Mišljenja

Otmica estonskog agenta – znak ruskog hibridnog ratovanja

Kohver je zatočen u Lefortovu, nekadašnjem zatvoru KGB-a (AP)
Kohver je zatočen u Lefortovu, nekadašnjem zatvoru KGB-a (AP)

Piše: Luke Coffey

Američki predsjednik Barack Obama je 3. septembra 2014. godine stajao u centru Talina, estonskog glavnog grada, i kazao svijetu da odbranu i sigurnost svih baltičkih država uvijek garantuju Sjedinjene Američke Države i NATO.

Nakon manje od 48 sati, ruskih agenti su prešli granicu i oteli Estona Kohvera, službenika estonske Službe za unutrašnju sigurnost. Bila je to dobro isplanirana otmica. Korištena je oprema za ometanje komunikacije, kao i dimne i šok-bombe. Možda je u svemu tome najšokantnija činjenica da ruski agenti nisu oteli Kohvera uz prijetnju pištoljem u Rusiji već na estonskom tlu u mirnom selu Miikse, koje je od najbližeg graničnog prijelaza udaljeno devet kilometara.

Nakon što je otet, Kohver je brzo prebačen u Rusiju, a potom u Moskvu, i ubrzo je prikazan na ruskoj televiziji. Danas je u zatvoru Lefortovo, jednoličnom betonskom zdanju u Moskvi izgrađenom 1881. godine.

Zatvor Lefortovo je NKVD-u, tajnoj policiji Josifa Staljina, služio kao dvorana za mučenje. KGB je tamo zatvarao stotine svojih zatvorenika. Danas tim zatvorom upravlja FSB, nasljednik KGB-a. Boravak tamo nije ugodan, ali Kohver nema izbora.

Otmica i pritvor

Otkako je otet prije šest mjeseci, Kohveru su samo u tri navrata dozvoljeni telefonski pozivi porodici. Ruski zvaničnici su tek nakon četiri mjeseca konačno dozvolili da ga pregleda estonski ljekar.

Službenicima Estonske ambasade u Moskvi dozvoljeno da se sastaju s njim samo svake dvije sedmice, a i tada samo pod nadzorom FSB-a. Kohver je optužen za špijunažu. Ukoliko ga osude, čeka ga od 10 do 20 godina zatvora.

Rusija tvrdi da je Kohver uhvaćen na ruskoj strani granice te da je nosio pištolj, uređaj za snimanje i otprilike 5.300 dolara u kešu. Estonska vlada nije porekla da je nosio te stvari, ističući da to nije ništa neobično s obzirom na to da je riječ o članu Službe za unutrašnju sigurnost koji radi na operaciji hvatanja krijumčara.

Dok NATO ne razvije strategiju da odgovori na rusko hibridno ratovanje, ostat će u slabijoj poziciji.

Predsjednik Estonije Toomas Hendrik Ilves brzo i odlučno je izjavio kako Kohver tada nije bio na ruskoj teritoriji i Vlada Estonije ostaje pri tome do danas.

Estonsko-ruska granica već dugo je izvor napetosti između te dvije države. Poprilično velik i značajan broj estonske populacije koja govori ruski jezik i etničke ruske populacije živi duž granice.

Osporavana granica

Estonija je jedina baltička država koja nema zvanično dogovorenu granicu s Rusijom. Kada je Estonija uživala kratki period nezavisnosti između dva svjetska rata, njena granica sa Sovjetskim savezom bila je zasnovana na Sporazumu iz Tartua iz 1920. godine.

Godine 1945, nakon što je Sovjetski savez okupirao, a zatim i u svoj sastav uvrstio Estoniju, Moskva je ponovno iscrtala administrativnu granicu između Sovjetskog saveza i Estonske sovjetske socijalističke republike tako da je 10 posto estonske teritorije, kako je dogovoreno u Sporazumu iz Tartua, prešlo u SSSR.

Nakon što je Estonija ponovno dobila nezavisnost 90-ih godina 20. stoljeća, zvaničnici u Talinu pristali su da zbog mira odustanu od traženja prava na teritorije na osnovu odredbi Sporazuma iz Tartua i zadrže de facto granicu zasnovanu na granici iz 1945, iako je to značilo da se 10 posto državne teritorije predaje Rusiji.

Obje strane su se tek u februaru 2014. godine dogovorile i potpisale novi sporazum o granici. Estonski parlament je spreman ratificirati taj sporazum, ali zvaničnici u ruskoj Dumi su upozorili Talin da ne očekuje rusku ratifikaciju zbog trenutnih tenzija između Rusije i NATO-a.

Rusko hibridno ratovanje

Možemo li očekivati više incidenata poput tog slučaja kidnapovanja Kohvera iz Rusije? Apsolutno. Otmica se uklapa u ruski scenarij. Rusija će uraditi sve za što zna da se s tim može izvući. Iz tog razloga je Moskva razvila naklonost ka tzv. hibridnom ratovanju – vrsti agresije koja je različita od tradicionalnog ratovanja, ali i dalje ima ozbiljne sigurnosne implikacije.

Kremlj zna da otmice, cyber napadi, korištenje nafte i gasa kao alata agresije, pa čak i atentati na strane političke disidente – sve vidovi hibridnog ratovanja – nisu dovoljni da NATO aktivira klauzulu o uzajamnoj odbrani.

Dok NATO ne razvije strategiju da odgovori na rusko hibridno ratovanje, ostat će u slabijoj poziciji.

Kako na vidjelo izlazi više detalja o okolnostima u vezi s Kohverovom otmicom, situacija izgleda sve nesigurnija. Ovo je lična tragedija za Kohvera i njegovu porodicu, jer mu je već šest mjeseci uskraćena sloboda, a mogao bi 20 godina provesti iza rešetaka. S obzirom na sve što se dešava u svijetu, ta otmica i pritvor bi lako mogli biti zaboravljeni, što to bi bilo pogrešno.

Međunarodna zajednica mora vršiti pritisak na Moskvu da oslobodi Kohvera. Dok se to ne desi, Rusiju moramo smatrati odgovornom.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Više iz rubrike Piše
POPULARNO