Evropski napredak BiH koji to i nije

Piše: Mladen Mirosavljević

Da li neka država, kao što je to u ovom slučaju Bosna i Hercegovina, može da napravi takav društveno-ekonomski napredak, a da to njeni građani ni ne osjete? Sudeći po najnovijem izvještaju, ne bilo koga, nego Evropske komisije, najznačajnijeg tijela Evropske unije – može.

Evropska komisija usvojila je Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine za 2015. godinu, u kojem je zaključeno da se ova zemlja vratila na pravi, reformski put te da je počela da rješava prioritete na putu pristupanja EU, što je pokazala kroz usvajanje Reformske agende.

“EU inicijativa sprovedena u decembru 2014. godine omogućila je novu formu koja vodi ka Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, a to su dokazali usvajanjem Reformske agende. Implementacija agende je na pravom kolosijeku, a strukturalni dijalog o pravosuđu dokazuje da se pravi sistem za rješavanje relevantnih pitanja na državnom nivou”, potvrdio je komesar za proširenje EU-a Johanes Han tim povodom na pres konferenciji u Briselu.

U Izvještaju se navodi da je za dalji napredak BiH ka EU potreban smislen napredak na provođenju reformi iz Agende, što je uslov za razmatranja zahtjeva za članstvo u EU. Iako je EK u Izvještaju o napretku za 2015. godinu konstatovala određeni napredak, koji je manifestovan samo činom usvajanja Reformske agende, Bosna i Hercegovina u većini oblasti nije zabilježila gotovo nikakav napredak.

Složena institucionalna arhitektura

Ovo je posebno izraženo u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava, reformu javne uprave i borbu protiv korupcije, konstatovao je Transparecy International, međunarodna nevladina organizacija, sa ogrankom u Bosni i Hercegovini, koja se bavi suzbijanjem korupcije.

U borbi protiv organizovanog kriminala, saradnju i koordinaciju svih institucija u zemlji treba značajno poboljšati. U Izvještaju EK-a o napretku navodi se da je Ustav Bosne i Hercegovine uspostavio složenu institucionalnu arhitekturu, koja je neefikasana i podliježe različitim tumačenjima, te da je Ustav i dalje u suprotnosti sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, kao što je navedeno u predmetu Sejdić-Finci.

U Izvještaju piše da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi razvoja funkcionalne tržišne ekonomije, iako je učinjen izvjestan napredak. “Međutim, teški uslovi na tržištu rada ostaju nepromijenjeni. Nezaposlenost je visoka, posebno među mladima. Postignut je dogovor o hitnim i prijeko potrebnim ekonomskim reformama”, piše u Izvještaju.

U odjeljku o terorizmu piše da je Bosna i Hercegovina “ozbiljno pogođena fenomenom stranih boraca i radikalizacijom” i podsjeća se na teroristički napad u Zvorniku, kada je napadač ubio policajca. Navodi se i da su se pogoršali uslovi ostvarivanje slobode izražavanja u Bosni i Hercegovini. Posebno se ističe da mora da bude osigurana nezavisnost tri javna emitera.

Zabrinjavajući zakon iz RS-a

“Javni emiteri u oba entiteta bili su izloženi političkom uticaja kroz politička imenovanja na rukovodećim pozicijama. Parlament [entiteta] Federacije Bosne i Hercegovine nije imenovao članove Upravnog odbora Radio-televizije Federacije. Generalni direktor RTV FBiH je ostao u prelaznoj ulozi, koja je otvorila vrata političkom uticaju. Upravni odbor Radio televizije [entiteta] Republika Srpska ostao je politički povezan, što je povećalo političku kontrolu RTRS-a i podriva uređivačku nezavisnost. Entitetski zakoni o javnom emitovanju nisu usklađeni sa državnim zakonom”, piše u Izvještaju.

“Zakon o javnom redu i miru RS-a, koji je usvojen u februaru, zabrinjava, jer je moguće proizvoljno sprovođenje nekih njegovih odredbi koje se odnose na društvene mreže. Zakon otvara mogućnost za potencijalne zloupotrebe kroz nejasne odredbe koje se odnose na krivična dijela počinjena na internetu”, piše u Izvještaju EK-a.

U Izvještaju je, na primjer, jasno naglašeno da nikakav napredak nije postignut u reformi javne uprave – nedostatak političke podrške reformama i sistemskog pristupa su glavni uzroci, uz sve veću politizaciju i neefikasnost državne službe. Izvještaj vremenski nije obuhvatio posljednje izmjene Zakona o državnoj službi u Federaciji, što svakako zavređuje karakterizaciju nazadovanja u ovoj oblasti.

“Jačanje javne uprave, poboljšanje saradnje na svim nivoima i uspostavljane mehanizama koordinacije  o stvarima koje se tiču EU-a treba da se provedu, jer je to sljedeći korak na putu evropskih integracija”, navodi se u Izvještaju.

Politički napadi na pravosuđe

Od bh. vlasti se očekuje da riješe ključna otvorena pitanja u pravosuđu u skladu sa preporukama iz strukturalnog dijaloga. Ističe se da, nakon usvajanja Strategije za reformu pravosuđa 2014-18, sve aktivnosti od značaja za njeno sprovođenje treba da bude pokrenute, uključujući mjere za poboljšanje sudske nezavisnosti i efikasnosti.

“Što se tiče borbe protiv korupcije, pravni i institucionalni okvir i dalje je veoma slab i neadekvatan, a usvojena strategija tek treba da se materijalizuje u konkretne rezultate”, piše u Izvještaju.

U oblasti vladavine prava istaknuti su politički napadi na pravosuđe, ali i nedostatak mehanizama odgovornosti sudija i tužilaca. I dalje je vidljiva neefikasnost pravosuđa, sa prosječnom dužinom procesa od sedam godina, dok u isto vrijeme potpuno izostaje procesuiranje i osuđujuće presude za slučajeve velike korupcije na najvišim nivoima.

Borba protiv korupcije je u svim segmentima neadekvatna i bez napretka: agencije za provođenje zakona nisu međusobno koordinisane i neefikasne su; statistički podaci procesuiranja korupcije su poražavajući; nema efikasnog nadzora nad finansiranjem političkih partija; pitanje imovinskih kartona je definisano različitim zakonskim rješenjima i nema adekvatne kontrole; primjena zakona o sukobu interesa je potpuno izostala na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije i Brčko distrikta; nije osigurana efikasna prevencija korupcije u javnim nabavkama.

Lani otišlo 68.000 građana

Izvještaj je zabilježio i nazadovanje u pogledu zaštite ljudskih prava, posebno u segmentu slobode izražavanja,  okupljanja i udruživanja, u svjetlu sve češćih napada na medije i civilno društvo, ali i zakonskih rješenja poput Zakona o javnom redu i miru RS-a.

Ovakve ocjene prisutne su već godinama u izvještajima o napretku, a Izvještaj za 2015. godinu po prvi put uvodi i jasne smjernice i korake koje Bosna i Hercegovina mora preuzeti u svakoj od oblasti, kako bi se napredak mogao pratiti na mjerljiv način, kroz ispunjavanje datih preporuka. Osim toga, uveden je novi, skalirani sistem ocjene napretka (rana faza, početna faza pripreme, određeni napredak, dobar napredak i veoma dobar napredak).

Nimalo iznenađujuće, Bosna i Hercegovina se uglavnom nalazi u ranoj fazi reformskih procesa u svim oblastima – i tako već 20 godina. Osim ključnog pitanja zašto je EK bila ovako blagonaklona prema vlastima u Bosni i Hercegovini, iako to nikako ne zaslužuju, čak šta više, postavlja se pitanje zašto onda ovaj izvještaj nije izazvao gotovo nikakve reakcije u Bosni i Hercegovini, osim što je konstatovan.

Predstavnici vlasti su, naravno, veoma zadovoljni Izvještajem, jer su, umjesto štapa, dobili ogromnu šargarepu, a evropski birokrati imaju pokriće da utiču na kretanja u Bosni i Hercegovini u pozitivnom smjeru i da nije sve tako crno. Za to vrijeme, samo u 2014. godini, prema zvaničnim podacima, iz Bosne i Hercegovine je otišlo 68.000 građana, a ta tendencija se sve više pojačava. I tako ćemo imati priču u kojoj je i vuk sit, i ovce na broju, a čobana nema.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera