Motelski put BiH ka Evropi

I dan danas će onaj penzioner sa 311 KM penzije rado dati svoj glas onom „paćeniku“ vjerujući da će im jednog dana povećati penziju za koji procenat (Fena)
I dan danas će onaj penzioner sa 311 KM penzije rado dati svoj glas onom „paćeniku“ vjerujući da će im jednog dana povećati penziju za koji procenat (Fena)

Piše: Mladen Mirosavljević

Kako ozbiljno shvatiti državu u kojoj, usred Evrope, njeni najviši zvaničnici, veoma važan sastanak, i to na inicijativu šefa delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemarka, dvadeset godina po završetku rata, održavaju u nekom sarajevskom motelu, odabranom kao neutralna teritorija. I u njemu, između ostalog, potpisuju Pismo namjere o kreditnom aranžmanu sa MMF-om, teškom milijardu maraka, “koje je odmah poslano u Vašington“.

Ovim dogovorom evropski put BiH biće odblokiran, navedeno je poslije sastanka. Kako ozbiljno shvatiti tu istu EU, i njenog najvišeg predstavnika u BiH, kojima je normalno da se ignorišu institucije BiH i sastanci drže po motelskim restoranima, i tamo obavlja porpisivanje dokumenata, kao da je rat u BiH tek završen. I to u momentu kada BiH aplicira za članstvo u EU, što podrazumijeva da se radi o ozbiljnoj državi, sa ozbiljnim institucijama, demokratski sazreloj u svakom pogledu i spremnoj da otpočne proces pridruživanja.

Ovim sastankom je još jednom pokazano da je BiH daleko od toga i da se u BiH politički procesi i dalje odvijaju paralelnim, vaninstitucionalnim kanalima i na mjestima koja su primjerenija zaraćenim i neprijateljskim stranama nego državi koja ima izgrađene institucije i u kojoj političari, pa i u ovakvoj prilici, čak i ako se ne vole, mogu sjesti i razgovarati u nekoj od državnih zgrada u kojoj se nijedna strana neće osjećati kao da je došla na neprijateljsku teritoriju da potpiše kapitulaciju.

U čitavoj situaciji posebno licemjerno mi je zazvučala izjava, pomenutog inicijatora ovog sastanka, Lars-Gunar Vigemarka, da su učesnici sastanka „pokazali državničku zrelost“, istakavši da je razgovarano o urgentnim pitanjima u kontekstu evropskih integracija, a to su pitanja koja se tiču aplikacije za članstvo u EU.

Podcrtavajući značaj dogovora kojeg su postigli Bakir Izetbegović i Milorad Dodik, evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn je na svom Twitter nalogu odmah „tvitnuo“ kako se raduje narednim koracima Bosne i Hercegovine na putu ka Evropskoj uniji, a to se danas smatra načinom ozbiljnog saopštavanja stavova. Ne bih se iznenadio da nam veoma brzo „tvitne“ kako smo na samom pragu ulaska u EU.  

Dodik dobio ‘i jare i pare’

Poslije efektne i uspješne posjete Novom Pazaru, odakle je Bakir Izetbegović uputio veoma jasne poruke i Aleksandru Vučiću i Miloradu Dodiku, da ima itekako jake adute u rukama u budućem političkom nadmetanju, Izetbegović je ovim sastankom poentirao, promovisavši se u ozbiljnog lidera unutar bošnjačkog korpusa, a evo saznadosmo, i bh. državnika. Milorad Dodik već odavno takav status uživa među Srbima, a sada ga je Vigemark definitivno pred predstojeće lokalne izbore, učvrstio na poziciji neprikosnovenog gospodara u Republici Srpskoj. Dodik je dobio i jare i pare, a pogotovo pare, koje su mu u ovom trenutku bile ‘biti ili ne biti’ za preživljavanje, barem do opštih izbora.

Priča o mehanizmu koordinacije mu je samo bila kec u rukavu u ovim međusobnim razgovorima i mogućnost da predstavnici entitetske opozicije, koji su u vlasti na nivou BiH, još jedanput ispadnu potpuni diletanti i budući izborni gubitnici. Neozbiljno zvuči izjava ministra spoljnih poslova BiH Igora Crnadka, inače pripadnika entitetskog opozicionog Saveza za promjene, koji je komentarišući razgovore Izetbegovića i Dodika dok su još trajali, rekao da je dobrodošao svaki sastanak ključnih lidera političke scene ako će dovesti do ispunjavanja uslova za prihvatanje aplikacije BiH za članstvo u EU.

“Mi smo i do sada nepotrebnim političkim kalulisanjem izgubili najmanje tri, četiri mjeseca jer je trebalo ovaj posao da završimo do jula. Moja poruka je uvijek ista, Vlada RS i Vlada Federacije treba da rade svoj posao, Savjet ministara i druge institucije na bh. nivou svoj i tako ćemo najbolje pomoći svim ljudima koji žive u RS i BiH”, rekao je Crnadak. Osim što je akcenat na kalkulisanju, trgovanju, ucjenjivanju i nadmetanju ličnim uticajem,  očito je da institucije nisu radile svoj posao sve dok lideri, koji direktno preko stranaka kojima su na čelu utiču na njihov rad, nisu osjetili „državničku zrelost“ i našli se u restoranu da to sve razriješe u tili čas pa, kom opanci, kom obojci.

A, kako da institucije u BiH i rade svoj posao kada se posljednjih dvadeset godina neprestano forsira i promoviše vaninstitucionalni način dogovaranja o najvažnijim pitanjima u BiH i personalno odlučivanje stranačkih lidera, čime se direktno šalje poruka da su institucije samo ikebana, a da je stvarna moć i vlast u rukama stranačkih lidera sa kojima se, opet, stalno igra igra štapa i šargarepe. U jednom momentu su na ivici da budu procesuirani, a već u sljedećem pokazuju „državničku zrelost“.

Kontraproduktivna politika

Da ovakav način vođenja politike u BiH, i njegovo podsticanje, može biti kontraproduktivno, pokazala je već promptna reakcija trećeg bh. lidera sa, ništa manjom „državničkom zrelošču“, iz trećeg, hrvatskog naroda, i člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića. „Prema onom što sam ja vidio da su usuglasili to može biti dobar dogovor dvije stranke, ali nikako dogovor koji može proći na Vijeću ministara BiH jer imam osjećaj da je Izetbegović prihvatio da se u sporazum unesu neki elementi za koje smo se u petak (sastanak u motelu održan u nedjelju) dogovorili da su neprihvatljivi…

Ni u jednoj varijanti se ne može praviti dogovor, a da se izuzmu županije iz načina koordinacije u skladu sa ustavnim ovlastima, odnosno nadležnostima“, izjavio je iznenađeni Čović. Ne mnogo ranije, iznenađen je bio Dodik kada je saopšteno da će se objaviti rezultati popisa stanovnika, a „nevješti“ Čović tada je tješio Dodika da nije imao pojma o tome. Vidjećemo kako će ovaj put, u bh igri. “svi protiv svih”, biti tješen Čović, kojem se spočitava da je i doprinio ubacivanju nadležnosti kantona u mehanizam koordinacije i koliko će, ipak, biti zadovoljan kada i pročita potpisani dokument.

Sumnjam da će se iko i potruditi da samim građanima ove zemlje objasni dokle će ih zavitlavati, što domaći, što međunarodni političari, pričajući im jednu priču, a u stvarnosti u BiH radeći onako kako im ne bi palo na pamet u bilo kojoj evropskoj državi, pogotovo aplikantici za članstvo u EU. Šta o svemu misle, ako im se više da uopšte misliti, sami građani, vidjeće se već na lokalnim izborima, a šta misle oni koji misle, vidi se po tome koliko ih svakodnevno odlazi put te iste EU, nemajući strpljenja da sačekaju da se svi tamo kolektivno nađemo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO