Mišljenja

Zašto Putin kupuje tone zlata

Srbiji je pripalo 36 posto, Hrvatskoj 23, Sloveniji 16, BiH 15,5 posto, Makedoniji 7,5 i Crnoj Gori dva posto nasljedstva (EPA)
Srbiji je pripalo 36 posto, Hrvatskoj 23, Sloveniji 16, BiH 15,5 posto, Makedoniji 7,5 i Crnoj Gori dva posto nasljedstva (EPA)

Piše: Richard Lourie

U posljednje vrijeme Rusija kupuje tone zlata – samo je u septembru kupila 37 tona. Zašto?

Jedan očit razlog je to što zlato odavno nije bilo jeftinije, a ruski predsjednik Vladimir Putin zna prepoznati dobru ponudu. Međutim, zapadne zemlje u posljednje vrijeme prodaju zlato (ili ga u najmanju ruku ne kupuju), što znači da Putina pokreću i drugi razlozi, neki politički, a neki lični.

Kremlj godinama poziva na otpor prevlasti dolara, koji je valuta svjetskih rezervi, na čemu počiva politička moć SAD-a. Zbog ukrajinske krize i njenih posljedica po Kremlj, sada su s riječi prešli na djela. Počelo je nešto slično otvaranju okršaja u ekonomskom ratu između Rusije i Zapada.

Sankcije Zapada već su rezultirale padom rublje i ruske berze, te pojačanim odlivom kapitala.

Rusija je odgovorila kupovinom zlata i okretanjem ka istoku, učvršćivanjem poslova s Kinom i, čini se, započinjanjem cyber-valutnog rata sa SAD-om. Ovakve taktike, poput onih kojim su se poslužili na Krimu i u Ukrajini, podrazumijevaju ratovanje preko posrednika, ograničene napade i zadržavanje prava na poricanje. Velik hakerski napad na JPMorgan Chase, za koji se vjeruje da je potekao iz Rusije, naizgled nije rezultirao krađom, ali je poljuljao povjerenje u američki bankovni sistem i digitalne američke dolare.

Potezi Moskve kao što je kupovina poluga i napad na banku mogu se posmatrati kao taktika jedne strategije da se slomi monopol dolara. Zlato je ruska zaštita protiv te prevlasti; i ne može se hakirati.

Neki ekonomisti i investitori smatraju zlato smiješno zaostalim. Ekonomista John Maynard Keynes nazvao ga je “barbarskim reliktom”. Investitor Warren Buffet satirizira zlato izjavom da ga iskopavamo iz zemlje, topimo i stavljamo u drugu rupu, a potom ga danonoćno čuvamo.

Međutim, Rusija je staromodna i vjeruje u opipljive igre nulte sume. Rusku invaziju na Krim kritikovali su i zato što nije bila primjerena za 21. stoljeće. U tom pogledu se situacija u kojoj Kremlj kupuje tako veliku količinu zlata posmatra kao slučaj u kojem jedan barbarski relikt nabavlja drugi.

Da biste stigli do čarobnjaka iz Kremlja, pratite put od žute cigle.

Bivši predsjednik američkih Saveznih rezervi Alan Greenspan izjavio je da “u ekstremnim situacijama papirne novčanice ne prihvata niko, a zlato uvijek prihvataju”. Rusi vjeruju da je dolar oslabljen zbog duga i da će se uskoro naći “u teškoj situaciji”, a to je proces koji su Rusi više nego spremni potpomoći.

Brojne prednosti

Zašto bi Putin, na jednom više ličnom nivou, bio zainteresovan za gomilanje zlata? Do sada su se na meti sankcija protiv Rusije našli neki od najbližih njegovih saradnika, ali ne i on lično, što se nekada označava kao “nuklearna” opcija. Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 40 milijardi dolara. Pretpostavlja se da se to bogatstvo manifestuje kroz vlasništvo ili kontrolu nad dionicama u glavnim ruskim naftnim i plinskim kompanijama. Međutim, kontrola nad tim kompanijama u potpunosti ovisi o njegovoj kontroli nad političkim sistemom. On može biti istjeran ako se bogati i moćni u njegovoj blizini osjete ugroženima njegovim potezima.

Putin je, naravno, sasvim svjestan te mogućnosti. Nisu na kocki samo politička moć i lično bogatstvo. U telegramu Američke ambasade koji je objavio WikiLeaks, a koji je poslala tadašnja državna sekretarka Condoleezza Rice, primijećeno je da se Putin plaši da ne postane meta “policijskih istraga”. Ako je najbogatiji čovjek u Rusiji – naftni tajkun Mihail Kodorovski mogao završiti u zatvoru, zašto ne bi mogao najutjecajniji ruski političar?

Ukoliko bi se Putin našao pod istragom, ni njegova imovina u raznim kompanijama, ni lična imovina u Rusiji – ne bi mu bile ni od kakve koristi.

Ako se, međutim, uzimajući u obzir lukavstvo koje je godinama brusio u KGB-u, Putin pripremio za svaki scenarij, ta priprema je mogla uključivati i uzimanje jednog dijela zlata koje je Rusija kupovala i sama proizvodila.  Dvije stotine i pet tona zlata koje je Rusija proizvela prošle godine dopremljeno je iz Sibira i dalekog istoka te zemlje posredstvom  FeldSvyaza, posebnog dostavljača koji odgovara direktno Putinu. Ovo ne bi bilo prvi put u ruskoj historiji da su velike količine zlata nestale. Isto se dogodilo za vrijeme građanskog rata (1918-1920) i ponovo kada se SSSR raspao.

Zlato ima brojne prednosti. Kompaktno je – milion dolara u polugama samo je tri puta teže od iste količine u novčanicama od po stotinu dolara – i doslovno ga je nemoguće pratiti. Svugdje se prima. Da biste stigli do čarobnjaka iz Kremlja, pratite put od žute cigle.

Ne svodi se sve na nagađanja. Ruski zakonodavci su 5. novembra  predložili zakon kojim se zabranjuje upotreba američkog dolara u toj zemlji. Rusima koji imaju račune u dolarima, bit će data godina da ih zamijene za rublje ili druge valute (Vlada i sigurnosne službe su, naravno, isključene). Ovo je još jedan napad na američku valutu. Još važnije, ako Rusija nastavi gomilati poluge, mogao bi uslijediti zlatni rat, koji bi mogao trajati koliko i Hladni rat.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera
 


Povezane

Prema posljednjim anketama, mnogi Rusi krive sankcije Zapada za svoje ekonomske probleme. Također, istraživanja pokazuju da će kontramjere Moskve ustvari biti dobre za državnu ekonomiju. Međutim, cifre na papiru govore sasvim drugačiju priču. Vrijednost valute je u konstantnom padu, a strani kapital naprosto bježi preko granica.

Više iz rubrike Mišljenja
POPULARNO