Grčka kategorična: Trojka nas ne posjeduje
Piše: Lynn Stuart Parramore
Grci su izborima održanim u nedjelju poslali poruku evropskoj eliti koja promovira štednju, takozvanoj Trojci koju čine Međunarodni monetarni fond, Evropska komisija i Evropska centralna banka a s kojom pregovaraju o dugu zemlje: “Vi nas ne posjedujete.”
Iako je tačno da je Grčka mala zemlja s približno 10 miliona stanovnika, koja predstavlja samo 2,5 posto evropske ekonomije, izbori bi mogli imati velike posljedice izvan granica te zemlje. Sada, kada je grčka ljevičarska stranka Syriza pobijedila i formirala koaliciju protiv štednje s Nezavisnim Grcima, strankom desnog centra, budite uvjereni da će stanovnici ekonomski oslabljenih zemalja, poput Španije, Portugala, Italije, pa čak i Francuske, razmotriti stavove prema dužnosnicima i političarima koji tvrde da nema drugog izbora nego da se mjere štednje prihvate.
Izbori u Grčkoj predstavljaju erupciju bijesa stanovnika koji su najviše propatili zbog pristupa eurozone globalnoj finansijskoj krizi iz 2007. godine, poput onog iz filma Igre gladi. Zemlje pogođene krizom bile su prisiljene uvesti okrutne mjere za iscrpljene građane te i dalje biti konkurentne smanjenjem plata, slabijom zaštitom radnika i smanjenjem socijalne zaštitne mreže. Izbor karizmatičnog 40-godišnjeg Alexisa Tsiprasa na mjesto premijera – čovjeka koji vjeruje da je ekonomska politika vezana za potrebe običnih ljudi, a ne za želje bankara – predstavlja radikalnu promjenu stava za Evropu.
Neuspjeh politike štednje
Za početak, pobjeda stranke Syriza najavljuje neuspjeh politike štednje koja je proizvela bijedu a ne rast. Među ekonomistima sada postoji široki konsenzus da je Evropa trebala usvojiti snažni poticajni plan, osmišljen da dovoljno novca dâ običnim ljudima kako bi pokretali potražnju, kao i hrabriju monetarnu politiku usmjerenu na jačanje ekonomije, kako Grčka sada ne bi imala osakaćenu ekonomiju, katastrofalnu nezaposlenost (trenutno je više od 60 posto mladih nezaposleno) i stalni osjećaj beznađa među masama. Gotovo trećina Grka živi ispod granice siromaštva.
Uprkos opisima Tsiprasa kao ekstremnog radikala, on se, zapravo, čini kao ljubazna, ozbiljna i pragmatična osoba, u šta sam se i sama mogla uvjeriti kada sam ga intervjuirala 2013. godine. Njegovi prijedlozi su daleko od ekstremnih: ne želi poništiti trenutni dogovor između Grčke i njenih evropskih kreditora, nego ponovo pregovarati o grčkom dugu tako da grčka ekonomija prestane padati. Kao odgovor na ono što je očigledno postala humanitarna intervencija, predlaže da poveća minimalnu plaću i promijeni neke regulacije kojima se smanjuju penzije i povećavaju porezi za obične stanovnike. Ovo nisu dramatične promjene, ali čak i malo olakšanje je velika vijest za ljude nalaze na rubu očaja.
Međutim, Syriza se će suočiti s velikim izazovima u pokušaju da održi obećanja da će se protiviti mjerama štednje dok djeluje u strukturi eurozone. Fokusiranje na ljudsku krizu u kojoj djeca gladuju a stopa samoubistava se povećava usljed finansijske krize zbog koje i kreditori trpe gubitke – ključna je promjena u prioritetima koju svijet posmatra.
Obični stanovnici Grčke su vidjeli povećanje privatnih profita na račun njihovih radnih mjesta, njihovih javnih dobara i njihovog zdravlja i dobrobiti. Gledali su političare kako prave dogovore s korumpiranim investitorima dok ljudi koji su nekada predstavljali srednju klasu rove po kantama za smeće u potrazi za hranom.
Oni su bili svjedoci korupcije i planova da se podmite banke po svaku cijenu. I vidjeli su da je bivši režim (Nova demokratija, stranka desnog centra) uradio malo da se pozabavi raširenom utajom poreza grčkih oligarha.
Poruke stanovnika Grčke
Syriza, stranka koja je postala popularna nakon nemira u Grčkoj 2008. godine, bila je u stanju privući glasače iz radničke i srednje klase pozivom na veću odgovornost onih koji su uzrokovali krizu – oligarsi, investitori i zagovornici nerazumne neoliberalne politike. Stanovnici Grčke su progovorili: oni neće prepustiti sudbinu svoje zemlje evropskim vlastima koje ih žele kazniti i zastrašiti, i više neće tolerirati parazitsku i neodgovornu bogatu klasu.
Paničari su upozorili da će pobjeda Syrize potaknuti nestabilnost i ekonomsku katastrofu, ali to su prazne prijetnje za zemlju koja je već uništena lošom politikom. Mnogo toga će biti određeno narednim mjesecima, dok nova Vlada razmatra sljedeći korak.
Kritičari Syrize koji se brinu o političkoj, ekonomskoj i društvenoj stabilnosti trebali bi razmotriti opasnost nastavka ekonomske krize, koja bi mogla okrenuti ljude prema oštroj desnici i njenoj fašističkoj i rasističkoj retorici. Grčka stranka Zlatna zora i evropske ličnosti poput Marine le Pen, predsjednice francuske stranke Nacionalna fronta, nastavljaju dobivati podršku stanovništva.
Stvari su sada u rukama Syrize. Ideja da radikalna ljevica može imati održiv i pozitivan utjecaj na budućnost Evrope upravo je postala konkretnija. Progresivna nada za pravednije liječenje siromašnih evropskih zemalja je porasla. Štednja više nije zakon kojem se niko ne može suprotstaviti.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera