Terorizam u Evropi će se pogoršati

Vrlo je znakovito da je Abdelslam navodno kazao istražiteljima da je planirao još jedan napad, piše autor (Reuters)
Vrlo je znakovito da je Abdelslam navodno kazao istražiteljima da je planirao još jedan napad, piše autor (Reuters)

Piše: Martin Reardon

Teroristički napadi u Briselu od utorka su tek još jedan podsjetnik da je jačanje terorizma u Evropi dugoročni problem koji bi se vjerovatno mogao pogoršati prije nego što se smanji. Napadi su također oštro podsjećanje na činjenicu da socijalni i politički elementi takvih dešavanja imaju potencijalne dalekosežne posljedice po Evropsku uniju kao cjelinu.

Ovo znamo od početne istrage. Dvojica bombaša-samoubica – braća Khalid i Brahim El Bakraoui – detonirali su improvizirane eksplozivne uređaje na aerodromu Zaventem. Kasniji pregled vidosnimka sa aerodromskih sigurnosnih kamera pokazuje braću Bakraoui na terminalu netom prije napada sa trećim sumnjivim licem, još neidentificiranim, koje je sada predmet potjere na cijelom kontinentu.

Jedva sat vremena nakon napada na aerodromu, treći improvizirani eksplozivni uređaj je detoniran na poleđini podzemnog voza koji se približavao stanici metroa Maelbeek. Ukupno je najmanje 30 osoba poginulo, a više od 200 ih je ranjeno u ta dva napada koje je belgijski premijer Charles Michel nazvao „crnim danom“ ove države.

Nimalo ne iznenađuje da je Islamska država Irak i Levant (ISIL) preuzela odgovornost za oba napada.

Fokus istrage

Glavni fokus istrage u ovom trenutku treba biti identificiranje treće sumnjive osobe viđene na aerodromu sa braćom Bakraoui i odgovorne za postavljanje eksplozivnog uređaja u vozilo podzemne željeznice, te drugih članova njihove ćelije. Trebali bi također provjeriti ISIL-ove tvrdnje o odgovornosti za napade.

Prije manje od sedam dana, evropskog najtraženijeg bjegunca Salaha Abdelslama – jedinog poznatog preživjelog člana ISIL-ove ćelije koja je ubila 130 osoba u Parizu prošlog novembra – uhapsila je belgijska policija nedaleko od porodičnog doma u Molenbeeku, dijelu Brisela, što je dalo pravedan, no osjećaj olakšanja kratkog daha Evropi.

Vrlo je znakovito da je Abdelslam navodno kazao istražiteljima da je planirao još jedan napad, ali nije dao više detalja.

Istražitelji će jako željeti odrediti da li su napadi od utorka oni na koje je Abdelslam mislio. Ako nije tako, vjerovatnoća da jedna ili više nepoznatih terorističkih ćelija već operira u Evropi se značajno povećava – to je jedan prestvaran scenarij noćne more koji podržavaju cifre, a koje najviše brinu evropske lidere o njihovoj sigurnosti.

Od približno 30.000 stranih boraca, koliko ih se procjenjuje da je boravilo u Siriji i Iraku od 2011. godine, više od 5.000 ih je došlo iz Zapadne Evrope – a većina iz samo četiri države: 1.700 iz Francuske, po 760 iz Velike Britanije i Njemačke, te 470 iz Belgije.

Jednako je uznemirujuća procjena da se skoro svaki četvrti od tih boraca već vratio kući, što osigurava potencijalnu osnovu podrške za postojeće i nove ćelije odlučne da izvedu još napada u Evropi.

Dalje političke implikacije

No, pored očitih briga za sigurnost povezanih sa djelovanjem terorističkih ćelija u Evropi, tragični napadi koji su se desili u Briselu u utorak imaju daleko šire političke implikacije za Evropsku uniju koja se i dalje nosi sa posljedicama terorističkih napada u Parizu prošlog novembra i izbjegličkom krizom kojoj se ne nazire kraj.

Treba očekivati stalne i zaoštrene debate o kontroli granica EU-a, naročito ako se odnose na Šengenski sporazum koji dozvoljava slobodno kretanje preko granica za sve članice osim šest njih.

Šengenska zona je na udaru od početka izbjegličke krize početkom 2015. godine, no nakon pariških napada, Francuska i određene druge države članice uvele su žestoke mjere kontrole granica. Evropska komisija želi da sve granične kontrole u ovoj zoni budu ukinute do kraja 2016. godine.

Međutim, nakon napada u Briselu i stvarne prijetnje da bi se takvi napadi mogli desiti drugdje u Evropi, takav potez u ovoj situaciji može biti previše politički kompliciran za provođenje.

Treba imati u vidu i nedavni, a već razrijeđeni, dogovor Turske i EU-a da se ograniči protok izbjeglica i tražitelja azila u Evropu. Sa jedne strane, prijetnja stalnih terorističkih napada u državama članicama EU-a, naročito nakon tragičnih dešavanja u Briselu, može fokusirati pažnju na jačanje vanjskih granica, što bi moglo dovesti do bližih veza i bolje saradnje sa Turskom.

Stvarna briga

No, također je moguće da će ti napadi ponovo potpaliti antimuslimanske stavove u Evropi i ojačati zahtjeve prema vlastima EU-a da se ne dozvoli bezvizni režim turskim građanima – što je ključni uvjet Ankare za njenu saradnju po pitanju izbjeglica.

Također postoji stvarna briga da će nacionalistički pokreti širom EU-a koristiti strah od dodatnih terorističkih napada kako bi primorali vladajuće političke partije na usvajanje barem nekih tvrdolinijaških mjera protiv muslimanskih doseljenika.

Ista stajališta također mogu ojačati podršku političkim strankama i grupama u Velikoj Britaniji koje su odlučne u stavu da ova država treba napustiti Evropsku uniju ili barem postati više izolirana unutar nje.

Bez sumnje, Evropska unija se suočava sa realnošću da je dugoročna prijetnja od terorističkih napada unutar njenih granica pitanje sa kojim se mora nositi kako sa stanovišta sigurnosti, tako i sa društvenopolitičkog stanovišta.

Izazov će biti održavanje ravnoteže da se ne ode previše udesno u političkom spektru. Ako se desi suprotno, može doći do kraja Evropske unije kakvu poznajemo.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Prošla su 24 sata od napada u Belgiji i mnogi se pitaju zašto je napadnut baš Brisel.

Više iz rubrike Piše
POPULARNO