Bh. politika ucjena, inata i trgovine

Piše: Mladen Mirosavljević

Ključni političari u Bosni i Hercegovini trenutno su saglasni samo oko toga da oko evropskih integracija ne smije biti kompromisa. I tu prestaje svaka saglasnost. Od kako je Bosna i Hercegovina predala aplikaciju za pridruživanje i članstvo u Evropskoj uniji, sve je više bitnih pitanja o kojima ne samo da nema saglasnosti, nego ključni političari o njima međusobno i ne razgovaraju, pa se o njima izjašnjavaju putem medija, vodeći na taj način intenzivnu predizbornu kampanju upravo na tim, neusaglašenim pitanjima.

Građanima Bosne i Hercegovine, koji su odavno taoci takve situacije, nikada nije objašnjeno šta je to što sprečava bh. političare da zajedno sjednu i međusobno razgovaraju o spornim pitanjima (mada će oni tvrditi da to rade), ili se zaista ništa ne može riješiti u ovoj zemlji bez njihovog zatvaranja u neku američku bazu sve dok se pod prisilom ne dogovore.

Zanimljivo je da su svi oni koji su upozoravali da je aplikacija za pridruživanje Evropskoj uniji predata prerano i da Bosna i Hercegovina, upravo zbog nezrelosti njenih političara i trulosti sistema, nije za to spremna, bili su maltene stavljeni na stub srama i javno prokazani zbog svog skepticizma kao neko ko je protiv evropskog puta Bosne i Hercegovine. Prigovor skepticima bio je, a i sada je, da pričaju o nečemu što ne razumiju, a kako i da razumiju kada se te stvari rješavaju ispod žita i o njima odlučuje tajno, iako se tiču sudbine svih građana Bosne i Hercegovine.

Sada se pokazuje da su bili, nažalost, u pravu i da se problemi u Bosni i Hercegovini rješavaju samo pod pritiscima sa strane, a ne kao plod djelovanja bh. političara. Ko još spominje, tajnovito usvojenu i građanima Bosne i Hercegovine još uvijek nepoznatu Reformsku agendu, a ništa manje saznanja nema ni oko suštine nesporazuma oko mehanizma koordinacije za provođenje te agende. Odavno se već ne spominje ni takozvani strukturalni dijalog u oblasti pravosuđa, provođenje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili Suda za ljudska prava iz Strazbura. Narodna skupština bh. entiteta Republika Srpska usvojila je Odluku o raspisivanju referenduma o Danu Republike 25. septembra na cijeloj teritoriji entiteta, a entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da Ustavni sud Bosne i Hercegovine svoju odluku o neustavnosti tog praznika “može okačiti mačku o rep”.

Neprestano negiranje genocida

Pošto u ovom entitetu ne priznaju objavljene rezultate popisa stanovništva, koji je objavila Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Narodna skupština usvojila je, po hitnom postupku, Zakon o obradi i objavljivanju rezultata popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine, čiji je cilj objavljivanje pouzdanih i metodološki ispravnih podataka popisa koji je sproveden 2013. godine za teritoriju Republike Srpske. Rezultate popisa objaviće Republički zavod za statistiku Republike Srpske, prema Programu obrade podataka, koji će donijeti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Ovi rezultati biće objavljeni u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona. Donesena je i Odluka o raspisivanju referenduma, tik pred lokalne izbore, o Danu Republike, kojom bi se negirala Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti Dana Republike Srpske.

Ulje na vatru dolila je polemika ko može da prisustvuje obilježavanju 21. godišnjice genocida u Srebrenici i da li je uopšte riječ o genocidu, ili samo “strašnom zločinu”, kao što tvrde srpski političari, uprkos svim sudskim presudama. Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko kaže kako su Dodikove izjave, koji je rekao da “genocida nije bilo i da ga nikada neće priznati”, sramotne i neprihvatljive. “Tim duboko nehumanim činom predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik odabrao je civilizacijski mrak, u koji vodi i entitet kojim predsjedava.”

“U Srebrenici je počinjen genocid. To je činjenica koju su potvrdile kako odluke Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, tako i one Međunarodnog suda pravde”, ističe se u saopštenju Ureda visokog predstavnika i dodaje: “Ukoliko političari u ovoj zemlji nisu u stanju kontrolirati vlastito ponašanje, stvorit će situaciju u kojoj neće biti druge opcije nego da se krene putem koji su izabrale brojne druge evropske zemlje, a to je da se poricanje holokausta, genocida i sličnih zločina proglasi krivičnim djelom.”

Civilizacijski mrak

Dodik je, pak, uzvratio da Inzkova tvrdnja da je negiranjem genocida u Srebrenici odabrao “civilizacijski mrak” upravo potvrda civilizacijskog mraka u kojem Inzko 21 godinu nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini obavlja posao protektora bez ikakve odgovornosti, a nerijetko i neizabranog lokalnog političara, koji sebi daje za pravo da komentira “sve i svašta”.

“Nije njegovo da komentariše moje izjave i stvari koje ne poznaje, a najmanje da se stavlja u ulogu portparola [predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine] Bakira Izetbegovića. Zato mu je bolje da ućuti”, rekao je Dodik. On je ocijenio da je civilizacijski mrak to što Inzko, i ne samo Inzko, žrtve dijeli po etničkom principu i “u maniru nekih bošnjačkih političara, svakog 11. jula proliva političke suze. Ako se zaista zalaže za civilizacijske vrijednosti iza kojih se sakriva, pitam gospodina Inzka zašto nije došao na pomen srpskim žrtvama u Bratunac, ili to za njega nisu žrtve?”, upitao je Dodik.

Zanimljivo je da se na internetskim portalima pojavio snimak u kojem Dodik tvrdi drugačije. “Ja znam savršeno šta je bilo. Bio je genocid u Srebrenici. To je presudio sud u Hagu, i to je neosporna pravna činjenica”, kazao je Dodik, jednom ranije, prilikom gostovanja u jednoj emisiji televizije u Sarajevu. I tako, dok čitav svijet ide drumom, srbijanski političari, kao i oni iz Republike Srpske, idu šumom, a pitanje genocida je, ocjenjuju analitičari, postalo predmet političke manipulacije i glavni argument u predizbornim kampanjama, kao i naziv jezika u Republici Srpskoj kojim govore Bošnjaci.

Revidiranje rezultata popisa bio je prvo uslov iz Republike Srpske za podršku prilagođavanju Sprorazuma o stabilizaciji i pridriživanju Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom, kao i deblokadu rada državnog Predsjedništva od njegovog člana iz reda srpskog naroda Mladena Ivanića, koji je počeo da zastupa zvanične stavove Republike Srpske. Izostanak podrške SSP-u bio je potom povod za političku odluku iz Vlade entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i državnog Savjeta ministara da se ne potpiše podrška za, već usaglašeni, kreditni aranžman Međunarodnog monetarnog fonda, prijeko potreban, prije svega, Republici Srpskoj.

Međutim, nakon konsultacija sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu, Dodik je rekao da putem javnosti daje saglasnost Ivaniću da glasa za parafiranje SSP-a, naglasivši da SSP stupa na snagu 1. januara iduće godine. Ivanić je to i učinio, tako da je državno Predsjedništvo, na hitnoj telefonskoj sjednici u petak, konačno usvojilo adaptaciju SSP-a, čime je otklonjena blokada putu Bosne i Hercegovine ka EU, a što se moralo obaviti do 18. jula.

Dvije godine bez pomaka

Da će se to dogoditi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Dragan Čović uopšte nije imao dileme. Tako se postavlja pitanje pod čijom je kontrolom, ustvari, Dodik, ili pak Vučić, a pod čijom Ivanić i šta onda znače zvanične odluke Narodne skupštine Republike Srpske, kao ona netom donesena da se ne potpiše SSP.

Tako se nastavlja spirala ucjena, trgovine i inata, koja Bosnu i Hercegovinu sve više udaljava od EU-a i članstva u NATO-u – čije su strukture, naravno iz svojih interesa, očigledno više za to zainteresovane od same Bosne i Hercegovine – te koja čini nacionalnu homogenizaciju u Bosni i Hercegovini sve jačom, a život ljudi i ekonomsku situaciju sve težim.

Naravno da se Bosna i Hercegovina nalazi na prekretnici, ali ona se na toj prekretnici nalazi još od 1995. godine. Da li su lokalni izbori, kao preduvertira za one opšte, kao što to opet ti isti političari tvrde, ustvari kamen spoticanja, poslije kojih će se sve veoma brzo razriješiti, ili je kriza mnogo dublja? Kolike su razmjere krize dovoljno je pogledati podatke o demografskoj situaciji, broju nepismenih, ekonomskoj situaciji, sve dubljem jazu između onih koji imaju i onih koji nemaju, unutrašnjim i vanjskim dugovima, broju onih koji odlaze iz zemlje a, čiji se broj marginalizuje, situaciji u školstvu, sudstvu, zdravstvu ili bilo kojoj drugoj oblasti, pa će odgovor biti jasan.

Sudeći po sadašnjim problematičnim rješenjima, i n rješavanju suštinskih pitanja te njihovom marginalizovanju i zloupotrebi predizborne kampanje za širenje međunacionalne netrpeljivosti, kriza će biti samo nastavljena. Jer, poslije lokalnih, slijede opšti izbori, koji će se dobivati na istim ovim neusaglašenim pitanjima, pa preslagivanje vlasti na svim, bezbrojnim nivoima, pa sve ispočetka, što znači da još dvije godine neće biti nikakvih pozitivnih pomaka.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera