kralj, dvije su moguće opcije – da saudijski prijestolonasljednik shvati lekcije iz događaja u prošlosti, ili da nastavi ustrajavati na “rušilačkom” političkom pristupu u zemlji i inostranstvu.

Ako prizna greške i pokaje se…

U slučaju da princ uzme u obzir svoje greške iz prošlosti i gorke lekcije te izvuče pouku iz opetovanog neuspjeha svoje politike, postoji mogućnost da uspije i vrati relativnu politički stabilnost u regiju, kao i da smiri društveno i intelektualno nezadovoljstvo koje se osjeća u saudijskom društvu zbog represije i nasilnog ponašanja sigurnosnih snaga u Kraljevini. U ovom slučaju, prvi Bin Salmanov korak u vanjskoj politici trebao bi biti zaustavljanje rata u Jemenu, okončanje blokade nametnute Kataru i poziv na konstruktivan i stvaran dijalog s ovom državom. Također, trebao bi zaustaviti neprijateljsku retoriku prema Iranu i pronaći druge načine saradnje s ovom državom, umjesto napada na nju i tretiranja Irana kao glavnog izvora svih pošasti i kriza u regiji. Tu je i pitanje Turske, s kojom bi trebao otvoriti novu stranicu, jer se radi o zemlji s globalnim i regionalnim značajem i utjecajem.

Naravno, ovo saudijsko preispitivanje vanjske politike, ukoliko do njega dođe, pratit će i promjene u odnosu prema pokretu arapskih revolucija i takozvanim strujama političkog islama, poput Muslimanske braće i drugih islamskih pokreta, kao što su En-Nahda, Hamas i jemenski Al-Islah. Bez sumnje, ove pretpostavljene promjene će izazvati nove probleme za Saudijsku Arabiju, prvenstveno s Egiptom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Međutim, sasvim je sigurno da takvi potencijalni problemi u budućnosti neće biti ozbiljni i opasni kao što je to slučaj danas u krizama Saudijske Arabije s Katarom, Iranom, Turskom, Irakom, Libanom i Sirijom, pored udaljavanja od javnosti i averzije koju narod u arapskom svijetu osjeća prema vodstvu i trenutnoj strategiji Saudijske Arabije.

Na unutrašnjem planu najvažniji korak koji Saudijska Arabija može učiniti, u slučaju da odluči promijeniti svoju politiku, jeste da oslobodi političke zatvorenike, propovjednike i aktiviste iz ove zemlje te da otvori novu stranicu koja će doprinijeti nekoj vrsti društvenog pomirenja. Međutim, ovdje se nameće jedno važno pitanje – kako da mentalitet saudijskog prijestolonasljednika, koji je isplanirao atentat na novinara Jamala Khashoggija na brutalan način, o kojem govore turski i američki izvori (Centralna obavještajna agencija), shvati lekciju i preispita svoju posrnulu politiku u regiji? Kako da osoba koja se usudi prisiliti premijera jedne suverene države da podnese ostavku, koja iznenada odluči predvoditi savez od četiri arapske države s ciljem da nametnu blokadu bratskoj državi i da iznesu zahtjeve za koje se može reći da su neracionalni, djetinjasti i neozbiljni u svijetu politike, shvati lekcije iz prošlosti i preispita svoje pogrešne stavove i pristupe?

Ako MBS postane saudijski kralj…

Zbog toga smo skloni mišljenju da će Bin Salman, u slučaju da aktuelna kriza bude prevaziđena i da ne dođe do prinčevog svrgavanja ili ostavke, o čemu kruže priče u posljednje vrijeme, biti još žešći i nemilosrdniji u svojoj unutrašnjoj i vanjskoj politici. Također, osvetnički duh će se ukorijeniti u njemu protiv svakog koga smatra svojim neprijateljem u “slučaju Khashoggi” i ostalim krizama, jer je on, ukratko rečeno, postao zarobljenik tiranskog duha i ne postoji sistem koji vodi njegov život i moral. Svi njegovi poslovi izgledaju haotično, bez ikakvog reda, poput onoga o čemu govori Abdel Rahman Al-Kawakibi u svom djelu Priroda despotizma (The Nature of Despotism).

Polazeći od konkretnih indikatora u saudijskoj politici u kontekstu vodstva saudijskog prijestolonasljednika u protekle četiri godine, skloni smo mišljenju da Bin Salman neće uzeti u obzir svoje ranije reške i da će biti još žešći i agresivniji u unutrašnjoj i vanjskoj politici. Također, regija i unutrašnja saudijska scena ulaze u novu realnost ukoliko mladi princ postane kralj. Moguće je očekivati da će se Saudijska Arabija suočiti s ozbiljnom društvenom krizom, jer je društvo ove države poznato kao izrazito religiozno, u kojem je plemenska tradicija duboko ukorijenjena. Istovremeno, saudijska vlast želi mijenjati to društvo i njegove običaje te proširiti “sekularizam koji nije politički” (ograničen je na društveni život i formalne stvari).

Ovaj dualizam i individualna tiranija stvorit će Saudijskoj Arabiji problem s utjecajnom religijskom institucijom, kao i s konzervativnim društvom. Taj društveni i unutrašnji rascjep mogao bi dovesti do mržnje unutar društva, što je smrtonosni otrov i najveći uzrok netolerancije, zaostajanja, suparništva, pa čak i ratova, kako tvrdi Ibn Khaldun u svojom djelu Muqaddima: “Nakon svih kritika i narušavanja reputacije koje je Saudijska Arabija pretrpjela zbog Bin Salmana i njegovih politika, teško da će svijet poštivati i cijeniti ovu zemlju ako Saudijci budu insistirali na tome da Bin Salman bude kralj.”

‘Možemo očekivati još krvoprolića…’

U slučaju da Bin Salman dođe na vlast u Saudijskoj Arabiji, regija bi svjedočila dodatnim konfrontacijama i sukobima. Nastavilo bi se rivalstvo između Saudijske Arabije i Katara, kao i žestok medijski rat. Ne bi se zaustavio niti hladni rat između Saudijske Arabije i Irana, budući da ne postoje praktični mehanizmi za pregovore i dijalog između dvije bitne muslimanske zemlje. Također, očekuje se da situacija u Jemenu ostane ista kao i do sada po pitanju rata, unutrašnjeg sukoba i haosa u kojem žive jemenske pokrajine, naročito južne pokrajine pod kontrolom Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i njihovih jemenskih saveznika. Također bi se nastavili posrednički ratovi, diplomatskim ili vojnim sredstvima, između Irana i Saudijske Arabije u Iraku, Libanu i Siriji.

Moguće je očekivati da će se Saudijska Arabija na međunarodnoj sceni suočiti s još većom slabošću i povlačenjem u bitnim i stvarnim ulogama, nakon svih kritika i narušene reputacije s kojima se ova zemlja suočila zbog Bin Salmana i njegove politike. Teško da će svijet poštivati i cijeniti ovu zemlju ako Saudijci budu insistirali na tome da Bin Salman bude kralj.

Također, svijet bi, u slučaju vladavine Bin Salmana, svjedočio novim sukobima, pogotovo ako saudijski prijestolonasljednik ostane privržen svom pristupu, bez da radikalno preispita svoje politike. U ovom kontekstu, Washington Post je u utorak, 11. decembra, objavio izvještaj o najvažnijim stvarima koje je ubistvo novinara Khashoggija otkrilo svijetu kada je u pitanju saudijski prijestolonasljednik. List naglašava da “prisustvo Mohameda bin Salmana na međunarodnoj sceni, kao osobe koja se ne kaje za svoje postupke, predstavlja globalnu prijetnju. Ako princ ostane uvjeren da se neće suočiti s bilo kakvim značajnijim posljedicama zbog svog stravičnog ponašanja, možemo očekivati još krvoprolića u Saudijskoj Arabiji, Jemenu, pa čak i na drugim mjestima.”

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera