Hoće li zaljevska kriza uskoro biti riješena?

Kada prođe neko vrijeme od ove svađe, mnoge će lekcije naučiti svi kojih se ona tiče (AP)
Kada prođe neko vrijeme od ove svađe, mnoge će lekcije naučiti svi kojih se ona tiče (AP)

Niz događaja koji su ovog vikenda zaredali u Kataru, SAD-u i Ujedinjenim Arapskim Emiratima vjerovatno će ovaj period označiti kao prekretnicu koja je primakla sedam sedmica dugu zaljevsku krizu rješenju. Kombinacija javnih izjava, mjera praktične politike i prave armade stranih posrednika trebala bi ubrzati indirektne pregovore u tekućoj sedmici, vodeći ka direktnim pregovorima nakon tog.

Gorki sukob u kojem su Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat nametnuli kopnenu, pomorsku i zračnu opsadu Katara petog juna sada izgleda rješivo zbog tri ključna razvojna događaja. Prije svega, SAD je intervenisao snažno, u više navrata i javno da se okonča rasprava i u petak je pozvao na ukidanje kopnene blokade Kataru jer je Washington „zadovoljan“ sa novim kontraterorističkim potezima Katara.

Katar je odgovorio prkosno, ali politički oštroumno – pokrenuvši snažnu kontraterorističku politiku finansiranja sa SAD-om, pokazavši da je gotovo u potpunosti apsorbovao neugodnosti i cijenu neuspjele opsade, i ponovo iskazavši svoju spremnost da pregovara o rješenju zasnovanom na principima koji se odnose na sve uključene strane. Organizatori opsade koju predvode Saudijska Arabija i Emirati su izgleda prepoznali da njihov slučaj protiv Katara nije uspio pridobiti značajne pristalice širom svijeta, dok je Katar dobio duboku i raširenu podršku.

Šest principa

Tačke približavanja koje će omogućiti Kataru i njegovim bivšim partnerima iz Vijeća za saradnju zaljevskih zemalja (GCC) da razriješe svađu već početkom jula su bile evidentne, a ogledale su se u šest principa koje su države GCC-a izdale i zahtijevale da ih Katar prihvati – zamijenivši originalnih 13 pretjeranih zahtjeva „o kojima nema pregovora“ od sredine juna. Svih šest principa fokusirano je na međunarodno prihvaćene norme za borbu protiv terorizma i finansiranja terorizma, poštujući suverenitet drugih država i poštujući sporazume.

Govor koji je u petak uvečer održao emir Katara Šeik Tamim bin Hamad Al Thani, njegovo prvo obraćanje otkako je izbila kriza, bio je snažan, prkosan, nepokolebljiv, ali nikako agresivan ili uvredljiv.  Predstavio je tri ključne dimenzije ove krize do danas: 1) vitalni značaj snažne domaće i regionalne podrške koja je omogućila Kataru da se odupre opsadi i odbije originalnih 13 zahtjeva, 2) želju Katara da pregovara na osnovu zajedničkih vrijednosti, uzajamnog poštovanja, nemiješanja, i bez taktika divljeg pritiska poput opsade, kojima bi se sve države GCC-a trebale posvetiti, i 3) da će Katar iznad svega čuvati svoj suverenitet i promociju slobode izražavanja koja mu je svojstvena.

Emiratski ministar vanjskih poslova rekao je u petak da je „odluka Katara da revidira svoj zakon koji se tiče finansiranja terorizma korak u pravom smjeru prema rješavanju crne liste terorizma od 59 stavki [koju su države opsadnice izdale sredinom juna]. Pritisak od krize se isplatio.“

Da li je zaista pritisak uzrok zbog kojeg je Katar odgovorio ili je otpor Katara prema pretjeranih i nerealnih originalnih 13 saudisjko-emiratskih zahtjeva doveo do tog da se od njih odustane tiho usred noći, još dugo će biti tema rasprava pripadnika oba kampa. Što je još važnije, izgleda da je SAD izvršio pritisak na sve strane da pronađu brzo i mirno rješenje, i sve strane dijele set principa i konkretnih postupaka oko kojih se mogu složiti i pretočiti ih u sporazum.

U isto vrijeme, ključne države kao što su SAD i Njemačka već su se uključile logistički kako bi se pobrinule da se novi dogovor zadrži, dok šest međunarodnih posrednika radi naporno da pronađu magičnu formulu kojom će okončati opsadu i normalizovati odnose među razdvojenim državama GCC-a – najnoviji su turski predsjednik i šef odjela za vanjske poslove Evropske unije koji će posjetiti Zaljev u narednim danima.

Uslovi za okončanje krize

Zahvaljujući tome što su Saudijska Arabija i Emirati odustali od pomalo histeričnih originalnih zahtjeva i posvećenosti Katara univerzalno prihvaćenim principima borbe protiv terorizma i nemiješanja u suverenitet, danas postoje uslovi koji bi mogli omogućiti svim stranama da okončaju krizu rekavši da su postigli svoje ciljeve i zadržali svoju čast i suverenitet.

Novi nagrade vrijedni mehanizmi da se sačuva nacionalni i politički obraz morat će biti kreirani kako bi se finalizirao dogovor o razrješenju ove svađe, vjerovatno oslanjajući se na obaveze država koje nadilaze GCC ili čak Arapsku ligu, možda čak koristeći dostupne instrumente multinacionalnih organizacija poput Ujedinjenih naroda ili Organizacije islamske saradnje.

Kada prođe neko vrijeme od ove svađe, mnoge će lekcije naučiti svi kojih se ona tiče, uključujući male i velike države, te arapske i nearapske države. Najmanje dvije lekcije su već naučene.

Prva je da prisilna taktika upotrebe pritiska u stilu bandi neće pomoći da se pokore države čije su politike u skladu sa međunarodnim normama i čiji državljani iskreno izražavaju solidarnost širu od svog društva i države. Druga je da doslovno cijeli svijet poštuje politike koje promoviraju pluralizam, slobodu izražavanja, otvorenu razmjenu ideja i ukupni ljudski razvoj, i odbija politike koje ograničavaju sposobnost muškaraca i žena da iskoriste svoje intelektualne i kulturne sposobnosti u službi izgradnje stabilnijih društava.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Katarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova kaže kako je cyber napad na službeni medij potekao iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.

20 Jul 2017
Više iz rubrike Piše
POPULARNO