Misterija ‘fantoma’ iz Beograda na vodi

Sudbina Beograda je prepuštena projektantima koji kao da nisu prošetali obalom Save (EPA)

Piše: Dragoljub – Draža Petrović

Maskirani ljudi sa fantomkama na glavama presretali su, pretresali, čak i vezivali stanovnike i radnike u okolini Hercegovačke ulice u centru Beograda, baš u noći između 24. i 25. aprila kada su završeni vanredni parlamentarni izbori u Srbiji. Za to vreme bageri su rušili preostale objekte u ovoj ulici ni ne obavestivši neke od vlasnika, pa su im stvari i dokumenta ostala zatrpana. Porušen je restoran “Savski ekspres”, porodična kuća, firma Iskra i nekoliko već ispražnjenih objekata, a srušeno je i Miksalište, prostor gde su volonteri godinu dana pomagali migrantima sa Bliskog istoka.

Slučaj maskiranih ljudi u centru Beograda podsetio je na slučaj takozvanog “beogradskog fantoma” tokom kasnog proleća 1980. godine.

On je zabavljao Beograđane ludačkim noćnim jurnjavama po centru grada u ukradenom Poršeu. Policija nije mogla da ga uhvati 10 dana jer su u voznom parku imali “Fijate 1300”, a ljudi su “fantoma” doživljavali kao atrakciju, pa su svake večeri izlazili na trotoare duž trase kojom je vozio. Na kraju se ispostavilo da je u pitanju Vlada Vasiljević, ljubitelj brzih automobila, koji je završio u zatvoru.

Najnoviji “beogradski fantomi”, ipak, nisu tako atraktivni – dve nedelje kasnije policija nije uspela da razreši – ko su oni u stvari?
A i više se ne pojavljuju na ulicama, bar ne maskirani.

Veliki državni posao

Da stvar bude bizarnija, ulica u kojoj su se pojavili maskirani “fantomi” jeste bila predviđena za rušenje, i to za veliki državni posao: Beograd na vodi. Faktički, Hercegovačka se naslanja na plac gde je počela izgradnja tog projekta za koji Vučićeva vlast tvrdi da će preporoditi Srbiju i njenu građevinsku industriju, a od Beograda napraviti atraktivnu turističku atrakciju.

Nije, doduše, poznato, da li će i “fantomi” biti uključeni u taj paket aranžman. Doista je neobično da vlast angažuje maskirane ljude kako bi raščišćavali teren za “posao veka”. Sve zapravo liči na neki mafijaški film sa elementima strave i užasa. Samo u takvim storijama mogli ste viđati scene noćnog rušenja kuća, uz pretnje, vezivanja i psovke maskiranih tipova.

Beogradski gradonačelnik Siniša Mali po običaju se pravi neobavešten. Čak je izjavio kako se u gradu čiji je čelnik oseća bezbedno, iako nikome u srpskoj prestonici nije svejedno na okolnost da će mu u cik zore, ako živi u ulici za raseljavanje, na vrata banuti nekakvi sumnjivi tipovi, i reći, kao jednom noćnom čuvaru te noći: “Beži, ćale, dok si živ!”

Ispostavilo se da je regularna policija te noći imala pozive maltretiranih građana, ali je odbijala da izađe na lice mesta, što ukazuje samo na jedno: da je unapred znala za plan.

Slučaj je preuzeo i ombudsman Saša Janković koji odavno predstavlja savest srpskog društva u momentima kada se država “pravi luda”. I policija je paralelno povela istragu, istina sa debelim zakašnjenjem, tek kada su u pojedinim medijima digla “dževa” oko ovog skandala.

Savamala

Druga bizarnost tog rušilačkog pohoda u mrklom mraku jeste da Beograd na vodi sve više urušava jednu od etabliranih turističkih zona Beograda, kvart koji se zove Savamala, načičkan noćnim klubovima uglavnom za mladi urbani svet. Noćni život Savamale je nastao takoreći slučajno, bez pomoći države, kada su u starim lučkim magacinima i depoima kraj reke Save, mahom entuzijasti počeli da otvaraju kafee sa klupskom muzikom.

Savamala je noću živa poput Skadarlije, ali gradskim ocima u sveopštoj pomami za Beogradom na vodi nije palo na pamet da taj deo grada poštede rušenja ili ga ožive dodatnim sadržajima, koji bi bili nostalgični deo budućeg modernog polisa, kakav najavljuju. Čini se da kapital ne zna za nostalgiju, tako da niko nije spreman da potvrdi ili demantuje glasine po kojima će ceo savamalski ambijent biti sravnjen sa zemljom.

Tako da je sudbina tog kvarta i bukvalno prepuštena sudbini ili projektantima koji su napravili maketu Beograda na vodi koja izgleda kao da i nisu prošetali tim delom grada, već su je “vajali” po sistemu slepog kucanja.

Skandal sa fantomima nije slučajno izveden odmah po zatvaranju birališta. Vlast Aleksandar Vučića je uvek bila zabrinuta zbog fleksibilnog biračkog stava stanovnika glavnog grada. I sam Vučić je tri puta “propao” na izborima kao kandidat za gradonačelnika Beograda, što ga je izuzetno nerviralo. Beograd je, valja podsetiti, čak i u pojedinim periodima Miloševićeve vlasti imao opozicione gradonačelnike.

Pokazalo se, recimo, da je Srpska napredna stranka na najnovijim izborima pobedila u svim beogradskim opštinama, ali je kratkih rukava ostala u tri: Vračaru, Starom gradu i Novom Beogradu. Tamo je pobedila opozicija. Da se slučaj sa “fantomima” dogodio, recimo, pre izbora, uvećala bi se verovatnoća da bi još neke beogradske opštine ispale iz ruku vladajuće stranke.

Tako da je apsurdni “fantomski” šou u Hercegovačkoj ulici ostavljen za izbornu noć. Što je dodatno podgrejalo sumnje da iza ove svinjarije stoji vlast, a ne neki podivljali građevinski preduzimači, kako se ovih dana spekuliše u tabloidima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera