Moldavija – novo žarište Putina i Zapada

Premijer Moldavije Iurie Leanca i predsjednik EK-a Jose Manuel Barroso (EPA)

Piše: Muhamed Jusić

Neko je davno rekao kako u svakoj šali ima malo šale. Ljudi od najdavnijih vremena o najtežim, najosjetljivijim i najkontroverznijim pitanjima najčešće progovaraju kroz šalu. Tako je u moru ozbiljnih i zloslutnih analiza krize u Ukrajini osvanula i fotomontaža navodne nove turističke reklame Ruske Federacije na kojoj su slike u snijegu prekrivene Moskve i ruskih trupa na Krimu, na kojoj piše: „Posjetite Rusiju prije nego što ona posjeti vas.“

I uistinu, kao toliko puta do sada, kroz ovu šalu progovorio je strah koji vlada Istočnom Evropom od toga ko bi mogao biti sljedeća meta Putinovog uspravljana pred Euroatlantskim savezom.

Sve češće se kao potencijalno novo žarište krize i novo polje odmjeravanja snaga između nekadašnjih hladnoratovskih suparnika, nakon Gruzije, Abhazije, Južne Osetije i Ukrajine, u kojoj su tek održani predsjednički izbori, spominje Moldavija.

Kada je počeo proces raspada SSSR-a još 2. septembra 1990. Pridnjestrovlje, pokrajina smještena uz lijevu obalu Dnjestra, jednostrano je proglasilo Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku.

Teško je naći u još nestabilnoj i rovitoj Istočnoj Evropi državu da je u težoj poziciji i sa upitnijim suverenitetom od ove „evropske najsiromašnije zemlje“.

Pitanje Pridnjestrovlja

U ovoj bivšoj sovjetskoj republici, koja graniči sa Rumunijom na zapadu i Ukrajinom na istoku, već se, mimo njene volje, nalazi 1.500 do 2.500 ruskih vojnika. Istovremeno, mnogi u Rumuniji Moldaviju smatraju dijelom rumunske teritorije i nikada se nisu pomirili sa njenom suverenošću.

Najveći izvor nestabilnosti je pokrajina Pridnjestrovlje, poznata kao Transdnjestarska Republika, autonomna pokrajina koja ne priznaje centralnu vlast u Kišinjevu.

Rusi i Ukrajinci, koji u Pridnjestrovlju čine većinu, i prije raspada SSSR-a težili su istupanju iz Moldavije zbog bojazni da će se ona pripojiti Rumuniji.

Kada je počeo proces raspada SSSR-a još 2. septembra 1990. ova pokrajina, smještena uz lijevu obalu Dnjestra, koja je široka u prosjeku 15 kilometara, jednostrano je proglasila Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku.

Oni sa boljim pamćenjem sjetit će se kako je u razdoblju 1991-1992, u periodu raspada SSSR-a, izbio i kratak vojni sukob između Moldavije i pridnjestrovskih oružanih snaga, koje su bile podupirane starom sovjetskom 14. divizijom, smještenom na području Pridnjestrovlja. Tada moldavske snage nisu bile toliko jake da savladaju pobunjeničke naoružane skupine i od tada Vlada u Kišinjevu nema apsolutno nikakav utjecaj na tih 17 posto svoje teritorije na kojoj živi približno 600.000 ljudi. 

Neovisnost Pridnjestrovlja do danas nije priznala nijedna država, ni međunarodna organizacija, pa ni Rusija. Sada bi se to moglo promijeniti.

U Pridnjestrovlju su već nekoliko puta organizovali referendum, tražeći od Rusije da ih pripoji državnoj zajednici, ali je Rusija navodno oklijevala kako time ne bi ostatak Moldavije gurnula u ruke Rumuniji koja ima pretenzije na taj prostor.

Osim toga, ne treba zanemariti ni geografsku razdvojenost Pridnjestrovlja od ostatka ruske teritorije.

Međutim, ukrajinska kriza je sve promijenila. Naime, Pridnjestrovlje se nalazi na svega 50 kilometara od Odese, izuzetno važne luke na Crnom moru, koju proruski separatisti u Ukrajini žele uključiti u svoj plan pripajanja Moskvi. Ako bi se Odesa, grad koji je osnovala ruska carica Katarina II, i istoimena oblast, kao i Krim, pripojili Rusiji, otvorila bi se vrata teritorijalnog povezivanja Pridnjestrovlja sa „Majčicom Rusijom“.

Drugi faktor na koji bi Putin mogao zaigrati kako bi Moldaviju udaljio sa puta pridruživanja EU i bliže saradnje sa NATO-om jeste grad Komrat, administrativno središte pokrajine Gagauzije, s 23.000 žitelja. Gotovo svi stanovnici ove pokrajine pripadaju etničkoj skupini Gagauza, koja broji gotovo 160.000 članova.

Ova rusko-pravoslavna manjina turskog porijekla upravlja pokrajinom uglavnom autonomno – samo su pravosuđe, vanjska i sigurnosna politika pod nadležnošću moldavske države.

Antievropska propaganda

Rusija navodno preko Mihaila Formuzala, baškana ili poglavara Gagauzije, vodi antievropsku propagandu. Ovaj bivši major sovjetske vojske nedavno je svoje sljedbenike pozvao referendumom na „barikade u borbi protiv Sporazuma o pridruživanju Uniji“.

Njegovi argumenti su da bi on poremetio ekonomsku ravnotežu i ugrozio autonomiju Gagauzije. Nikoga nije iznenadilo da se 98,5 posto od 70.000 Gagauza koji su izašli na referendum, izjasnilo protiv trgovinskog povezivanja s EU-om i za ulazak u Putinovu Uniju slobodne trgovine, pisao je tada njemački  Deutsche Welle.

I uistinu, svi oni koji žive u Moldaviji ili poznaju situaciju tamo tvrde kako je ekonomska i svaka druga situacija u državi tako loša da sama priča o priključenju EU i obećanje boljeg života bez konkretne pomoći iz Brisela i ozbiljnog angažovanja njegove birokratije na rješavanju političkih, etničkih i ekonomskih problema, jednostavno nije dovoljna da održi ideju ujedinjene Evrope dovoljno privlačnom za brojne građane Moldavije, koji bi radije selamet tražili u okrilju ekonomski i politički bliže Rusije.

Tenzije između Rusije i Moldavije porasle su i nakon nedavnog incidenta, kada su moldavske vlasti zaustavile zamjenika ruskog premijera Dmitrija Rogozina pri napuštanju zemlje, kada se vraćao iz Pridnjestrovlja, gdje je došao na obilježavanje Dana pobjede.

On je, prema saopćenju Ministarstva vanjskih poslova u Kišinjevu, zaustavljen zbog peticije kojom se zvanična Moskva poziva da prizna moldavski separatistički region i što je, kako navodi američka agencija AP, ponudio podršku separatistima, kritikujući Vladu Moldavije što teži “tješnjim vezama” sa Evropskom unijom.

U saopćenju se navodi da su moldavske vlasti oduzele Rogozinu kutije sa potpisima na aerodromu u Kišinjevu i da će analizirati materijal. On je na zabranu preleta njegovog aviona preko Rumunije uzvratio kako će idući put putovati ruskim vojnim bombarderom. Ozbiljna igra riječi u uzavrelom regionu. Ali pravo je pitanje da li će sve ostati samo na riječima.

Josh Rogin, dopisnik The Daily Beasta, smatra kako će, nakon izbora u Ukrajini, Vladimir Putin usmjeriti svoju pažnju prema Moldaviji gdje, prema njegovim tvrdnjama, „Rusija šalje špijune, usmjerava svoju propagandnu mašineriju i prijeti ekonomskom blokadom (davljenjem), sve s ciljem da pomogne tamošnje komuniste, koji sada vode u istraživanjima javnog mnijenja, kako bi pobijedili vladajuće Liberalne demokrate“ i udaljili ovu zemlju od euroatlantskih integracija.

Prema ovom scenariju, Rusija nije zainteresovana samo za pokrajinu Pridnjestrovlje, nego će prvo pokušati na narednim novembarskim izborima osigurati da na vlast dođu proruske političke snage. Ako se to, pak, ne desi, onda slijedi ukrajinski scenario odvajanja onih dijelova sa ruskom ili proruskom većinom.

Zvaničan cilj Moldavije je da do 2019. postanu punopravnom članicom Unije. Da li će Brisel ili Moskva biti brži, vrijeme će pokazati.

U međuvremenu, trenutna vlada čini sve kako bi prije novembarskih izbora napravila što više nepovratnih koraka ka Evropskoj uniji. Tokom svoje nedavne posjete Moldaviji, predsjednik EU-a Herman Van Rompuy je najavio da bi 27. juna moglo doći do službenog potpisivanja ugovora o pridruživanju Moldavije Evropskoj uniji, naravno ako Rusija ponovo ne izorkestrira neko novo „dešavanje naroda“.

Moldavija i Gruzija parafirale su Sporazum o pridruživanju s EU-om na samitu Istočnog partnerstva u Vilniusu krajem prošle godine, na kojem je Ukrajina odbila taj sporazum, što je i bio okidač za početak krize u toj zemlji. Zvaničan cilj Moldavije je da do 2019. postane punopravnom članicom Unije. Da li će Brisel ili Moskva biti brži, vrijeme će pokazati.

Da Rusija neće lako odustati od svojih pretenzija u Moldaviji, govori i to da je u okviru američko-ruskih pregovora o rješavanju ukrajinske krize, ruska strana u popis svojih uvjeta uvrstila i garancije koje se tiču statusa Pridnjestrovlja, tražeći da se spor riješi u formatu 2+5, tj. između Moldavije i Pridnjestrovlja uz pet promatrača (OESS, EU, Rusija, Ukrajina i SAD). Ni za njih, ali ni za Rumune, koji sa pažnjom prate sve što se u Moldaviji dešava, priča nije ni izbliza gotova. 

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Moldavija je, baš kao i Gruzija i Ukrajina, bivša sovjetska republika koja se nada članstvu u Evropskoj uniji. Trenutno pregovara o Sporazumu o pridruživanju koji će, kada bude završen, učiniti zemlju bližom standardima i zakonima Unije. A upravo to je ono što brine male poljoprivrednike.

Published On 07 Apr 2014
Više iz rubrike Piše
POPULARNO