Trump otvara vrata Kine američkim kompanijama
Kada je predsjednik Donald Trump održao predizborno obećanje da će izvući Sjedinjene Američke Države iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), svjetski politički establišment je bio zapanjen.
Stručnjaci su optužili predsjednika da napušta Aziju, a mnogi su predviđali da će Kina ubrzo popuniti prazninu koju iza sebe ostavlja Amerika koja se povlači.
Australski premijer Malcolm Turnbull je otišao toliko daleko da je javno pozvao Kinu da zauzme mjesto Amerike u tom sporazumu. Kina nije odgovorila. A Japan je odbio da nastavi sa bilo kakvim sporazumom koji nije uključivao i Sjedinjene Američke Države. Predsjednik Japana, Shinzo Abe, kazao je da bi TTP bez SAD-a bio “besmislen”.
Toliko o tome da će Azija “biti uvučena u orbitu Pekinga” kao posljedica Trumpove politike.
Četiri mjeseca kasnije, stavovi političkih stručnjaka su se promijenili od tvrdnji da bi Trumpov neprijateljski nastup ka Kini mogao dovesti do sveopćeg rata na Pacifiku do iskazivanja zabrinutosti da je Trump preblizak Kini.
Oni se brinu da Trumpova politika za Aziju sije “tjeskobu i zbrku” u regiji, potkopavajući američki kredibilitet, te da dovodi u pitanje dugoročne obaveze.
Otkrivanje istine
Da li Trump napušta američke saveznike ili priziva Treći svjetski rat? Kao i sve drugo u vezi Trumpa, teško je pronaći istinu iza svih tih varki i skretanja pažnje. Samo što ovaj put pometnja ne dolazi sa predsjednikovog naloga na Twitteru. Dolazi od Trumpovih kritičara. Čini se da oni nisu u stanju da prihvate mogućnost da Trumpova politika za Aziju u stvari djeluje.
Odnos Sjedinjenih Američkih Država i Kine je najznačajniji međunarodni odnos u svijetu. Kina i SAD zajedno čine 36 posto svjetske ekonomije, a američki opskrbni lanci su dobro utkani u Kinu. U stvarnom ekonomskom smislu, Kina nije uopće na dalekom istoku. Ona je na dalekom zapadu integriranog pacifičkog svijeta.
Iako se mnogi u Aziji brinu zbog kineskog agresivnog geopolitičkog manevriranja u Južnom kineskom moru, niko ne želi sukob između Kine i SAD-a. Naposljetku, kad se slonovi bore, trava bude ugažena. I to se odnosi isto toliko na ekonomski sukob koliko i na otvoreni rat.
Zbog toga je Azija s olakšanjem dahnula kada je Trumpova administracija objavila opširni sporazum kojim su se otklonile prepreke u američko-kineskom odnosu.
Na prvi pogled sporazum djeluje neimpresivno: pokriva naizgled niz nasumičnih pitanja, od piletine i govedine, kreditnih kartica i rejting agencija, do genetički modificiranog sjemenja. Zauzvrat je SAD napokon prihvatio kinesku “Jedan pojas, jedna cesta” infrastrukturnu inicijativu u Aziji.
Vitalna pitanja
Kada se zarovite u detalje, postaje jasno da se sporazum fokusira na praktična vitalna pitanja koja se tiču američkih kompanija. To nije poput TPP-a, mamutski trgovački i investicijski sporazum koji je zamišljen da postavi uvjete za pacifičku ekonomiju u 21. stoljeću. Trumpov kineski sporazum se zasniva na širenju prilika za velike američke kompanije da zarade novac u Kini.
To može razočarati aktiviste za zaštitu ljudskih prava, koji žele da Sjedinjene Američke Države izvrše pritisak na Kinu da poboljša očajno stanje ljudskih prava u toj zemlji, ali će vjerovatno zadovoljiti azijske partnere Amerike, koji cijene stabilnost iznad svega ostalog. U regiji je malo interesa za napetosti između SAD-a i Kine.
Kineski ambasador u SAD-u, Cui Tiankai, pripisuje sve ovo Trumpovom sastanku sa Xijem u odmaralištu Mar-a-Lago, održanom na Floridi u aprilu. On je vjerovatno upravu. U samo dva mjeseca su se Trump i Xi usaglasili po pitanju dugotrajnih trgovačkih pitanja, gurnuli su u stranu napetosti u vezi “Jednog pojasa, jedne ceste”, te se usuglasili u vezi Sjeverne Koreje. Toliko o Trećem svjetskom ratu.
Kratko uoči samita u Mar-a-Lagu, Trump je čuveno upozorio da “ako Kina neće da se pobrine za Sjevernu Koreju, mi ćemo to uraditi.” On je nastavio objašnjavati da je “trgovina podsticaj”. Sve je vezano za trgovinu”. Dva mjeseca kasnije imamo Sjevernu Koreju u stanju mirovanja i američko-kineski sporazum. Izgleda da je Trump sve vrijeme vrijedno i ozbiljno radio.
Kina neprestano poziva na suzdržanost u vezi sjevernokorejskih provokacija, a sada se čini jasnim da Kina iza scene djeluje kako bi osigurala da pitanje Sjeverne Koreje ne izmakne kontroli. Kineska sredstva utjecaja na Sjevernu Koreju su neprozirna, ali veoma stvarna. Ako je postojao sporazum između Trumpa i Xija da Sjevernu Koreju drži mirnom, onda se čini da Xi ispunjava svoj dio pogodbe.
Kada je Xi u aprilu otputovao u Mar-a-Lago, u Trumpovoj kući se kockao s velikim ulozima, a kao što svaki kasino zna, kuća uvijek dobija. Unatoč svim očekivanjima, Trumpova politika za Aziju djeluje. I vrijeme je da to priznaju stručnjaci.
Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Agencije