Ko će u BiH napraviti ‘totalni remont’?

Piše: Mladen Mirosavljević

Šta je državni, a šta privatni interes, ko ne poštuje institucije… pitanja su oko kojih su se sukobili crnogorski premijer Milo Đukanović i predsjednik crnogorske Skupštine Ranko Krivokapić, o čemu opširno pišu crnogorski mediji, ali i oni u regionu. Sva rasprava oko toga skoncentrisala se u crnogorski Parlament, u kojem je, na njenom kraju, izglasano povjerenje Đukanovićevoj Vladi. Ono što je veoma bitno je da se insistiralo na institucionalizovanju rasprave i određivanju budućnosti vlasti u institucijama sistema, a ne na ulici i uz posredovanje stranaca.

Zašto je to kod nas drugačije? Bosna i Hercegovina je, i poslije 20 godina od završetka rata, još uvijek pod protektoratom međunarodne zajednice, a njene institucije su još uvijek slabe ili podložne raznim uticajima. Tome su itekako doprinijeli i predstavnici značajnih evropskih institucija, koji su neprestano veću važnost pridavali šefovima političkih stranaka nego bosanskohercegovačkim institucijama.

Postalo je sasvim uobičajeno da su se stranke počele poistovjećivati sa pojedincima, stranke sa državom.

Sve ono najvažnije što je trebalo nametnuti u Bosni i Hercegovini rješavano je na sastancima lidera stranaka, koji su onda potpisivali razne dogovore, sporazume i ko zna šta, da bi tek potom to bilo, obično bez rasprave, usvajano u institucijama sistema, a šira javnost o tome je bila samo sporadično obaviještena. Zbog toga je postalo sasvim uobičajeno da su se stranke počele poistovjećivati sa pojedincima, stranke sa državom, a njihov opstanak na čelu stranke ili vlasti sa stabilnošću sistema i institucija.

Udar na najslabiju kariku

Najsvježiji i, za sada, najkrupniji takav slučaj, koji je ujedno i idealna studija slučaja stanja bh. društva i države, hapšenje je Fahrudina Radončića, predsjednika Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, najvećeg medijskog tajkuna, jednog od najbogatijih i najuticajnijih ljudi u državi. On je osumnjičen za krivično djelo ometanja rada pravosuđa, kao i još neka (ne)djela, predat u nadležnost Tužilaštva Bosne i Hercegovine, nakon ispitivanja određen mu je 30-odnevni pritvor, iako je zajednički stav njegovih stranačkih kolega iz SBB-a i Stranke demokratske akcije bio da treba da se brani sa slobode.

Analitičari vjeruju da će njegovo hapšenje u velikoj mjeri izmijeniti političke odnose, prije svega u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, i da više ništa na njoj neće biti isto kako god da se priča završi. U okviru akcije u kojoj je uhapšen Radončić, nedavno je uhapšen i sekretar Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine Bakir Dautbašić, koji je i kandidat ispred SBB-a na mjesto državnog ministra prometa i komunikacija.

Analitičari vjeruju da će hapšenje Fahrudina Radončića u velikoj mjeri izmijeniti političke odnose, ponajprije u Federaciji BiH.

Hapšenje lidera SBB-a, stranke veoma bitne za funkcionisanje sadašnje koalicije na svim nivoima vlasti u Federaciji i na nivou države Bosne i Hercegovine, osim što je do sada neprevaziđeno po medijskoj pažnji koja mu je data, otvorilo je niz pitanja. Najprije ono da li se radi o još jednom političkom obračunu moćnika, da li je to opomena nekome za nešto i disciplinovanje u predstojećem periodu bh. preslaganja sistema i vlasti, ili je to pritisak sa strane da se stanje u Bosni i Hercegovini počne dovoditi u red korištenjem jedne od veoma slabih karika sistema, ali jedine moguće za otpočinjanje takve priče, a to je pravosuđe na nivou Bosne i Hercegovine.

Nikada se do sada pravosudni sistem na nivou države nije suočio sa ovako krupnim slučajem, niti našao na većoj kušnji i testu samostalnosti, a čitav slučaj prati neviđena pažnja. Međutim, ono što ne čudi, ali zabrinjava, ponašanje je ostalih ključnih aktera na bh. političkoj sceni, prije svega onih najmoćnijih, koji se, uz dosta nijansi u istupima, ipak otvoreno izjašnjavaju o mogućem rješenju ili mogućim sličnim slučajevima.

‘Duboka zabrinutost’ Suda BiH

Hapšenje Radončića zadalo je ozbiljan udarac koaliciji dviju stranaka te može loše uticati i na stanje u Bosni i Hercegovini, poručio je predsjednik SDA i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakir Izetbegović. “Naravno da je svako nevin, kao i Radončić, dok sud ne dokaže suprotno. Mislim da, s obzirom na ugled, doprinos i podršku biračkog tijela, zaslužuje da se brani sa slobode”, rekao je Izetbegović. Kazao je da bi se “ovaj udarac mogao loše odraziti uopće na stanje u zemlji, ali i na stanje u bošnjačkom korpusu. Opredijeljeni smo da očuvamo koaliciju kojoj nema alternative, u nadi da će se gospodin Radončić ubrzo naći na slobodi”, izjavio je Izetbegović.

Potpredsjednik SBB-a Mirsad Đonlagić istakao je kako je “svima poznato koliko je truda SBB uložio da poboljša perspektivu i prilike u našoj državi. Ove okolnosti dovele su u pitanje sve. To je donja linija ispod koje ne možemo biti ravnodušni. Sve je otvoreno u vezi s koalicijom. Najmanje očekujemo da se Radončić brani sa slobode. Ovako više ići neće, ali tu smo da vidimo šta dalje”, smatraju u SBB-u, koji će tek zauzeti stav o daljem učešću u vlasti.

‘Sudije rade u teškim uslovima, jer intenzitet pritisaka, koji dolazi sa više strana, počinje prevazilaziti granice podnošljivosti.’

Ukoliko SBB donese odluku da istupi iz koalicije, to će destabilizovati parlamentarnu većinu, posebno na nivou Bosne i Hercegovine, gdje je ona manje stabilna, ali će sve zavisiti od Radončićeve procjene šta mu u ovom slučaju više odgovara i šta mu je korisnije u budućnosti. Ostanak u koaliciji i moguća pomoć stranke, ili izlazak iz koalicije i teška situacija i za njega i za stranku. “Vjerujemo da su pravosudne institucije svjesne ovih okolnosti te da će svoj posao obaviti u najkraćem mogućem roku, uz striktno poštivanje Ustava, zakona, kao i vlastitih obaveza i odgovornosti, te o nalazima obavijestiti javnost”, navodi se u saopštenju iz SDA povodom hapšenja Radončića.

S druge strane, “Sud Bosne i Hercegovine izražava duboku zabrinutost atmosferom koja se u javnosti kreira posljednjih dana, a kojom se ova institucija nastoji politizovati, a rad njenih sudija degradirati. Sudije Suda Bosne i Hercegovine trenutno rade u teškim uslovima, jer intenzitet pritisaka, koji dolazi sa više strana, počinje prevazilaziti granice podnošljivosti. Ovim putem ponovno apelujemo na sve one koji su se proteklih dana odvažili iznositi neosnovane i ničim utemeljene optužbe na rad Suda Bosne i Hercegovine, da se suzdrže od neprimjerenih komentara koji nanose veliku štetu – kako pravosuđu, tako društvu i državi uopšte. Građani naše zemlje, u svjetlu posljednjih dešavanja, nemaju niti jedan razlog za uznemirenost, jer pravosudne institucije na državnom nivou samo rade posao iz svoje nadležnosti. Svakodnevni pritisci, politički, medijski, akademski, kao i pritisci advokatskih timova, kojih ne manjka ovih dana, ni na koji način ne doprinose nastojanjima naše zemlje da konačno krene putem moderne evropske zemlje, u kojoj svako nesmetano radi svoj posao.”

‘Udar na Dodika je udar na RS’

Dok su u Federaciji “zauzeti” Radončićem, u bh. entitetu Republika Srpska je objavljena informacija da je dat nalog za pretres prostorija koje koristi entitetski predsjednik Milorad Dodik, kao i da se sprema njegovo hapšenje, što je izazvalo salvu negativnih reakcija. Pošto je Dodik političar koji je odavno praktično izjednačen sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata, strankom čiji je lider, nastupajući i na izborima pod sloganom “SNSD – Milorad Dodik”, a njegov odlazak sa vlasti se izjednačava sa nestankom RS-a, poslije svega nameće se logično pitanje: da li su u Bosni i Hercegovini važniji pojedinci i njihovi interesi, ili institucije sistema i sve ono što podrazumijeva normalno funkcionisanje jedne države.

U RS-u je objavljena informacija da se sprema hapšenje Milorada Dodika, što je izazvalo salvu negativnih reakcija.

Odnosno, da li su državne strukture toliko privatizovane, a pojedinci postali toliko moćni da su nedodirljivi, a njihova nevinost neupitna.

Da bilo kakvo njihovo procesuiranje, pa i pod uslovom da su nevini sve dok se ne dokaže suprotno, ne dolazi u obzir i da će u suprotnom uslijediti kolaps vlasti i institucija, a među građanima, duboko podijeljenim vjerom i nacijom, stvoriće se duboke podjele, zasnovane ne na ideološkoj, ekonomskoj ili političkoj osnovi, nego na podjeli za našeg ili protiv vašeg lidera.

Sve to, kao i najnoviji podaci o korupciji koja Bosnu i Hercegovinu razara kao kancer, nameće pitanje da li je bosanskohercegovačka država zrela za totalni remont, ali ga nema ko izvršiti?

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera