Vrijeme je da lideri G20 prigrle civilno društvo

Sve je veća lista ključnih problema u virtuelnom poštanskom sandučiću zemalja G20, nesigurna globalna ekonomija, terorističke prijetnje u većini država članica G20 i ponovo upostavljeni sporazum o klimatskim promjenama. Da bi se riješili ovi problemi, potrebno je više od 20 šefova država i njihovih ministara ekonomije. Uloga privatnog sektora je priznata, ali moć civilnog društva se često odbacuje. Rješavanje ovih skupih i raširenih problema zahtijeva volju i doprinos naroda.

Kao što je historija mnogo puta pokazala, upravo su humanitarne i neprofitne organizacije, zatim nevladine organizacije, društveni pokreti i građani kao pojedinci ti koji čine ključnu razliku kada pokušavamo riješiti najhitnije svjetske probleme.

Civilno društvo igra ključnu ulogu u osiguravanju da javnost prihvati vladine politike i pomaže da se osigura da se pravi programi provode na lokalnom nivou. Civilno društvo je prirodni saveznik za zemlje G20, pa ipak mnogi od šefova ovih država tretiraju ovaj sektor kao neprijatelja. Val napada na civilno društvo koji je zahvatio svijet podrobno je zabilježen i traje duže od decenije, a sada je dostigao krizni nivo. Restrikcije za civilno društvo više nisu ograničene na “diktatorske” dijelove svijeta, već su prisutne i u mnogim demokratijama.

Novi istraživački alat

U 2015. godini visoki komesar Ujedinjenih naroda za ljudska prava Zeid Ra'ad Al Hussein pokušao je sastaviti listu svih država u kojima se trenutno vode parnice protiv civilnog društva ali je rekao: “Previše je država sada na toj listi da bih ih poimenično navodio. Ovo je strašna optužba…” Lista visokog komesara je uključivala nekoliko članica G20 kao što su Kina, Australija i Brazil. Kriza je od tada samo eksalirala.

Najnovije istraživanje, koji je proveo savez globalnog civilnog društva CIVICUS, pokazuje da samo tri posto ljudi na planeti živi u državi s “otvorenim” građanskim prostorom i da mnoge države članice grupe G20 prednjače u napadima na svoje kritičare i zatvaranju prostora za građane da se organizuju, djeluju i javno govore o političkim, društvenim, okolišnim i drugim pitanjima.

Prema ovim podacima, samo domaćin samita Njemačka dobro kotira po pitanju pružanja zaštite civilnom društvu i zaslužila je rejting !otvorena” na CIVICUS monitoru, novom istraživačkom alatu koji pruža redovno ažurirane podatke o civilnim i političkim slobodama u 195 država. Rejting “otvorena” ukazuje na to da država adekvatno štiti civilno društvo i omogućava svojim građanima da formiraju udruženja, da provode mirne proteste i otvoreno govore.

S druge strane, u osam članica grupe G20 uslovi za civilno društvo su kategorizirani kao “zatvoreni”, “ugnjetavački” ili “koji ometaju”, prema podacima ove ogranizacije. U najgorim slučajevima – za članice grupe G20 Saudijsku Arabiju, Kinu, Tursku i Rusiju – gotovo je nemoguće za građene da u praksi kritizirju vlast ili da slobodno izraze mišljenje o društvenim i političkim pitanjima bez da rizikuju državnu cenzuru, maltretiranje, zatvor ili čak takozvano vansudsko ubistvo.

Suprostaviti se napadima slobode

Lideri zemalja G20 ove sedmice će se okupiti da razgovaraju o raznim problemima, od globalnog finansijskog sistema, globalnih zdravstvenih izazova do ekonomskog osnaživanja žena. Ovo su ključne teme i široka koalicija organizacija civilnog društva već je dala preporuke u vezi njih (pdf) kroz grupu Civil20. Njemačka Kancelarka Angela Merkel se, također, sastala s predstavnicima civilnog društva, da sasluša njihove probleme i uzme ih u razmatranje prije samita. Ovo je jedan korak, ali sada Merkel i drugi lideri grupe G20 trebaju otići korak dalje i direktno se suprotstaviti napadima na građanske slobode.

Sumit grupe G20 u Njemačkoj se održava u vrijeme globalne nesigurnosti i nestabilnosti. Ovaj sastanak treba biti posmatran kao prilika za Merkel da demonstrira još veći utjecaj i djeluje ne samo na agendu, već i na diskusije vezane za poboljšanje osnovnih uslova da bi civilno društvo moglo napredovati.

Nedavni politički šokovi i krize uključujući sukob koji i dalje traje u Siriji, čistku širom Turske i dolazak Donalda Trumpa na vlast govore nam da vlade moraju početi više slušati građane. Ali, da bi se to desilo, civilno društvo i prostor za učešće građana moraju biti zaštićeni.

Civilno društvo kao mehanizam

Države moraju prestati doživljavati otvorene prostore za civilno društvo kao nešto što je “lijepo imati” i početi ih prepoznavati kao način rješavanja krize i kreiranja mirnih i održivih društava.

Merkel ima stamenost da ovaj princip nametne snažno iz pozicije moći. Njen dosje o zaštiti građanskih sloboda u domovini daje joj moralni autoritet da ovaj princip promovira i u inozemstvu. Štaviše, uzimajući u obzir osjećaj užasa s kojim je u međunarodnim krugovima dočekan Trump kao predsjednik, Merkel je ojačala svoju poziciju najstabilnije i najutjecajnije liderke u zapadnoj hemisferi.

Kao domaćica takvoj utjecajnoj grupi, Merkel mora obnoviti svoju posvećenost demokratskim vrijednostima, uključujući zaštitu civilnih i političkih sloboda, i mora otvoreno razgovarati s tim serijskim napadačima na civilno društvo.

Ona i drugi lideri grupe G20 s istaknutom posvećenosti demokratskim vrijednostima, kao što su Kanada i Južna Koreja, posebno bi trebali otvoreno prozvati strašne napade koji se dešavaju u drugim državama zemalja G20 – uključujući čistku otpora širom Turske; kontinuirani napad na civilno društvo kroz restriktivne zakone koji uređuju nevladin sektor i gušenje protesta u Rusiji; zatvaranje advokata za ljudska prava u Kini i nametanje smrtnih kazni desecima mirnih demonstranata u Saudijskoj Arabiji.

Kritika ne bi, međutim, trebala biti ograničena na države sa juga, već bi trebala uključiti represivne države Zapada u kojima je poštovanje građanskih sloboda u padu. Države među kojima su SAD, Velika Britanija i Francuska bi trebale biti prozvane zbog svojih restriktivnih zakona, politika i praksi koji oštećuju građansku aktivnost u svojim “demokratijama”.

Ništa bez posvećenosti

U SAD-u, pod Trumpovom vlašću, deseci restriktivnih protestnih zakona su predloženi ili usvojeni, dok je sloboda medija narušena na najvišem nivou.

U Velikoj Britaniji, nakon referenduma o Brexitu, primjetan je porast štetnog i rasističkog govora; a vladina antiteroristička agenda je ugrozila građanske slobode.

I, naposljetku, u Francuskoj produženo vanredno stanje dovelo je do tog da su prava građanskih grupa i aktivista neopravdano ograničena jer su proširene ovlasti nadzora.

Jasna posvećenost svih članica grupe G20 da poboljšaju prostor za civilno društvo bila bi monumentalni uspjeh za ovaj samit. A kancelarka Merkel to može ostvariti.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera