Puca na Ustavni sud BiH, cilja Tužilaštvo

Dodik tvrdi da će u Bosni i Hercegovini doći do zastoja na svim nivoima vlasti ako bošnjački politički lideri ne prihvate inicijativu SNSD-a i HDZ-a BiH (Srna)
Dodik tvrdi da će u Bosni i Hercegovini doći do zastoja na svim nivoima vlasti ako bošnjački politički lideri ne prihvate inicijativu SNSD-a i HDZ-a BiH (Srna)

Zašto se baš sada bh. pravosuđe, za razliku od zdravstva i školstva, u kojima situacija nije ništa bolja, našlo u žiži javnosti i interesa političko-društvenih elita? Iako postoji opšti konsenzus da je situacija u pravosuđu već dugo nezadovoljavajuća, ona se i dalje ne mijenja nabolje uprkos višegodišnjem “strukturalnom dijalogu u pravosuđu”, podstaknutom i forsiranom iz EU kako bi bio postignut bar neki napredak.

Umjesto toga se sva rasprava, evo, skoncentrisala oko rada državnog Tužilaštva i Ustavnog suda te kadrovskih rješenja u najvišim sudskim institucijama, kao što je bio nedavni izbor predsjednika Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.

Korupcija kao način života

Odavno je poznato da političke stranke na vlasti i njihova rukovodstva žele da imaju pod kontrolom sve što je u sferi njihovih interesa u državi, pa tako i oblast pravosuđa. Zbog toga je i postalo moguće da je bitnije biti lojalan i zaštićen od političke stranke i njenog lidera nego biti optužen za kriminal, a što je neki slučaj krupniji i što se o više miliona radi, to je manja mogućnost da on bude procesuiran i doveden do kraja.

Nebrojeno je puta pisano o korupciji kao načinu života u Bosni i Hercegovini, konkretnim predmetima u kojima je bilo riječi i stotinama miliona maraka, po kojima je potom tek “zagrebano” da bi se na tome sve i završilo, a to što je na kraju i sam ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić otvoreno za opstrukciju i nerad optužio Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i njegovog glavnog tužioca dovelo je tek do njegove smjene.

Ali ne i do rješavanja krupnih slučajeva. Umjesto toga došlo je do prave političke borbe koja prijeti da izazove krizu u vlasti na nivou države ako se najviše sudske institucije ne budu, otvoreno, stavile pod političku, a samim tim i personalnu kontrolu, lidera i stranaka na vlasti. Sve je krenulo s optužbama na račun državnog Tužilaštva i glavnog tužioca i izborom predsjednika Vrhovnog suda da bi kulminiralo zajedničkom najavom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića da će u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine uputiti zakon kojim je predviđeno ukidanje stranih sudija u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine te da će u narednom periodu obaviti razgovore s predsjednicima parlamentarnih stranaka kako bi izlobirali podršku.

Još i prije nego što je taj, SNSD-HDZ-ov usaglašeni zakon bilo gdje i upućen, već je svima jasno da od njegovog usvajanja nema ništa. Prvo zato što je za promjenu ustavne pozicije Ustavnog suda potrebno izmijeniti Ustav Bosne i Hercegovine, za što je potreban konsenzus svih najvažnijih bh. stranaka da bi taj prijedlog bio izglasan dvotrećinskom većinom u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a to je samo teoretski moguće, ali ne i praktično. Takva poruka veoma je jasno i otvoreno stigla od SDA, a da niko još nije ni vidio ili pročitao najavljeni zakon, a kamoli sačekao da on uđe u skupštinsku proceduru.

“Zaustavit ćemo i ovaj očajnički pokušaj Milorada Dodika da, u sve većem strahu od pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine, uzdrma ustavni poredak i proizvede krizu kojom će zaustaviti evropski put naše države. Pravi problem za Milorada Dodika nije Ustavni sud Bosne i Hercegovine, njegov strah se odnosni na stvaranje efikasnog pravosuđa na državnom nivou koje će se istinski i odlučno boriti protiv korupcije. Stoga se dovođenjem u pitanje i urušavanjem pravosudnih institucija pokušavaju generirati vještačke krize kako bi se prikrili kriminal i korupcija u vlastitim redovima”, navedeno je u saopštenju za javnost SDA.

Najvećoj entitetskoj opozicionoj stranci SDS, koja je dio vlasti na nivou države, nije jasno zašto ih Dodik ignoriše i odakle sada ta inicijativa kada su već jednom zajedno pokrenuli inicijativu i podnijeli Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine takav zakon, ali je on neslavno završio. Sada nam nije jasno zašto je Dodik izabrao za partnera HDZ BiH i Čovića, odnosno partnera koji dolazi iz Federacije Bosne i Hercegovine, kaže Vukota Govedarica, predsjednik SDS-a, mada je i sam dao odgovor na to pitanje.

Savez sa Čovićem

Prijedlog zakona dolazi u vrijeme kada je SDS uputio, za njih, veoma bitnu inicijativu za posebnu sjednicu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o reformi pravosuđa, koju je zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mladen Bosić uputio Kolegijumu Parlamenta Bosne i Hercegovine, a koja  bi da trebalo da bude razmatrana na sjednici 29. decembra, s velikim očekivanjem da bude i podržana, ali pod uslovom da se ne dovodi u pitanje pozicija Ustavnog suda. Tako da Dodik svojom i Čovićevom inicijativom upravo želi dokazati da entitetske opozicione stranke, koje on uporno naziva izdajničkim, nemaju taj kapacitet za zaštitu nacionalnih interesa.

“Nezainteresovanost SDS-a i zaključivanje po sistemu ‘neće Bošnjaci’ nas ne vodi nigdje. Ovo je jedna od ključnih sistemskih stvari za položaj Republike Srpske i treba da bude riješena”, izjavio je Dodik povodom izjave lidera SDS-a Vukote Govedarice da će zakon o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, na čijem prijedlogu rade SNSD i HDZ BiH, teško biti usvojen ako takav zakon ne žele Bošnjaci.

Dodik kaže da pokušava da pridobije većinu i da bi bilo dobro kada bi i SDS sa svojim partnerima iz SDA pokušao da razgovara na tu temu. “Međutim, najčešće od njih čujemo kako to Bošnjaci neće. To podrazumijeva da bi mi sve trebali i da mi sve hoćemo. U svakom slučaju, ako oni nešto neće, onda mi nećemo nešto drugo. Ako je način odlučivanja u BiH da se nešto neće, onda smo došli u jedan ozbiljan problem”, smatra Dodik.

Zašto, osim skretanja pažnje sa svakodnevnih problema i činjenice o nezavidnom ekonomskom položaju, te da Republika Srpska, uprkos održanom referendumu, mora poštovati odluku Ustavnog suda, i dizanja tenzija pred opšte izbore, insistira na inicijativi o reformi Ustavnog suda? Uz bezrezervnu podršku Dragana Čovića i HDZ-a iako su obojica svjesni da njihova inicijativa nema šanse.

Odavno je jasno da njihovo čvrsto političko, i ne samo političko, savezništvo dosad nije ništa ugrozilo. Za razliku od odnosa Hrvata i Srba iz susjednih država, oni u Bosni i Hercegovini maltene su idilični. Više su Bošnjaci razmijenili neugodnih riječi sa Hrvatskom zbog hapšenja Hrvata u Orašju zbog optužbi za zločine nad Srbima nego što su se Srbi u Bosni i Hercegovini osvrnuli na to.

Čokoladice Kolinde Grabar-Kitarović ovdje među Srbima maltene niko nije ni pomenuo itd. Sve to zahvaljujući Dodiku i Čoviću, koji je podržao i održavanje referenduma u Republici Srpskoj i slaže se sa Dodikom u vezi sa stranim sudijama u Ustavnom sudu, a obojica su saglasni i u vezi s krizom vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Činjenica je da Čović doista priželjkuje drugačiju konstelaciju državne vlasti sa SNSD-om i Dodikom kao saveznicima u kreiranju zajedničkih interesa. Činjenica je i da je jasno ko bi im najviše odgovarao kao bošnjački koalicioni partner, pa da bude “mirna Bosna”. Ali o tom potom.

Ono što je Dodiku neuporedivo bitnije od svega jest ko ima kontrolu nad ključnim policijsko-sudskim institucijama za koje je on lično zainteresovan: Tužilaštvom, Vrhovnim sudom i SIPA-om, pa tek onda šta će biti s Ustavnim sudom, koji je bitan za drugu vrstu igre.

Jedino što može ugroziti Dodikovu neprikosnovenu poziciju nisu ni izbori ni OHR ni opozicija, samo nepristrasan rad i rad ključnih sudskih institucija u Bosni i Hercegovini. Zato je sva frka u vezi sa zakonom o Ustavnom sudu samo paravan i električni zec u nadmetanju o uticaju nad institucijama nad kojima Dodik ni pod koju cijenu ne smije izgubiti kontrolu. 

Dodik to i ne krije jer je već ranije rekao da je uvjeren da će u Bosni i Hercegovini doći do zastoja na svim nivoima vlasti ako bošnjački politički lideri ne prihvate inicijativu SNSD-a i HDZ-a BiH o donošenju zakona o Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine, tako da igra postaje sve zanimljivija, pojedinačni ulozi sve veći, a mi kibiceri koji kibicuju za tuđi interes u korist vlastite štete.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO