Mišljenja

Kuda stvari idu u svetom gradu

Jerusale, koji prolazi kroz veoma teška iskušenja i period, čeka na arapski i islamski odgovor (EPA)
Jerusale, koji prolazi kroz veoma teška iskušenja i period, čeka na arapski i islamski odgovor (EPA)

Piše: Ali Badwan

Jerusalem, grad pod okupacijom, upravo prolazi kroz odlučujuće momente. Sve su učestaliji napadi, zatvaranja i poduzimanje provokativnih mjera protiv kompleksa džamije Al-Aqsa, kao i građana koji žive u ovom gradu i njegovoj okolini.

Doseljenici i ortodoksni Jevreji nastavljaju svoje upade u dvorište blagoslovljene džamije pod zaštitom okupatorske policije. U isto vrijeme, Netanyahuova vlada odobrila je i nekoliko novih projekata, koji prate određene ideje i prijedloge stavljene na stol pred Knesset (izraelski parlament), uključujući i poziv na vremensku i prostornu podjelu svetih mjesta u gradu.

Trgovina za pregovaračkim stolom

U kontekstu meteža nastalog usljed pažljivo razrađenih i planiranih mjera i koraka – koje provode okupatorske vlasti na teritorijama unutar grada i bližoj okolini – Benjamin Netanyahu, predsjednik „izraelske“ vlade, iznosi obmane tvrdeći da reakcije palestinskog naroda nakon svega što okupatori čine u gradu, predstavljaju „čisto sigurnosni problem“ i narušavanje javnog reda i mira, koje se mora suzbiti kroz primjenu sile.

Pa kuda to stvari idu u ovom svetom gradu?

Netanyahuova vlada nastoji iskoristiti palestinsku i arapsku zbunjenost, te međunarodnu zaokupljenost pitanjem u regiji kako bi iskoristili jaz za izoliranje Jerusalema i njegovih stanovnika, ali i Palestinaca općenito. Namjera im je trgovati sa novonastalom situacijom za pregovaračkim stolom, zbog sve većih pritisaka da se ti pregovori nastave. Na taj način bi se palestinske vlasti mogle ucjenjivati u slučaju da problem iznesu pred Vijeće sigurnosti ili se pridruže pojedinim međunarodnim tijelima.

Zbog toga okupator pribjegava do sada neviđenoj eskalaciji na teritoriji Jerusalema tako što vrši zatvaranje, upade i provođenje direktnih mjera kroz konfiskaciju imovine i domova, te pokretanja novih projekata požidovljavanja.

Ne treba ni napominjati to da su izraelske okupatorske vlasti i vlada Netanyahua upravo sada pronašli najpogodniji trenutak, u okviru trenutne situacije u kojoj se nalazi regija, kako bi pojačali bitku za totalno zatvaranje grada Jerusalema i njegovog požidovljavanja. Njihov cilj je i realizacija planova koji su sve do sada čekali da ugledaju svjetlo dana, te stvarnu i praktičnu primjenu, u kontekstu projekta „jedan veliki i moćni Jerusalem za jedan jevrejski narod“, kao što se navodi u literaturi i dokumentima različitih izraelskih cionističkih stranaka, uključujući i stranke koje se ubrajaju u ljevičarske cionističke struje.

Zatvaranju i upadima u džamiju prethodio je niz neposrednih i konkretnih akcija na terenu, poduzetih od Benjamina Netanyahua, i to:

Sporazum sa radikalima

Premijer izraelske vlade i radikalni predstavnici njegove vlade sklopili su interne dogovore s ciljem da se zadovolje radikalne partije kako bi se osigurao opstanak desničarske vlade Netanyahua sve do izbora, za koje postoji mogućnost ranijeg održavanja. Netanyahu polaže velike nade u glasove radikala i želi ih pridobiti. Stoga je posljednje vrijeme radio na provedbi dogovora sa radikalnom desnicom u vladi vezano za ubrzavanje radova na doseljeničkim naseljima i požidovljavanju, uključujući i pitanje doseljeničkog naselja u srcu harema Ibrahimi džamije u Hebronu i Zapadnom Jerusalemu koji je pod okupacijom. Iskoristio je prijetnje Naftali Bennetta, ministra ekonomije i predsjednika partije Jevrejski dom, o povlačenju iz koalicije ukoliko se ne prekine „zamrzavanje kolonizacije“ i požidovljavanje, posebice u Jerusalemu i njegovoj okolini, i općenito na Zapadnoj obali.

Zbog toga je  Netanyahu najavio izgradnju na hiljade stambenih jedinica i širenje puteva koji vode do svake kolonije na Zapadnoj obali. Svima je bilo jasno da je ovo dio dogovora između Netanyahua sa doseljeničkim lobističkim grupama i partijom Jevrejski dom, s ciljem da se osigura stabilnost koalicije. Na to nije mnogo utjecala ni mogućnost da će svojim postupcima izazvati bijes u cijelome svijetu. Plan o „zamrzavanju izgradnje doseljeničkih naselja“ je prekinut kako bi se nastavilo raditi na naseljavanju, te ojačao savez sa desnim krilom i radikalnim desničarima u vladi.

Vremenska i prostorna podjela

Drugi dio mjera podrazumijeva donošenje zakona u Knessetu (Parlamentu) – na osnovu kojeg bi se izvršila podjela džamije Al-Aqsa i njenog kompleksa po uzoru na Ibrahimi džamiju u Hebronu, prije otprilike 18 godina. To bi bio uvod ili zaobilazni način za rušenje džamije Al-Aqsa i izgradnju navodnog Hrama umjesto nje, bez obzira na posljedice i rezultate tih pokušaja.    

Trenutni napori usmjereni su na predlaganje i usvajanje zakonskog projekta za vremensku i prostornu podjelu džamije Al-Aqsa, u okviru novih pojačanih mjera, koje su jednako opasne kao i ideje predložene od Izraela tokom pregovora održanih u ljeto 2000. godine sa zvaničnom palestinskom stranom u Camp Davidu 2, u kontekstu spašavanja posrnulog mirovnog procesa. Ovi  pregovori rezultirali su (mislim na propast samita Camp David 2) pokretanjem Druge palestinske intifade, koja je potresla svijet i ponovo vratila palestinsko pitanje na dnevni red međunarodne zajednice, kao problem nacionalnog oslobođenja naroda pod okupacijom.

Treći dio mjera predstavlja nedavno održano zasjedanje Knesseta, nakon povratka radu u okviru nove zimske sesije, na kojem se posebno raspravljalo o potpunom prekidu jordanske kontrole nad džamijom Al-Aqsa. Nekada ranije, Moshe Feiglin, potpredsjednik Knesseta, predao je tu nadležnost Jordanu s početkom 2014. godine. Sada je to pitanje ponovo aktualizirano, u namjeri da se uspostavi potpuna izraelska dominacija nad džamijom.

Toj sjednici bili su nazočni i žestoki radikali, poput ministra unutrašnje sigurnosti, ministra finansija, ministra za stambenu politiku, kao i predstavnici organizacije „Ateret Cohanim“ čije su aktivnosti usmjerene ka požidavljanju i naseljavanju Jevreja na području Jerusalema. Prisustvovali su još i predstavnik Fondacije baština zapadnog zida, te organizacije „Ir Amim“, kao i predstavnici Vlasti za starine i predstavnici organizacija navodnog Hrama.

Bez obzira na preliminarne informacije o rezultatima pregovora u Knessetu na ovu temu, cijela stvar ima svoje indikacije i nosi sa sobom eskalirajuće ponašanje usmjereno ka procesu totalnog zatvaranja grada Jerusalema i svih arapskih – islamskih i kršćanskih – svetinja, te uništavanja svih njihovih obilježja.

Teški momenti

Četvrti dio mjera je saopštenje Uri Ariela, ministra za stambenu politiku Izraela, u kojem stoji da se namjerava preseliti i živjeti u četvrti Silwan u okupiranom Jerusalemu, što predstavlja provokativne mjere za pokretanje otvorene konfrontacije bez straha od posljedica.    

Spomenuti ministar pobornik je jednadžbe: „Što više Jevreja na svakom mjestu, to veća sigurnost.“ On je, također, iznositelj tvrdnje, ponavljane više puta i u desničarskoj literaturi, koja glasi: „ukoliko Jevreji nisu u mogućnosti kupiti nekretnine novcem i stanovati u suverenom Jerusalemu u kojem se primjenjuje izraelski zakon, kao što je to slučaj u Tel Avivu, onda gubimo pravo da to tražimo i nad ostalim izraelskim teritorijama. Ako Jevreji nisu u stanju doći do Hrama i moliti se riječima starim hiljadama godina, onda nema druge nego da se na isti način kompleks džamije zatvori i za muslimane.“

Na ovaj način razmišlja ministar stambene politike Uri Ariel i njemu bliski zagovaratelji iluzije o potpunom zatvaranju kompleksa časne džamije Al-Aqsa.

Peto: Izjava izraelske policije u Jerusalemu u kojoj se naglašava kako su „završili sve potrebne pripreme u okviru poznatog plana ‘Zaštitna ograda’. To je plan koji ima za cilj zaustaviti bilo kakve aktivnosti Palestinaca usmjerene na odbranu grada, džamije Al-Aqsa i arapskih naselja. Okupatorske vlasti već predosjećaju kako se svakog momenta može pojaviti žeravica koja će zapaliti plamen u palestinskom narodu i podstaći na pobunu u Jerusalemu i Zapadnoj obali, u želji da sačuvaju svoj grad i suprotstave se okupatorima i doseljeničkim bandama.

I na kraju, grad Jerusalem – koji prolazi kroz veoma teška iskušenja i period – čeka na arapski i islamski odgovor, koji bi riječi pretočio u djela, te pružio podršku stanovnicima ovog grada svim mogućim sredstvima i na svim poljima, kako bi opstali. Nužno je aktivno pokretanje u političkom, diplomatskom i međunarodnim pogledu s ciljem da se omogući pobjeda jerusalemskog pitanja i zaustave projekti požidovljavanja, te spriječi uništavanje obilježja ovog naroda i njegove historije.    

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Izraelska policija izvršila je upad u kompleks džamije Al-Aqsa gdje se sukobila sa Palestincima. Nedugo zatim u drugom dijelu grada ubijen je Palestinac koji je automobilom naletio na grupu Izraelaca, što je dodatno podiglo tenzije na okupiranoj teritoriji. 

Više iz rubrike Mišljenja
POPULARNO