Štednja postala bitnija od ljudskih života

U moru informacija koje su se iz sata u sat smjenjuju na društvenim mrežama pažnju su mi privukle dvije: „Počeo protest pacijenata ispred KCUS, pacijenti umjesto u bolesničkim sobama-ispred vrata onkološke klinike“ i druga ništa manje alarmantna: „Na KCUS-u i dalje 72 djece sa srčanim manama čeka operaciju“.

Naviknut na česte negativne komentare o stanju u zdravstvenim sektoru u Kantonu Sarajevo koji se plasiraju u javnost od strane zdravstvenih profesionalaca, političara, menadžera, novinara i grupa građana radi  pritiska na aktuelnu vlast, postajem svjestan da su po prvi put PACIJENTI počeli protest nezadovoljni uvjetima liječenja zbog kvara na linearnom akcelatoru u vrhunskoj zdravstvenoj ustanovi, Univerzitetskom kliničkom centru Sarajevo.

Radi se o jednoj od najugroženijih kategorija pacijenata koji boluju od malignih oboljenja što daje poseban značaj ovom protestu.

Konačni ishod bolesti zavisi od pravovremene i adekvatne terapije. Među pacijentima je najveći broj žena koje su svoje strahove i bol podijelile s javnošću pred kamerama i mikrofonima brojnih novinarskih ekipa. Onaj ko nije imao priliku uživo slušati slične ispovjesti i gledati strah u očima ovih ljudi nije u stanju shvatiti težinu tih riječi. Impresionira  posebna snaga i volja  u neizvjesnoj borbi za konačno izliječenje.

Za vrijeme studija medicine sedamdesetih godina imao sam priliku odlaziti na vježbe u montažne barake na mjestu sadašnje Ortopedije gdje su u krajnje nehumanim uvjetima bile liječene žene oboljele od karcinoma dojke. Tadašnji šef ove jedinice, Prof dr Mirko Škrkar, svojim znanjem i vještinom, zajedno sa svojim osobljem bez puno lijekova, aparata i opreme  pacijenticama humanim pristupom ulijevao je dodatnu nadu u pozitivan ishod bolesti.

Nekad pioniri i lideri

Danas u dvadeset i prvom vijeku, kada je medicina na vrhuncu i kada je zahvaljujući razvoju sofisticiranih tehnika u dijagnozi i liječenju, operativnih i medikamentoznih tretmana  u mogućnosti u velikom procentu dovesti do potpunog izliječenja, našim pacijentima je onemogućeno osnovno pravo na pristup medicinskoj tehnologiji iz razloga nebrige i neadekvatnog održavanja skupocjene opreme.

Donedavno, Klinički centar Sarajevo bio je pionir i lider u oblasti onkologije i radioterapije. Danas, ukoliko se ne preduzmu hitne mjere za promjenu stanja u ovoj oblasti, pacijenti iz Sarajeva će se ako budu imali sreću liječiti u drugim centrima Zenici, Mostaru, Tuzli, Banja Luci.

Žalosno je da su „štednja i racionalizacija“ poslovanja postale bitnije od ljudskih života. Kao rezultat mjera štednje urušava se dostignuti nivo zdravstvenih usluga, kao i kvalitet i sigurnost procesa dijagnostike i liječenja.

Druga vijest o 72 djece sa srčanim manama koja čekaju operaciju, baca posebno svjetlo na stanje u „Centru za srce Kliničkog centra Sarajevo“, do jučer centru izvrsnosti u adultnoj kardiohirurgiji i u Bosni i Hercegovini jedinom centru za oblast dječije kardiohirurgije. Zahvaljujući brojnim stranim i domaćim stručnjacima u oblasti kardiohirurgije, 15. maja 2006. godine utemeljena je Klinika za kardiohirurgiju, koja je, preseljenjem u Centralni medicinski blok na 6. spratu prerasla u Centar za srce u čiju je izgradnju, opremanje i razvoj kadrova, Kanton Sarajevo i Zavod zdravstvenog osiguranja KS uložili višemilonske iznose budžetskih sredstava i sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja. Projekat pedijatrijske kardiohirurgije u Sarajevu uključivao je uspostavu održivog regionalnog centra za dijagnostiku i liječenje djece sa srčanim malformacijama.

Povodom promocije projekta pedijatrijske kardiohirurgije sa konferencije za medije održane 8.septembra 2011. godine na zvaničnoj web stranici Kliničkog centra Sarajevo objavljeno  je:

„Predstavnicima medija obratili su se prof.dr Ake Bjorn, šef „Švedskog medicinskog programa za BiH”, gđa. Mirsada Zećo, koordinator „Međunarodne organizacije za migracije”, mr.dr Sanko Pandur, član pedijatrijskog kardiohirurškog tima, doc.dr Mehmed Kulić i dr Mehmed Spužić ispred Centra za srce KCUS.

Program čiji cilj je uspostava održivog regionalnog rješenja za dijagnostiku i liječenje djece sa srčanim malformacijama u BiH do sada je postigao izuzetno dobre rezultate. Domaći stručnjaci samostalno ili uz podršku supervizora iz Švedske obavljaju sve veći broj operacija nad malim pacijentima čiji životi i zdravlje su ugroženi usljed urođenih malformacija na srcu.
U toku protekle sedmice ljekari Centra za srce dr Edin Omerbašić i mr.dr Sanko Pandur sa kolegom iz Švedske dr Johan Sunne-om obavili su 10 hirurških operacija i 4 kateterizacije u novootvorenom operativnom bloku Centra za srce.

Do sada je kroz program dječije kardiohirurgije obavljeno 650 operacija, od toga 450 operacija je obavio domaći tim Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu, a ostatak uz superviziju kolega iz Švedske. Pacijenti sa urođenim srčanim malformacijama do sada su se uglavnom liječili u inostranstvu tako da se obavljanjem komplikovanih operacija u BiH ne samo spašavaju životi i zdravlje pacijenata, što je od najveće važnosti već se ostvaruje i značajna ušteda novčanih sredstava koja su se do sada odlijevala vani”.

Nažalost, danas pedijatrijska kardiohigurgija na Kliničkom centru Sarajevo nije u stanju odgovoriti brojnim zahtjevima za dijagnostiku i liječenje malih pacijenata sa urođenim srčanim manama već se oni upućuju u druge evropske i svjetske centre. Pored dodatnih stresova za pacijente i roditelje zbog izmještanja iz poznatog okruženja nije zanemariva ni razlika u potrebnim sredstvima jer su troškovi  veći  dva   ili više puta u odnosu na troškove operacija koje su se donedavno obavljale u našem centru.

Uzalud potrošena sredstva

Nove vijesti sustižu jedna drugu. “Aparati, linearni akceleratori će biti popravljeni do sutra te će Klinika za onkologiju raditi u tri smjene da bi se planirani raspored liječenja pacijenata odvijao bez zastoja“. Pored toga iz KCUS ističu da je za 42 pacijenta ubrzan kurs zračenja sa softverskim preračunavanjem doze, tako da će biti ispoštovana planirana optimalna radioterapija. Nameće se zaključak da je sve do organizacije, u rukama menadžmenta i da je sve moguće kada se to hoće i kada se to želi. Ostaje nam da sačekamo naredne dane i vidimo rezultate najavljenih intervencija u nadi da će ovim pacijentima biti omogućena adekvatna terapija.

Za 72 mala pacijenata sa srčanim manama koji čekaju na medicinsku intervenciju menadžment sigurno u dogledno vrijeme nema odgovarajuće rješenje izuzev izmještanja u zemlje u kojima je to moguće realizirati. Sredstva uložena u opremu, kadrove i razvoj pedijatrijske kardiohirurgije čini se uzalud su potrošena, a da je bilo volje i znanja danas smo mogli biti regionalni centar izvrsnosti u ovoj oblasti na Balkanu.

U nadi da će predstojeći vikend biti mirniji, bar što se to tiče zdravstvenog sektora, napominjem da je ovo samo dio, vrh ledenog brijega, problema kojima je opterećen zdravstveni sistem ne samo u sarajevskom Kantonu nego i u Federaciji i Bosni i Hercegovini. O tim problemima zdravstva  drugom prilikom  u zavisnosti od aktuelnih dešavanja u ovoj oblasti. Nadati se da za rješavanje nagomilanih problema neće biti potrebni novi protesti nezadovoljnih i očajnih pacijenata.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera