Jahorina – olimpijska sirotica

U novembru je u jednom skijaškom centru zima zimske ugostitelje i tehničko osoblje zatekla nespremne (Al Jazeera)
U novembru je u jednom skijaškom centru zima zimske ugostitelje i tehničko osoblje zatekla nespremne (Al Jazeera)

Piše: Dragan Bursać

Neće nas ni snijeg tamo gdje treba i kad mu je vrijeme. Najeklatantniji primjer združenog djelovanja prirode i nerada čovjeka je Olimpijski centar Jahorina. Ovih dana “turistička ljepotica”, kako joj vole tepati velmože u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, izgleda sablasno. Blatnjava, siva, sa kaljužama namjesto skijaških staza. Posljednji gosti koji su se oporavili od novogodišnjeg slavlja napuštaju Jahorinu. Turisti koji su bukirali zimovanje otkazuju aranžmane. Zlo i naopako…

A kad je zlo i naopako narod voli da se svađa, preciznije – da se frljaca nekakvim otvorenim pismima. Tako su Turistička organizacija grada Istočno Sarajevo, Udruženje hotelijera i Udruženje vlasnika vikend kuća za sve nevolje u narečenom otvorenom pismu optužila nesposobno rukovodstvo Olimijskog centra Jahorina. Prozvani iz Olimpijskog centra su promptno odgovorili preko Radio-televizije RS-a, kako je dotičnim bolje da muče, jer će biti pokrenuto pitanje noćenja na crno, neprijavljenih gostiju i nelegalnih objekata… Blato jahorinsko preselilo se na papirnato pljuvanje.

Ovih dana ‘turistička ljepotica’ izgleda sablasno – blatnjava, siva, sa kaljužama namjesto skijaških staza.

A šta je na stvari? Ljudi iz Olimpijskog centra obmanuli su sve odreda kada su rekli da su mašine za osnježivanje u funkciji. Naime, krajem novembra palo je između 50 i 60 centimetara snijega. Taj snijeg je trebalo samo zaštiti, preparirati i bilo bi ga do sredine januara. Kako mašine nisu radile, snijeg se otopio i ostatak priče znate. Zaključak: u novembru je u jednom skijaškom centru zima zimske ugostitelje i tehničko osoblje zatekla nespremne… Ovo je tragikomičnije od onog vica sa putarima. Tragikomičnije i jadnije.

Rezultat ovog neviđenog diletantizma, osim što sa Jahorine bezglavo bježe i posljednji turisti, taj je što su bez posla ostali sezonski radnici, njih više od 2.000, koji prehranjuju svoje porodice. Sad je, dakako, kasno kukati. Naravno da se sad, zbog visokih temperatura, ne može praviti vještački snijeg. U novembru je mogao, ali “mašine nisu bile spremne”. Ko će za to odgovarati? Pogađate – niko.

Globalno otopljenje

Sa druge strane, ova južina sa Jahorine samo pokazuje razmišljanje lokalnih hotelijera i odgovornih kada je u pitanju zimski turizam. A to razmišljanje je zamrznuto negdje u prvoj polovini prošlog vijeka, kada je bilo dovoljno posjeći šumu, zakačiti žicu, utabati stazu i eto ti sezone. I novca.

Negdje tako je i Vlada RS-a doživljavala Olimpijski centar Jahorina. Prvi ljudi ovog bh. entiteta su se hvalili kako su do sada uložili preko 20 miliona eura u Jahorinu. I nije više na stvari to što je riječ o parama poreskih obveznika, a ne nekih tamo izmaštanih novaca Vlade RS-a. Pravo je pitanje – gdje je i na šta otišlo tih narečenih 20 miliona eura kad, osim žičara i spomenutog blata, na Jahorini jednostavno nema drugih sadržaja? Nema čak ni čestitih pješačkih staza. O visokom vanskijaškom planinskom turizmu ne treba ni pričati. To ne postoji.

Gdje je i na šta otišlo 20 miliona eura kad, osim žičara i blata, na Jahorini jednostavno nema drugih sadržaja.

Fenomenološki je zanimljivo kako se ljudi dosjete logično razmišljati tek kad im se nešto loše desi. A ovdje se desio združeni sunovrat katastrofalnog sistema u sadejstvu sa klimom takvom kakva jeste. Pa, da li je moguće da prvi ljudi Olimpijskog centra, prvi ljudi bh. entiteta, kada su već, navodno, ulagali novce u Jahorinu, nisu konsultovali meteorologe, ekonomiste, turizmologe…?

Svako bi im odavno rekao da je na snazi globalno otopljenje. Već dvadesetak godinica. Od Sent Morica do Insbruka, od Visokih Tatri do Kopaonika… Poneki diplomirani turizmolog bi im možda saopštio kako, konkretno, skijanje u svijetu zimskog turizma čini 50 odsto ukupne zarade. Ostalo su tzv. popratni sadržaji. A dvije-tri kafane, malo ćevapa i topli napici nisu popratni turistički sadržaji.

Pet godina gubitaka

I tako nesrećni radnici bulje u nebo i mole Boga da im pomogne. U međuvremenu, tako nervozni, skaču za guše jedni drugima. Turisti su odavno otišli. Vlada RS-a ima reakcije sedativiziranog mastodonta. Ipak, čeka se Dan RS-a, sprema se za nova slavlja. Jahorina nije prioritet. O njoj se ne priča. A i nema se, osim jada i čemera, mnogo toga reći.

Ostaju samo špekulacije i dnevnopolitička nagađanja, ko to i kako hoće ovako jeftino devastiranu Jahorinu privatizovati i za male pare kupiti, jer ne treba smetnuti sa uma da Olimpijski centar već pet godina posluje sa gubitkom, pa je nedavno bio primoran da na berzi proda preko 20 odsto akcija preduzeća.

Prosto je nevjerovatno kako ovakva klima ide naruku svakom zelenašu i političkom velmoži, koji će za sitne novce kupiti nešto što se zvalo ‘bitan turistički resurs’.

Jahorina je samo paradigma i ogledni primjer za stanje u zimskom turizmu u Bosni i Hercegovini. Od Bjelašnice, Igmana i Vlašića do Kupresa situacija je identična ili gora. Preciznije, kada nema snijega nema zimskog turizma. Takvo li se šta moglo priuštiti negdje pedesetih godina prošlog vijeka, a danas je to samo nedopustivo – za one koji turizam shvataju kao ozbiljnu ekonomsku djelatnost od koje živi domicilno stanovništvo i koja puni naš presahli budžet.

Nažalost, od sve priče, planova, obećanja, pustih samohvala… danas se tu i tamo samo čuje žamor utučenih ugostitelja, koji vele kako “nam se ovo ne smije desiti više nikada”. Bojim se kako se ti turistički radnici ništa ne pitaju. Bojim se kako vrijeme sa neba i politika sa zemlje diktiraju rad zimskih turističkih centara. Nego, kad smo kod vremena, prosto je nevjerovatno kako ovakva klima ide naruku svakom zelenašu i političkom velmoži, koji će za sitne novce kupiti nešto što se zvalo “bitan turistički resurs”.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Može li se u državama regije živjeti od turizma, koliko se ulaže u ovu unosnu privrednu granu? Šta nedostaje u turističkoj ponudi i kako privući goste iz dalekih zemalja? Mogu li balkanski temparament i gostoprimstvo biti dovoljni gostima koji žele potrošiti na zabavu i luksuz? Crna Gora i Hrvatska iz godine u godinu bilježe višemilionske […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO