Da li je BiH naša domovina?

Piše: Mladen Mirosavljević

U Bosni i Hercegovini nema mnogo relevantnih istraživanja o bilo kojoj temi i ona se u javnosti najviše plasiraju u vrijeme predizbornih kampanja kada političke stranke, koje ta istraživanja, uglavnom, i naručuju, na taj način žele ubijediti birače u svoj dobar rejting i očekivane dobre izborne rezultate. Nakon izbora se ta istraživanja obično pokažu promašenim zbog čega se ona i uzimaju sa velikom rezervom i malo ko u njih vjeruje.

Slična su istraživanja o gledanosti, slušanosti i čitanosti medija u kojima se pokaže da je obično onaj ko ta istraživanja i naručuje najgledaniji, najslušaniji ili najčitaniji.

Nedostatak relevantnih istraživanja, u bilo kojoj oblasti, doveo je do toga da malo ko i obraća na njih pažnju, a pogotovo je malo onih kojima građani vjeruju.

Rijetke su firme kao što je austrijska međunarodna organizacija Gfk ili njemačka Fondacija Friedrich Ebert čija istraživanja spadaju u ona koja izazivaju pažnju i kojima se u Bosni i Hercegovini vjeruje.

      Više od polovine ispitanika se u potpunosti se složilo sa tvrdnjom ‘BiH je moja domovina'”

Nedostatak broja istraživanja se obično opravdava nedostatkom novca i nezainteresovanošću, a često i zbog same metodologije istraživanja i strukture uzorka ispitanika što sve zajedno utiče na, recimo, kompetentnost radova i stavova u akademskoj zajednici ili pogrešne odluke i promašaje u oblasti biznisa i politike.

Zanimljivo je i to da istraživanja vezana za političke stavove neuporedivo češće naručuju i rade nevladine organizacije nego same političke stranke, iako je to u njihovom direktnom interesu, kao što je naprimjer istraživanje o apstinenciji birača na izborima i slična istraživanja vezana za odnos prema članstvu u Evropskoj uniji, međuetničkim odnosima u Bosni i Hercegovini, međusobnom poznavanju pripadnika tri konstitutivna bosanskohercegovačka naroda i sličnim.

Rezultati istraživanja

Uzimajući u obzir sve sumnjičavosti vezane za istraživanja javnog mnijenja pažnju nam je privuklo upravo objavljeno istraživanje jedne banjalučke agencije, urađeno za vlastite potrebe, i sopstvenu promociju, dakle bez vanjskog naručioca, a koja je tokom maja ove godine sprovela istraživanje stavova građana o tome da li, i u kojoj mjeri, Bosnu i Hercegovinu percipiraju kao svoju domovinu.

U istraživanju su učestvovali građani stariji od 18 godina, a ukupno je, tehnikom usmenog intervjua, ispitano 1250 ispitanika sa područja cijele Bosne i Hercegovine.

Više od polovine ispitanika se u potpunosti se složilo sa tvrdnjom “BiH je moja domovina”, njih 56,5 posto, a uglavnom se slaže njih 18,7 posto, što ukupno čini 75,2 posto ispitanika koji se potpuno ili uglavnom slažu sa konstatacijom da je Bosna i Hercegovina njihova domovina.

Sa tvrdnjom “BiH je moja domovina?” u potpunosti se slaže 89,3 posto Bošnjaka, 28,7 posto Hrvata i 13,3 posto Srba, dok se sa ovom tvrdnjom uglavnom slaže 49,7 posto Hrvata, 26,4 posto Srba i 5,5 posto Bošnjaka.

     Ovakvi stavovi su samo odraz destruktivnih politika koje zastupaju bosanskohercegovačke političke elite”

Kada je riječ o stavovima unutar svakog konstitutivnog naroda, istraživanje je pokazalo da je najveći procenat onih koji se uopšte ne slažu sa tvrdnjom “BiH je moja domovina” kod pripadnika srpskog naroda – 33,9 posto, dok se njih 22,5 posto uglavnom ne slaže sa navedenom tvrdnjom.

Rekosmo već, imajući u vidu nenaviknutost građana na istraživanja, metodologiju istraživanja kao što je usmeni intervju, zbog čega se često, umjesto zaista iskrenih, daju poželjni odgovori, da u podacima koji su saopšteni nije navedena starosna, obrazovna i geografska struktura, da je nejasno šta se krije pod pitanjem i konstatacijom „uglavnom“ istraživanje je u nedostatku nekih relevantnijih na ovu temu ipak zanimljivo za izvlačenje određenih zaključaka.

Ako uzmemo jedan, možda najključniji podatak, iz dijela ovog istraživanja da se sa tvrdnjom “BiH je moja domovina?” u potpunosti slaže 89,3 posto Bošnjaka, 28,7 posto Hrvata i 13,3 posto Srba, i ako hipotetički prihvatimo istraživanje kao potpuno relevantno i kompetentno, postavlja se pitanje šta je uzrok ovakvog rezultata i kako se gleda na budućnost BiH kao države.

(Ne)očekivani rezultati

Da li su ovakvi rezultati nešto neočekivano i nešto što će zamisliti u BiH bilo koga? Smatramo da niti su oni neočekivani niti će se bilo ko oko takvih rezultata uzbuditi, naprotiv.

Imajući u vidu da su Bošnjaci u BiH oduvijek insistirali na činjenici da je BiH njihova domovina i da oni rezervnu nemaju, a da Hrvati u BiH imaju ne samo bosanskohercegovačko i hrvatsko državljanstvo nego i pravo glasa na izborima u Republici Hrvatskoj a Srbi sve ubrzanije uzimaju državljanstvo Republike Srbije a entitetska vladajuća koalicija ih ubjeđuje da su u BiH samo privremeno – jasniji su i stavovi prema Bosni i Hercegovini kao svojoj domovini.

Možda bi procenat bio još drugačiji kada bi pitanje bilo: da li više volite BiH ili Hrvatsku odnosno Srbiju.

Ovakvi stavovi su samo odraz destruktivnih politika koje zastupaju bosanskohercegovačke političke elite ubjeđujući građane i pripadnike određenog naroda da je Bosna i Hercegovina samo privremena tvorevina nastala, odnosno kao takva ostala nakon raspada bivše države Jugoslavije pod pritiskom velikih sila ali da je to samo privremeno rješenje.

Upravo na toj premisi, odnosa prema Bosni i Hercegovini i drugim narodima koji u njoj žive, vladajuće političke elite već dvadeset godina dobijaju izbore i opstaju na vlasti.

Upravo zacementirana pozicija da u BiH možete biti isključivo Bošnjak, Srbin, Hrvat ili ostali i kao takav opstajati i učestvovati u bilo čemu bilo kao politički činilac ili državni službenik i da vas to definiše kao osobu i dalje će uticati na njeno rastakanje i odrastanje novih generacija koji sebe vide fizički u BiH, a srcem u nekoj drugoj državi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera