Sufije u Emiratima: Derviši u službi politike

Piše: Talal Mashati

U Ujedinjenim Arapskim Emiratima dolazi do velikih promjena nakon što je Mohammed bin Zayed postao nasljednik emira Abu Dhabija, zamjenik vrhovnog komandanta oružanih snaga i predsjednik Izvršnog vijeća emirata Abu Dhabi. Tokom proteklih 10 godina Bin Zayed je radio na tome da religijski oboji pitanje nacionalne sigurnosti, s ciljem stvaranja nove vjerske reference te da sufijski pristup učini dijelom nacionalnog identiteta u UAE-u. Događaji od 11. septembra 2001. godine predstavljali su prekretnicu u usmjeravanju pažnje Zapada prema misticizmu i njegovoj političkoj ulozi u muslimanskim društvima. Pozivi zapadnih istraživača bili su sve glasniji i u njima se ukazivalo na potrebu oživljavanja misticizma kako bi se smanjio utjecaj “političkog islama”. 

Američki historičari Bernard Lewis i Daniel Pipes, osnivači i direktori Bliskoistočnog foruma, bliski Bijeloj kući, bili su na čelu zagovaratelja saveza sa sufijskim pravcima kako bi se popunila vjerska i politička praznina u skladu s principom “odvojenosti vjere od države”. Godine 2002. američka politička think tank organizacija Rand Corporation, koju je 1948. godine osnovala kompanija Douglas Aircraft Company radi provođenja istraživanja i analiza za američke oružane snage, objavila je studiju u kojoj ukazuje na nužnost osnivanja strateške koalicije sa sufijama za suprotstavljanje “vjerskom ekstremizmu u islamskom svijetu”.

Nakon toga je Centar Nixon u Libanu primio u posjetu Hishama Kabbanija, drugog čovjeka nakšibendijskog reda. Svrha sastanka je bila upoznati donositelje odluka u američkoj administraciji s ulogom koju bi sufije mogle imati na polju politike. Međutim, iznenađenje je nastupilo kada je priča prerasla u razmatranje mehanizama za eliminiranje “vehabijske ideologije”, nad kojom je pokroviteljstvo preuzela Saudijska Arabija. Pojedini zapadni izvještaji ovoj ideologiji pripisuju pokrete u islamskom svijetu koje karakteriziraju kao “terorističke”.

Pomoć u buđenju islamskog ummeta

Ovdje se potvrđuje tendencija krunskog princa Abu Dhabija da se vjerska pitanja povežu s politikom te njegovo usmjerenje da se uspostavi globalni savez sufija koji bi se otvoreno suprotstavljao drugim vjerskim strujama i njihovim autoritetima. Da bi se isprovociralo neprijateljstvo, emiratski Centar za studije objavio je radove u kojima se osporava vehabijski pristup, koji se tereti za podršku radikalnim pokretima i ekstremizmu.

Godine 2005. Abu Dhabi je pokrenuo fondaciju Tabah, istraživački institut kojeg je osnovao jemenski sufija nastanjen u Emiratima Ali al-Jifri. Zaduženi za ovaj institut definiraju ga kao “neprofitnu organizaciju, koja nastoji pružati prijedloge i preporuke liderima kako bi odabrali mudar i koristan pristup za svoj narod”. Također, 2007. godine dolazi do osnivanja Globalnog centra za obnovu i usmjeravanje, na čijem se čelu nalazi mauritanski šejh Abdallah bin Bayyah.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu GCRG-a, ovaj centar ima za cilj pružiti “pomoći u buđenju islamskog ummeta, ponuditi efikasna rješenja, koristeći se pri tom intencijama šerijatskog prava i širinom pravila islamske jurisprudencije te savremenim ljudskim dostignućima”. Bin Bayyah se povukao iz Svjetske unije islamskih učenjaka, gdje se nalazio na mjestu zamjenika predsjednika, funkcije koju obavlja šejh Yusuf al-Qaradawi, zbog stavova IUMS-a po pitanju svrgavanja egipatskog predsjednika Mohameda Mursija 2013. godine.

Ujedinjeni Arapski Emirati oslanjali su se na grupu islamskih učenjaka koje spaja zajednička pripadnost različitim sufijskim tarikatima i ujedinjuje ih neprijateljski stav prema selefijskoj ideologiji i islamskim pokretima. Među najistaknutijim od njih je šejh Al Azhara Ahmad al-Tayeb, koji se za vrijeme svog predsjedavanja Univerzitetom Al Azhar posvetio tome da očisti redove nastavnog kadra, javno obznanivši da je “doktrina časnog Al Azhara ešarijska i maturidijska, da se slijedi pravno učenje četiri pravne škole i sufijski pravac imama Junayda”.

On je vrlo jednostavno identificirao svoje protivnike, koje je nazvao “neo-selefijama”, pokrenuvši kampanju protiv onih koje je okarakterizirao kao vehabije, smatrajući ih haridžijama ovog doba”. Među imenima koje je UAE-u uspio pridobiti nalazi se i američki propovjednik Hamza Hanson (Yusuf), kojeg je Bijela kuća imenovala za savjetnika za odnose s islamskim svijetom nakon dešavanja 11. septembra 2001. godine. Hanson je proputovao kroz mnoge islamske zemlje u potrazi za znanjem te prihvata nakšibendijski pravac u sufizmu. Također je posjetio i Nazima Al-Haqqanija, glavnog šejha nakšibendijskog sufijskog reda na Kipru, a ima i bliske veze sa šejhom Abdallahom Bin Bayyahom, u čijem je interesu Hanson upotrijebio svoja poznanstva u SAD-u.

‘Okrnjena’ konferencija u Groznom

U glavnom gradu Čečenije, Groznom, održana je 2016. godine konferencija pod nazivom “Ehli sunnet wel-džemaat”. Organizatori su ciljeve konferencije odredili na “korigiranja žestokih odstupanja i opasnosti u definiranju ovog pojma”. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom čečenskog predsjednika Ramzana Kadirova i u prisustvu egipatskog i sirijskog muftije te šejhova Al Azhara.

Organizatori su izuzeli iz konferencije saudijske učenjake te su isključili vehabije iz definicije “Ehli-Sunneta ve-l-džemata”, što se razumjelo kao optuživanje vehabijske ideologije da snosi odgovornost za nasilje i terorizam. Ovakvi stavovi izazvali su val ljutnje u Saudijskoj Arabiji, što je bilo primjetno u oštrim kritikama brojnih novinara i aktivista iz Saudijske Arabije na račun Al Azhara, a naročito Egipta.

Sufijski pravac više nije samo vjerski pravac čiji je zadatak traženje istine i discipliniranje duše u robovanju Bogu, već se njegove pristalice pretvaraju u skupine koje se mobiliziraju na polju politike i realizacije planova koji imaju političke dimenzije, a najvažniji su “podrška vladaru i pozivi na pokornost njegovim naredbama”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera