RS: Prvo kredit, pa penzije

Piše: Mladen Mirosavljević

Zabavljeni političkim temama građani entiteta Republika Srpska su rijetko u prilici da od političara slušaju priče o ekonomiji, a još manje o tome u kakvoj se ekonomskoj situaciji nalazi ovaj entitet i njegovi građani. Ako se prate mediji, uglavnom pod kontrolom vlasti, stiče se utisak da je ekonomska situacija sve bolja a standard stanovnika sve veći. S druge strane malo ko pominje činjenicu da je od sredine 2013. godine Bosnu i Hercegovinu napustio čitav jedan grad od 68.000 stanovnika i da četiri od pet mladih ljudi želi da ode iz nje.

Posao je postao misaona imenica i niko se i ne osvrće na to da se više nije nimalo lako zaposliti ni po, do sada uobičajenoj stranačkoj ili nepotističkoj liniji. Uprkos tome građani trpe i ćute srećni da imaju kakav takav posao i platu, a po mogućnosti u javnoj upravi, kao najpoželjnijoj oblasti zapošljavanja i ključnom glasačkom tijelu svih vladajućih stranaka.

Džaba radili i zaradili

Najteže je naravno najugroženijim kategorijama stanovništva a to su nezaposleni i penzioneri. Ovog mjeseca se konačno dogodilo ono što je odavno predviđano da je isplata penzija kasnila više od 30 dana, pa su penzije za avgust isplaćene u oktobru jer entitetski Fond penzijskog i invalidskog osiguranja nema dovoljno novca za isplatu penzija. Zbog toga mora tražiti pozajmicu od 50-tak miliona evra.

Entitetska Vlada je prije više od desetak dana već dala saglasnost za to, a oni upućeniji su tu informaciju saznali tek kada je ona zvanično objavljena u Službenom glasniku. Direktor Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) Republike Srpske Mladen Milić već ranije je ukazao na sporije punjenje budžeta Fonda PIO zbog toga što poslodavci ne poštuju zakonsku odredbu da uplatu doprinosa mogu prolongirati maksimalno 60 dana, već taj rok produžavaju. Iznos najniže penzije za minimalan staž od 15 godina u Republici Srpskoj je 174,44 KM, a najviše penzije 1.749,25 KM a od 246.643 korisnika u Republici Srpskoj vrši se isplata za 204.422 korisnika, a van entiteta za 42.221 korisnika prava, saopšteno je u martu iz Fonda PIO. Za isplatu penzije tada je bilo potrebno  81,7 miliona maraka u neto, odnosno 83 miliona u  bruto iznosu, a prosječna penzija za puni staž osiguranja iznosi 498,20 KM, što čini 59,74 odsto od prosječne plate. Prosječna penzija za mart iznosila je 342,86 maraka i predstavlja 41,11 odsto prosječne plate u Republici Srpskoj.

Prihod po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje  iznosio je 65,6 miliona, a iz budžeta Republike Srpske doznačeno je 15,8 miliona maraka.

Dobro je da i ovo ima

.”Da bismo poboljšali standard penzionera, Vlada Republike Srpske je u više navrata donosila odluke o vanrednom povećanju penzija, što, uz redovna zakonska usklađivanja, iznosi nepunih 11 odsto u proteklih dvije i po godine”, rekao je Milić novinarima u Tesliću, poslije jedne od sjednica Upravnog odbora Udruženja penzionera Republike Srpske. Prema njegovim riječima, trenutno nije realno govoriti o povećanju penzija. “Ulažemo maksimalne napore zajedno sa Vladom Republike Srpske da se održi redovnost isplate penzija”, rekao je Milić i podsjetio da isplate počinju svakog desetog za penzionere u Republici Srpskoj i traju do 12 dana, nakon čega je potrebna još jedna radna sedmica da se okončaju ostale isplate. Kao osnovni problem svih penzionih sistema koji počivaju na principu međugeneracijske solidarnosti, on je naveo nesrazmjeran odnos broja prijavljenih radnika za koje se plaćaju doprinosi i korisnička prava.

Za sada niko ne nudi rješenje kako do para bez promjene sistema u BiH koja podrazumijeva temeljite promjene za koje niko nije spreman. Političke elite se dovijaju na razne načine, ne kako da situaciju promijene, nego kako da dođu do novih kredita a da ništa ne promjene. 

Jedan od osnovnih parametara kojima se mjeri stabilnost i samoodrživost penzijskog sistema koji počiva na principima međugeneracijske solidarnosti upravo je odnos između broja osiguranika i broja penzionera. Njemački kancelar iz prošlog vijeka Oto Bizmark, koji je i utemeljivač ovog principa, ustanovio je idealan odnos sedam osiguranika na jednog penzionera. U bivšoj državi Jugoslaviji on se kretao preko 3,5:1. Republika Srpska svakog mjeseca penzije isplaćuje za preko 250.000 korisnika prava ili 18,79 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika. Dakle, nešto više od svakog petog stanovnika Republike Srpske je direktno na budžetu Fonda.

Odnos između broja zaposlenih i broja penzionera je na veoma niskom nivou i kreće se nepunih 1,14:1. Slična situacija je i u Federaciji BiH, gdje je odnos između broja zaposlenih i broja penzionera isti kao u Republici Srpskoj – 1,14:1, s tim da Federalni zavod PIO penziju isplaćuje svaki mjesec za gotovo 400.000 penzionera ili 16,64 odsto stanovništva. Svaki šesti stanovnik Federacije BiH je penzioner. Zapravo bez pomoći  budžeta i obezbjeđenja dodatnih sredstava potrebnih da bi se isplatila data prava, visina penzija bila bi gotovo prepolovljena.

Za sada niko ne nudi rješenje kako do para bez promjene sistema u BiH koja podrazumijeva temeljite promjene za koje niko nije spreman. Političke elite se dovijaju na razne načine, ne kako da situaciju promijene, nego kako da dođu do novih kredita a da ništa ne promjene. Zato se rasprodaje i ono malo što je ostalo da se u državi može prodati a, prihvata se sve što se iz međunarodnih centara moći nudi da bi se zauzvrat došlo do kredita.

Reformska agenda je prihvaćena brzopotezno, vrši se pritisak za povećanje PDV-a a premijerka Republike Srpske Željka Cvijanović je već najavila rebalans budžeta. U međuvremenu penzionerima će najvjerovatnije biti „oteta“ jedna ovogodišnja penzija, iz zemlje će otići oni koji su najproduktivniji, krediti se neće imati odakle vraćati niti fondovi odakle puniti.

Moglo bi se još štošta nabrojati ali na to se niko i ne osvrće. I dalje su najvažnije priče o nacionalnoj ugroženosti, izdajnicima, krivcima iz inostranstva i teškoj situaciji u svijetu. A kada se primaknu izbori isplatiće se i zakašnjele penzije, vještački zaposliti novi stranački glasači, dati nova lažna obećanja i tako dok sve ne pukne kao mjehur od sapunice.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera