Bez podrške SAD-a, Gruevski pred prinudnom ostavkom

Gruevski za vrijeme iznenadne i leteće posete Vašingtonu, nije imao susrete sa predstavnicima State Departmenta (EPA)

Piše: Risto Popovski

Makedonski premijer Nikola Gruevski brže se vratio iz Vašingtona, nego što je tamo otputovao na susret sa američkim potpredsednikom Džo Bajdenom. Jedva da je bilo objavljeno kratko saopštenje Bele kuće o susretu Bajden – Gruevski, a makedonski premijer je u prepoznatljivom populističkom maniru koji, pred prinudnu ostavku dopire do histeričnih tonova, u domovini već obećavao uspehe i nova radna mesta.

Bukvalno sa aerodroma Gruevski je velikom brzinom (verovatno u Mercedesu od 600 hiljada eura) stigao u Veles gde je promovisao najnoviju veliku (?) stranu investiciju – fabriku za proizvodnju kašika, viljuški i noževa.

Duhoviti komentatori tvrde da Makedoniji treba masovna proizvodnja lopata kako bi se počistio haos koji su za deset godina, koliko su na vlasti, napravili Gruevski i njegovi koalicioni partneri.

Predizborno promovisanje strane investicije i radnih mesta, iako je do izbora zakazanih za kraj aprila (ako se ne odlože) još daleko, bilo je glavna tema i udarna vest za medije koji su pod kontrolom vlasti i masovnom propagandom i manipulacijama koje dostižu do apsurda prodžavaju Gruevskog. Jedan od TV kanala je čak upriličio direktan prenos „programskog“ govora premijera prilikom promovisanja fabrike za kašike i viljuške.

Stvaranje utiska normalnosti

Poseta Gruevskog Beloj kući i njegov susret sa američkim potpredsednikom Bajdenom, gurnuti su u pozadinu. Bili su vest u drugom planu (znatno kraća i suvoparnija od otvaranja fabrike pribora za jelo) kao događaj koji nije važan za Gruevskog, iako poseta Vašingtonu može da bude od ključnog značenja za Makedoniju i njene građane.

Razloge i nije teško pretpostaviti. Susret sa Bajdenom očigledno nije ispunio očekivanja Gruevskog, te je za njega i propagandne centre i medije koji ga prate bilo važnije da se populistički promoviše obećanjima na unutrašnjem planu. Tim pre što se bliži dan kada će prinudno morati da napusti funkciju premijera, na kojoj je proveo gotovo deset godina.

Veliko iznenađenje za domaću i javnost u regionu, bila je i sama najava da će Gruevski biti primljen u Belu kuću i razgovarati sa potpredsednikom Bajdenom. Glavna dilema bila je koji je cilj posete Vašingtonu, na samo par dana pred dogovoreni datum za prinudnu ostavku Gruevskog, najkasnije do 15. januara i formiranje tehničke vlade koja treba da sprovede vanredne parlamentarne izbore, zakazane za kraj aprila.

Posetu Gruevskog, ne precizirajući ko je inicijator, makedonska vlada oficijalno je najavila kao nastavak jačanja prijateljskiih odnosa i saradnje između Vašingtona i Skoplja. Očigledna je bila namera da se stvori utisak normalnosti, kao da Makedonija nije u ozbiljnoj političkoj krizi, pred vanrednе izborе, te da američka administracija podržava Gruevskog i njegovu politiku.

Razlike

Intervenisala je američka ambasada u Skoplju saopštenjem da je posetu tražila makedonska strana kako bi se razgovaralo o sprovođenju Dogovora za izlazak iz krize. Stvari su, barem delimično, postale jasnije posle saopštenja ambasade u kome nije spomenuta prinudna ostavka Gruevskog, ali se podrazumeva, budući da je sastavni deo Dogovora za prevazilaženje krize, potpisanih uz posredovanje Brisela i Vašingtona.

Nedorečenosti i različita tumačenja ciljeva, a time i političke težine susreta, koje su počele od prvog dana, pratile su celu posetu, iako ne sa tako naglašenim intenzitetom. Bela kuća je kratko saopštila da su Bajden i Gruevski razgovarali o doslednom sprovođenju Dogovora za izlazak iz krize i potrebi organizovanja verodostojnih izbora.

Gruevski je u prvi plan istakao da je susret sa Bajdenom bio prijateljski, da je SAD strateški partner Makedonije koja ima ozbiljnu podršku u mnogim oblastima. U izjavi medijima koji su ga pratili, Gruevski je potvrdio da je razgovarano o političkom dogovoru (za prevazilaženje krize), o dobrim stvarima, ali i o izazovima, ne precizirajući šta pod time podrazumeva. Prema intonaciji, izazovi baš i nisu bili prijatni.

Razlike u tumačenju ove posete nisu tako drastične kao 2011. godine, kada je posle susreta sa Bajdenom i šeficom diplomatije Hilari Klinton, Gruevski svoje viđenje razgovora saopštio na ulici, na improvizovanoj konferenciji za novinare. Stejt Department je bio prinuđen da sopštenjem temeljito koriguje njegovu izjavu. Hilari Klinton je, zatim, u širokom luku zaobilazila Skoplje i izbegavala susrete sa Gruevskim.

Bez sastanaka u State Departmentu

Gruevski za vreme iznenadne i leteće posete Vašingtonu, nije imao susrete sa predstavnicima Stejt Departmenta. Nije bilo ni odvojenog susreta sa pomoćnicom državnog sekretara za Evropu Viktorijom Nuland koja je sredinom prošle godine boravila u Skoplju i uz čiju su koordinaciju (neoficijalno bilo je i snažnih pritisaka) potpisani Dogovori iz Pržina za izlazak Makedonije iz krize.

Nema podataka da li je makedonska strana tražila susrete i prijem u Stejt Departmentu iako je u delegaciji koja je sa Gruevskim boravila u Vašingtonu bio i šef diplomatije Nikola Poposki. Sama činjenica da nije bilo susreta u Stejt Departmentu jasno pokazuje stav američke diplomatije o poseti Gruevskog, posle mega afere prisluškivanja iz koje su proizašle i indicije o njegovoj umešanosti u kriminal i korupciju.

Istovremeno, činjenica da makedonska delegacija nije imala susrete u Stejt Departmentu, pokazuje šta američka diplomatija misli o sprovođenju Dogovora iz Pržina za izlazak Makedonije iz krize. Ti stavovi se lako prepoznaju i u saopštenju kabineta potpresednika Bajdena posle susreta sa Gruevskim.

U saopštenju, koje je svedeno na samo jednu rečenicu, se naglašava da su se Bajden i Gruevski „saglasili oko značenja kontinuirane primene Dogovora iz Pržina i oko preduzimanja mera potrebnih da se obezbede verodostojni izbori“. Koliko i da je sročeno suvoparno i birokratski, iz saopštenja se podrazumeva da se Dogovor ne primenjuje dosledno i da nisu obezbeđeni uslovi za regularne izbore.

Saopštenje je posredan odgovor Gruevskom koji je na susretu sa Bajdenom, verovatno ponovio stavove da je Dogovor iz Pržina dosledno srpoveden i insistirao da se vanredni izbori održe krajem aprila, kako je predviđeno.

Verovatno je izostala podrška koju je očekivao i Gruevski je medijski gromoglasno i napadno otvorio već pomenutu fabriku za viljuške i kašike, a razgovor sa Bajdenom gurnut je u drugi plan, zajedno sa porukama koje su iz njega proizašle.

Na ozbiljne nedoslednosti u sprovođenju Dogovora za izlazak iz krize i pripreme za regularne izbore, ukazala je trojka evroparlamentaraca – Ričard Hovit, Edvard Kukan i Ivo Vajgl, koji je izvestilac za Makedoniju – a koja je ovih dana boravila u Skoplju. Oni su posle razgovora sa političkim partijama pozvali sve strane da doprinesu brzoj implementaciji ključnih odredbi Dogovora.

Rezerve o doslednom sprovođenju Dogovora iz Prižina koje proizlaze iz saopštenja potpredesednika Bajdena i stavova evroparlamentaraca, na liniji su opozicionih socijaldemokrata koji zalažući se za stvaranje uslova za regularne izbore, traže njihovo odlaganje za par meseci. 

Različita su tumačenja da li to podrazumeva i odlaganje iznuđene ostavke Gruevskog. Ona je, prema ranijem dogovoru, već trebala da bude podneta. Konačna odluka o eventualnom odlaganju izbora, a time i ostavke, očekuje se za vreme posete evrokomesara Johanesa Hana, koja je zakazana za petak, pošto je prethodno bila odgođena zbog putovanja Gruevskog u Vašington.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera