To može samo u BiH: Iz zatvora u ministarsku fotelju

Bakiru Dautbašiću je dan nakon izricanja jednomjesečnog pritvora odobreno da bude državni ministar (Al Jazeera)

Piše: Mladen Mirosavljević

Koliko je Bosna i Hercegovina mimo drugih zemalja, pa ju često nazivaju i “Apsurdistan”, a bosanskohercegovačko društvo bez sistema vrijednosti kakav je uobičajenm recimom u evropskim zemljama, s kojima se Bosna i Hercegovina voli porediti, ilustruje i posljednji slučaj, u kojem je, u roku od četiri dana, važan državni službenik veoma važnog ministarstva na nivou države uhapšen, odveden u pritvor, sa javnom podrškom šefova stranaka koje su u vlasti na nivou Bosne i Hercegovine da je podoban za ministra u državnom Savjetu ministara.

Nije poznat primjer u iole poznatijoj zemlji igdje u svijetu, u Evropi da i ne pominjemo, da bi pojedini ministri ili drugi visoki zvaničnici države mogli obavljati funkciju a da su se našli u pritvoru ili se protiv njih vodi sudski spor. Kako se to onda najnormalnije događa, ili se to dešavalo, na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni godinama unazad, i u javnosti nametnulo nešto kao maltene normalna stvar, koja nije vrijedna ozbiljnije pažnje?

Vjerovatno zbog mnogih obrazaca ponašanja kakvi su u drugim zemljama prosto nezamislivi, a kod nas su nametnuti kao normalan i prihvatljiv obrazac ponašanja, kao i zbog toga što su u Bosni i Hercegovini urušene temeljne vrijednosti, sve nemoguće dobija dimenziju mogućeg.

Urušen sistem vrijednosti

Tri dana nakon što je uhapšen, a dan poslije određivanja jednomjesečnog pritvora, Bakir Dautbašić, generalni sekretar Ministarstva bezbjednosti Bosne i Hercegovine, dobio je “zeleno svjetlo” Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine da može postati ministar u Savjetu ministara BiH, kao kandidat Saveza za bolju budućnost Bosne i Hercegovine Fahrudina Radončića.

Odluka je donesena jednoglasno, a kako navodi portparolka CIK-a Maksida Pirić, izvršene su provjere propisane zakonom. Ime kandidata za funkciju ministra dostavljeno je predsjedavajućem Savjeta ministara istog dana kada je Državna agencija za istrage i zaštitu, prema nalogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine, uhapsila Dautbašića, zbog sumnje da je ometao rad pravosuđa. Najotvoreniji je bio predsjednik Naše stranke Predrag Kojović, koji je kazao kako je javni ambijent i sistem društvenih vrijednosti u kojem živimo, nažalost, takav da političke partije na vlasti kriminal ili nemoral svojih članova s ponosom nose na reveru.

“Otvoreni, javni pritisak na Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine ukazuje da je SBB nakon ulaska u vlast spreman igrati političku igru po pravilima koja su ustoličili SDA [Stranka demokratske akcije], HDZ [Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine] i SNSD [Savez nezavisnih socijaldemokrata] u svojoj praksi obnašanja vlasti”, kazao je Kojović. “Po čemu se onda oni razlikuju od SNSD-a, koji ne poštuje odluke Ustavnog suda i Suda Bosne i Hercegovine?”, upitao je Kojović.

I dok CIK potvrđuje da Dautbašić ispunjava kriterije da postane ministar, iz Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine su izdali zajedničko saopštenje za javnost, u kojem osuđuju, kako navode, pokušaje grubog političkog pritiska na njihov rad. Ove dvije pravosudne institucije poručuju da će djelovati nezavisno i u skladu sa najvišim pravosudnim standardima. Jedna agencija uhapsi, a onda treba izdati potvrdu za osobu koju je uhapsila da zadovoljava kriterije za ministra. Dakle, ukoliko se utvrdi da nema nepravilnosti, Dautbašić bi mogao postati ministar, iako će narednih mjesec dana provesti u pritvoru.

U međuvremenu je ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić suspendovao Dautbašića i inicirao pokretanje disciplinskog postupka protiv ovog zvaničnika, a ta informacija je u medijima prošla nezapaženije nego bilo koja vezana za stanje na estradi.

Politika iznad prava

Zanimljivo je da je priču o hapšenjima krupnih riba u Bosni i Hercegovini pokrenuo i na velika vrata je plasirao u javnost upravo ministar bezbjednosti Mektić u obraćanju novinarima u sjedištu SIPA-e ovog mjeseca, najavivši, po ko zna koji puta, odlučniju borbu protiv kriminala u zemlji, a naročito u bh. entitetu Republika Srpska, konkretno apostrofirajući entitetskog predsjednika Milorada Dodika. Dodik je, pak, sve iskoristio ne bi li situaciju preokrenuo u svoju korist, izjavivši da su izjave ministra bezbjednosti da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine vodi istragu protiv njega, koja će uskoro biti okončana, samo dokaz da je Tužilaštvo pod izuzetnim političkim pritiskom.

“To je dio scenarija za rušenje vlasti u Republici Srpskoj i njenih institucija. Nedopustivo je da se na takav način blate institucije Republike Srpske i njeni zvaničnici. Moje je da branim i institucije i one koji ih predstavljaju”, poručio je Dodik, oštro se obrušivši zbog pritiska na Tužilaštvo i Sud Bosne i Hercegovine.

Zanimljivo je da presudu ima i bivši ministar rada, a sada energetike Republike Srpske Petar Đokić, koji je prije izbora za ministra pravosnažno osuđen na tri mjeseca zato što je njegova privatna firma “ukrala” impulse Telekomu Srpske i tako zaradila gotovo 140.000 konvertabilnih maraka (70.000 eura), o čemu su pisali entitetski mediji. I [tadašnji] premijer Republike Srpske Aleksandar Džombić je upoznat s tim da je sudski postupak protiv mene bio politički motivisan”, tvrdio je Đokić i negirao da zbog ove presude nije predložen za ministra policije, kako se spekulisalo nakon oktobarskih izbora.

Pamti se, o čemu se takođe pisalo, da je među funkcionerima koji su priznali krivicu i Branko Dokić, bivši državni ministar saobraćaja i komunikacija. On je za nesavjestan rad u službi dobio uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci, a morao je da plati i novčanu kaznu. Tada je Dokić rekao da ne vidi nijedan razlog da se povuče sa mjesta ministra, ali da je razmišljao da se zbog presude ipak povuče iz javnog života. Međutim, presuda ga nije spriječila da kasnije sjedne u poslaničku fotelju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. “Presuda mi u karijeri nije smetala, ali je uticala na moje zdravlje”, rekao je tada Dokić, koji je sada dekan Elektrotehničkog fakulteta u Banja Luci.

Dodatno političko ‘trovanje’

Ovakva praksa je nepoznata u bilo kojoj evropskoj zemlji, da, recimo, političke ličnosti najavljuju javno hapšenja drugih političkih ličnosti i osoba na veoma važnim javnim funkcijama, a potom dužnosnici na ključnim mjestima u državnoj upravi ne samo da ne odgovaraju za svoje postupke, nego još dobivaju i direktnu podršku svojih političkih stranaka i stranačkih lidera, što dodatno izaziva već ionako ozbiljno poljuljano povjerenje u državne institucije, uz direktno predočavanje kako je politička volja, interes i politički uticaj iznad prava i, pogotovo, pravde.

To samo doprinosi da se dodatno “truje” već ionako zatrovana politička atmosfera u Bosni i Hercegovini, a posebno u Republici Srpskoj, i to u periodu kada bosanskohercegovačke vlasti uporno “trube” o svojoj spremnosti za apliciranje Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.

Niko ne pokušava niti postaviti, a kamoli odgovoriti na pitanje ko to sebi može, i smije, dozvoliti, osim da manipuliše tom vrstom informacija, koje ne bi trebao da posjeduje, da na taj način vrši pritisak na tužilaštva i sudove i da li su političke stranke i njihovi funkcioneri iznad pravosudnih organa i institucija države, uzimajući za pravo da direktno derogiraju sudsku vlast, a s druge strane zagovara demokratske i evropske vrijednosti koje sada u Bosni i Hercegovini malo ko kani provoditi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera