Mit o ISIL-u u Afganistanu

Afganistan ovisan o američkoj pomoći za finansiranje vojske (AP)

Piše: Aimal Faizi

U Afganistanu je intenzivirano nasilje bez presedana i oružani sukobi, kako zbog talibana tako i zbog stranih boraca, što dodatno ugrožava već narušenu stabilnost i sigurnost države.

Afganistanski savjetnik za nacionalnu sigurnost Hanif Atmar ove sedmice je upozorio da se Afganistan suočava sa „ozbiljnim sigurnosnim prijetnjama“ stranih terorističkih grupa kao što su Al-Kaida, Islamska država Irak i Levant, Lashkar-e-Taiba, Islamski pokret Uzbekistana, Islamski pokret Istočnog Turkestana i Ansarullah iz Tadžikistana.

Atmar je, također, kazao da grupa Islamska država Irak i Levant (ISIL) traži način da „se domogne tržišta drogom u Afganistanu“ da bi finansirala svoje aktivnosti i infiltrirala se u centralnu Aziju.

Ozbiljna degradacija sigurnosne situacije i trenutno stanje i priroda oružanog sukoba u Afganistanu bez sumnje pripremaju teren za Sjedinjene Američke Države da nastave svoje vojno prisustvo i svoj nedovršeni rat u ovoj državi nakon 2017.

Produženo američko prisustvo

Iz perspektive Kabula, američka finansijska podrška snagama afganistanske nacionalne sigurnosti, sve nesigurnije stanje i sve više prijetnji „stranih terorističkih grupa“ kao što je ISIL, glavni su faktori potrebe za produženim američkim vojnim prisustvom u Afganistanu.

Od uspostavljanja nove vlade u Afganistanu predsjednik Ashraf Ghani i drugi viši zvaničnici više puta su ponovili svoju želju Washingtonu da ima više „fleksibilnosti“ u vezi povlačenja američkih vojnika iz Afganistana.

Atmar je nedavno rekao da „je Afganistan zadovoljan sigurnosnim paktom“ potpisanim sa SAD-om. Najbolji argument u odbrani bilateralnog sigurnosnog sporazuma je – kako je rekao viši afganistanski zvaničnik – da „SAD svakodnevno izdvaja 12 miliona dolara za afganistanske sigurnosne snage“, što na godišnjem nivou iznosi četiri milijarde dolara pomoći.

To, međutim, stvara stanje potpune ovisnosti. SAD namjerno nije opremio nacionalne afganistanske sigurnosne snage modernim oružjem.

I afganistanski predsjednik i njegov savjetnik za sigurnost drže se svoje priče o sve većoj prijetnji koju predstavlja „međunarodni terorizam“, posebno, prisustvo ISIL-a u Afganistanu.

Ali, je li u Afganistanu ISIL mit ili stvarnost?

Borbene misije

Ghani je više puta izjavio i pred domaćom publikom, a i na međunarodnoj pozornici, da je ISIL gori od Al-Kaide i da predstavlja ozbiljnu prijetnju Afganistanu.

U govoru koji je nedavno održao okupljenim političkim i vjerskim državnim vođama, Ghani je kazao da „međunarodni terorizam želi uskratiti Afganistanu stabilnu budućnost i da pokušava poremetiti državni sistem u regiji i svijetu.“

Takve izjave o eskalaciji nesigurnosti u državi od vodstva nacionalne vlade ujedinjenja su uznemiravajuće za mišljenje javnosti, kako u Afganistanu, tako i na Zapadu.

S druge strane, uprkos izjavama američke administracije o okončanju njihove borbene misije u Afganistanu, američke su snage nastavile izvoditi redovne misije protiv talibana i drugih terorističkih grupa za koje se tvrdi da su prijetnja američkim trupama i afganistanskoj vladi.

Američki avioni i bombarderi podržavaju afganistanske nacionalne sigurnosne snage u njihovim borbenim misijama. Vojne operacije u pokrajini Kunduz koje su trenutno u toku, dobar su primjer za to.

Od januara ima više napada dronovima kao i operacija koje provode specijalne snage u okviru antiterorističke misije „Freedom Sentinel“ koju predvodi SAD u Afganistanu.

Nadalje, SAD i njegovi saveznici u NATO-u nisu još odlučili o uvjerljivom krajnjem datumu za njihovu trenutnu misiju u Afganistanu. Ciljevi stranog vojnog prisustva u Afganistanu kojeg predvodi SAD, kreću se u širokom rasponu i uključuju „stabilnost, borbu protiv terorizma, treniranje afganistanskih nacionalnih sigurnosnih snaga, zaštitu stanovništva i države od napada izvana“, itd.

Trenutna vojna strategija

Nijedan od gore nabrojanih ciljeva SAD-a i NATO-a u Afganistanu ne izgleda ostvariv pomoću trenutne vojne strategije.

Sa 9.800 američkih vojnika i desecima hiljada vojnih partnera po ugovoru američka vojna misija u Afganistanu bit će otvoreni rat u narednim godinama. Njihova misija je zapravo dosta šira i uveliko premašuje djelokrug i prirodu onog što je dogovoreno u bilateralnom sigurnosnom sporazumu između Kabula i Washingtona.

Brzo pogoršanje sigurnosne situacije koje su uzrokovale nove i stare vrste terorističkih grupa u Afganistanu i alarmantne političke poruke trenutnog afganistanskog vodstva čine teren spremnijim za američku riješenost ostanka u Afganistanu zbog vlastitih geopolitičkih interesa.

Ali, vlada nacionalnog jedinstva u Afganistanu mora dobiti konsenzus od cijele države u ovom pogledu.

Afganistanski zastupnici su već počeli seriju usijanih debata u parlamentu i u televizijskim dijaloškim emisijama, kritikujući sigurnosni sporazum sa SAD-om i zahtijevajući od afganistanske vlade da „ponovo razmotri i revidira“ ovaj sporazum. Oni naglašavaju da ISIL nije domaća sila u Afganistanu već „obavještajni projekat“.

Ukoliko američka administracija predviđa duži ostanak, mora naći načine da otkloni sve jaču sumnju o svojim ciljevima u Afganistanu među Afganistancima.

Afganistanci se ne bi protivili produženom američkom vojnom prisustvu u Afganistanu, ali samo ako njima donosi mir i stabilnost.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera