Hoće li Hamas preživjeti krizu u Zaljevu?
Piše: Momen Bseiso
Islamski pokret otpora Hamas iz Gaze suočava se sa novom i neprijatnom stvarnošću u svjetlu nedavne zaljevske krize između Katara i nekoliko drugih država.
Ovaj pokret otpora, koji upravlja Gazom od 2007, nije predvidio da će prisustvo nekih od njihovih lidera u Kataru predstavljati problem. Katar je prihvatio ovaj pokret, ugostio neke od njegovih političkih vođa u Dohi, što je dalo neku sigurnost i stabilnost Hamasu da gradi svoje političke platforme i odnose u regiji.
U proteklih nekoliko godina, Hamas je bio u stanju da se prilagodi na realnost u arapskoj regiji, u svjetlu narodnih ustanaka koji su potresli regiju, i preživio je – iako uz brojne gubitke – oštre prekretnice koje su iscrpile ovaj pokret i utjecale na njegove saveze i sposobnosti. Međutim, izgleda da je trenutna kriza najteža u historiji ovog pokreta.
Prvi put od svog osnivanja Hamas se suočava i sa unutrašnjom i vanjskom krizom, kao i sa mnoštvom događaja koji nadiru poput oluje, bez moći da osigura svoje mjesto.
Što se tiče interne krize, Hamas se suočava sa sve većim pritiskom zbog sve lošijih uvjeta za život u opkoljenom Pojasu Gaze, a osim tog i Palestinska samouprava je nedavno odlučila isključiti struju i obustaviti dovoz lijekova, što je posljedica političke krize između Hamasa i Palestinske samouprave.
Trumpova zapažanja
Kada je američki predsjednik Donald Trump prošli mjesec iznio svoja zapažanja, nazvavši Hamas „terorističkom organizacijom“ tokom samita u saudijskoj prijestolnici Rijadu, Hamas je pomislio da je to tek konvencionalna izjava u svijetu politike, što je bila greška.
No, ovaj pokret je iznenadila zaljevska kriza koja je stavila istjerivanje vođa Hamasa iz Katara u sami vrh plana za razrješenje krize. Zvaničnici Hamasa su također bili šokirani nedavnim izjavama saudijskog ministra vanjskih poslova u kojima ih je okarakterizirao kao „teroristički pokret“.
Hamas je shvatio da se provodi planirana kampanja i da se nova stvarnost kreira u regiji što je primoralo ovaj pokret da preispita svoje prisustvo i politički stav na eksternom nivou.
U novoj atmosferi neprijateljstva prema Hamasu koje se formira u arapskoj regiji, opcije ovog pokreta nestaju brže nego ikad prije.
Hamas je izgubio svoje islamističke saveznike, koji su činili okosnicu njegovih budućih nada i ciljeva; ovaj pokret je izgubio iranskog saveznika kada je izbio ustanak u Siriji, a Hamas je odabrao da stane na stranu antivladinog kampa, te je ovom pokretu ostao samo Katar kao saveznik.
Osim tog, Hamas je izgubio finansijske resurse zatvaranjem tunela i pojačavanjem izraelske blokade na Pojas Gaze.
Uprkos tome, Hamasova upornost i vojna moć omogućili su mu da održi zamah tokom godina. Ali Hamas možda neće moći dalje da se održi, jer faktori koji su mu omogućavali kontinuitet možda neće više biti dovoljni uslijed opasnog plana.
Mogući scenariji
Hamas je svjestan da kriza u Zaljevu može ugušiti ovaj pokret, ali prisustvo gornjih slojeva ovog pokreta u Gazi nakon nedavnih internih izbora, na kojima je Ismail Haniya iz Gaze izabran za šefa političkog biroa ovog pokreta, daje Hamasu prostor na koji se može osloniti da premosti trenutnu krizu i iz nje izađe sa minimalnim gubicima.
Izgleda da su opcije koje ovaj pokret otpora ima u periodu nakon krize u Zaljevu veoma ograničene.
Ranije Hamas nije bio spreman da prihvati bilo kakvu ideju vezanu za normalizaciju odnosa sa Abbasom i Fatahom u novije vrijeme. Politički i medijski ratovi između ove dvije strane dostigli su opasan nivo. Ovo se sve dešava u kontekstu pritiska koji vrši Abbas da se odreknu vlasti u korist Palestinske samouprave u Gazi, i da se dozvoli jedinstvenoj vladi da obnaša svoje funkcije u Gazi bez prepreka.
Ali okretanje ka Abbasu i Fatahu više ne izgleda kao pitanje za pokret otpora. Razrješenje sukoba između Fataha i Hamasa moglo bi baciti pozitivno svjetlo na vanjsku krizu s kojom se Hamas suočava.
Posjeta delegacije Hamasa Egiptu, koju predvodi Yahya al-Sinwar, vođa ovog pokreta u Gazi, mogla bi pružiti mogućnost da se vrati nacionalni balans i unutrašnja stabilnost.
Egipatski savjet dat ovom pokretu bio je fokusiran na okončanje podjele između Fataha i Hamasa što je brže moguće.
Negativno naslijeđe
Nema sumnje da je negativno naslijeđe interne palestinske podjele kompleksno. Međutim, kompliciranje regionalne i međunarodne scene čini pomirenje sa Abbasom i Fatahom manjim zlom za ovaj pokret, u skladu sa njihovom vizijom.
Uprkos rizicima koje nosi savez sa Iranom, Hamas nije u poziciji da napusti svog iranskog saveznika, od kojeg se očekuje da pruži finansijsku pomoć za programe i aktivnosti Hamasa.
Očekuje se da će odnosi postati još prisniji u narednom periodu.
Postoje dva potencijalna scenarija za Hamas u trenutnoj fazi.
U prvom scenariju Hamas bi bio potpuno ovisan o Iranu i ne bi napravio nikakav potez da izađe iz trenutnog političkog ćorsokaka putem pomirenja sa Abbasom i Fatahom.
Ovaj scenarij bez sumnje potpuno zanemaruje regionalne i međunarodne promjene koje se dešavaju i sadrži izazove koje pokret Hamas ne bi bio u stanju prevazići.
Jačanje blokade
U ovom slučaju, ne bi bilo neobično da dođe do jačanja blokade na ovaj pokret, i moguće zvanične oznake „terorističkog“ pokreta, do tačke kada bi bili podvrgnuti bolnom izraelskom vojnom napadu u Gazi.
Što se drugog scenarija tiče, koji je vjerovatniji, Hamas bi se mogao prikloniti političkom rješenju i postići kompromis sa Abbasom i Fatahom koji će omogućiti da Palestinska samouprava ponovo dođe na vlast u Gazi. Ova opcija neće značiti raskidanje saveza između Hamasa i Irana.
Umjesto tog, mogla bi svesti regionalni i međunarodni pritisak protiv ovog pokreta na najmanji mogući nivo, i omogućiti da se izbjegnu užasne posljedice izraelskog vojnog napada na Gazu.
Ukratko, Hamas je danas u utrci s vremenom da pobjegne od nadolazeće oluje i izbjegne opasnosti nedavnih događaja. Sada će biti prisiljen da odredi smjer koji će zauzeti u nošenju sa trenutnim političkim okolnostima i njihovim negativnim posljedicama.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera