Eksterna matura nije dječija bruka

Kvalitet nastavnog kadra opada, a stručnjaci tvrde da je razlog izostanak ulaganja u njihovu edukaciju, piše autor (Al Jazeera)
Kvalitet nastavnog kadra opada, a stručnjaci tvrde da je razlog izostanak ulaganja u njihovu edukaciju, piše autor (Al Jazeera)

Pilot-projekt polaganja eksterne mature u srednjim školama na području Kantona Sarajevo nije pokazao učeničku bruku, nego sliku stanja obrazovnog sistema, u ovom slučaju u Kantonu Sarajevo, mada ni na drugim nivoima u Bosni i Hercegovini nije bolje. Rezultati su pokazali da u temeljima obrazovnog sistema postoji ozbiljan problem i ovo je alarm da se ubrzano nešto mora mijenjati u kvalitativnom smislu.

Ministar za obrazovanje, nauku i mlade KS-a Elvir Kazazović rekao je da su s provođenjem ove provjere znanja u srednjim školama počeli prošle godine i da ona kao takva izaziva otpor kod učenika, roditelja, nastavnika i direktora škola, ali i Univerziteta u Sarajevu, koji još uvijek nije spreman ukinuti prijemne ispite na fakultetima, a koji su često koruptivni. Odgovoran ministar postavio bi sebi i svojim suradnicima pitanje – zašto je otpor tako brojan? Ministar Kazazović nije postavio takvo pitanje. I prijemni ispiti u srednjim školama godinama su bili koruptivni i uvođenje eksterne mature u osnovne škole nije umanjilo niti iskorijenilo korupciju. Javna je tajna da se upisi u srednje škole i na fakultete još uvijek mogu završiti telefonskim pozivom i intervencijom nekoga u vlasti ili rukovodstvu obrazovne ustanove.

Teorija i(li) praksa

Ministar dalje kaže da eksterna matura Ministarstvu služi kao korektor općeg uspjeha, jer često stižu kritike da nisu isti uvjeti u svim školama, što neke učenike dovodi u podređeni položaj. Eksternoj maturi pristupaju podjednako učenici koji su, recimo, matematiku kao predmet imali dvije i oni koji su je imali sve četiri godine školovanja, na šta su upozorili iz Sindikata osnovnog obrazovanja. Opći uspjeh u osnovnim školama je 4,6, u srednjim približno isti, a prosjek ocjena na eksternoj provjeri znanja je 2,85. Prosječna ocjena za bosanski jezik je 3,60, matematiku 1,67, engleski jezik 3,25 i njemački jezik 2,86. Razlozi za lošiji rezultat mogu se tražiti u otporu učenika i roditelja, pa i nastavnika samoj dodatnoj provjeri znanja, činjenici da su učenici ranije obaviješteni da ovi rezultati neće utjecati na njihov opći uspjeh, niti tokom upisa na visokoškolske ustanove.

Problem predstavlja i nepovezanost između obrazovnih nivoa u Bosni i Hercegovini zemlji, od predškolskog ka visokoškolskom. Usitnjenost sistema prema političkim i teritorijalnim kriterijima dodatno sprečava stvaranje funkcionalnog sistema. Jedan program na nivou jednog kantona – drugi na nivou drugog uglavnom nisu kompatibilni, pa to djeci koja tokom obrazovanja moraju mijenjati obrazovne ustanove stvara ogroman problem. Tek stidljivo navedena je potreba izmjene nastavnih planova i programa koji su zastarjeli i obojeni političkim utjecajima. Nije nevažna borba za pravo na obrazovanje iz nacionalne grupe predmeta, ali mnogo je važnije pravo na kvalitetno obrazovanje, koje će djecu učiti praktičnim znanjima i vještinama, a ne pukoj teoriji, koja je u životu neupotrebljiva, osim na kvizovima.

I dalje većina nastavnika i profesora insistira na učenju definicija napamet, od učenika se traži da predavaču na isti način vrate ispredavano gradivo, makar ga ne razumjeli. Djeca nisu naučena gdje da traže odgovore na pitanja i svoju znatiželju, kako da iskoriste izvore znanja, kako da praktično primijene ono što nauče. Djecu konačno treba rasteretiti nepotrebnih obaveza i sadržaja, učiti ih da razmišljaju i donose vlastiti sud o važnim problemima s kojima će se suočiti u životu, da donose odluke i snose odgovornost za to. U protivnom, dobit ćemo poslušnike, čija će glavna uloga biti da čine glasačku mašineriju politikama koje su devastirale obrazovni sistem koji je postojao i dovele ga na sadašnji nivo.

Teške odluke tek dolaze

Kvalitet nastavnog kadra s godinama opada. Stručnjaci tvrde da je razlog tome izostanak ulaganja u njihovu edukaciju. Minimiziranje funkcije Pedagoškog zavoda dovelo je do toga da ne postoji kvalitetna evaluacija prosvjetno-pedagoškog rada. Nastavni proces još se odvija uz kredu i tablu, uprkos činjenici da tehnološki napredak daje bezbroj mogućnosti za unapređenje. Poboljšanje uvjeta rada u obrazovnom sistemu moralo bi postati važna tema u javnom diskursu, a novac izdvojen za tehničko opremanje ustanova i edukaciju kadrova ne bi smio biti posmatran kao trošak, nego kao ulaganje.

Trivijalno zvuči da je cilj eksterne provjere znanja da se dokine prepisivanje te da se dobije što objektivnija slika znanja, bez utjecaja i pomoći nastavnika. Ako nastavno osoblje, kroz provjerene obrazovne metode, tokom osam mjeseci intenzivnog rada nije u stanju dati objektivnu ocjenu znanja učenika, teško da će to uspjeti na osnovu dvodnevnog testa. Pri tome, eksternoj maturi, kako god je zamišljali, učenici pristupaju u mjesecu kad se bore za što bolji opći uspjeh, opterećeni vlastitim i roditeljskim željama kad govorimo o izboru fakulteta ili srednje škole na kojima će nastaviti obrazovanje.

Težnja ka ustanovljenju državne mature jeste cilj, ali u situaciji kakva je danas u Bosni i Hercegovini on može biti samo dugoročan. Proći će godine dok izabrani zvaničnici u oblasti obrazovanja kao prioritet stave interes djece. A do tada se mora raditi na poboljšanju kvaliteta obrazovanja kako bi evaluacije dale što bolje rezultate. Od kvaliteta, posebno praktičnog, znanja i vještina zavisit će spremnost mladih da se prilagode stanju na tržištu, ali i preuzmu breme donošenja teških odluka koje ovu zemlju čekaju u godinama koje slijede.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Osim obaveznog ispita iz maternjeg jezika i matematike, učenici osnovnih škola polagat će i kombinirani test iz pet društvenih i prirodnih predmeta.

15 Dec 2013
Više iz rubrike Piše
POPULARNO