Mladi poduzetnici i dobre poslovne ideje

Piše: Erol Mujanović

Protekli period je bio ispunjen korisnim i zanimljivim dešavanjima u oblasti poduzetništva u BiH. Sarajevo je bilo domaćin još jednog Startup Weekenda, događaja svjetskih razmjera koji je u BiH dovelo i predstavnike kompanije Google, te mlade poduzetnike iz Danske, Slovenije, Francuske i par drugih zemalja.

Značajnije od toga, bila je to još jedna prilika za mlade i vrijedne ljude sa dobrim poduzetničkim idejama da iste testiraju na tržištu, te svakako da ostvare  veoma korisne kontakte sa iskusnim mentorima iz poslovnog svijeta.

Par dana nakon Startup Weekenda prezentirana je i dugo očekivana, te prijeko potrebna podrška za pokretanje startup preduzeća u okviru Bizoo.ba centra u Sarajevu. Taj centar ima za cilj pružiti sve potrebne vidove podrške novim inovativnim kompanijama i istovremeno spojiti ih sa mentorima i potencijalnim investitorima, kako bi najbolje ideje imale veće šanse da opstanu, a potom osvoje tržište i postana globalna priča koja bi zaposlila desetine i generirala profit.

Sjetimo se nedavnog slučaja mladog bh. poduzetnika Emila Hajrića, čija je poslovna ideja (IT aplikacija) privukla i zainteresovala najveće svjetske kompanije iz IT, ali i iz drugih industrija, a o uspjehu Emilove kompanije je pisao i čuveni Financial Times.

Korisna podrška

Startup Weekend je u martu održan i u Beogradu, odnosno sredinom juna u Zagrebu. Nagradu za najbolju ideju na ovogodišnjem Startup Weekendu u Sarajevu osvojio je tim “Kids'n'tech”, a ideja je igrica pomoću koje djeca uče HTML (prezentacijski jezik za izradu web stranica). Pobjedniku su pripale nagrade  kao što su usluge vrijedne 20.000 dolara za korištenje Google aplikacija i boravak u  Silikonskoj dolini u San Franciscu na specijalnom treningu, o kojem većina mladih poduzetnika širom svijeta uglavnom može samo da mašta.

Osjećaj maštanja su mogli imati i svi prisutni tokom Startup Weekenda, jer  je ambijent ličio na sve, samo ne na uobičajene scene i situacije u BiH. Mladi ljudi koji strastveno rade od jutra do mraka i slobodno izlažu ideje, odabir i evaluacija dobrih i inovativnih poslovnih ideja, razgovori i zajednički rad sa mentorima kako bi sve bilo spremno za prezentaciju žiriju, su scene koje su učinile da se prosto ne osjećate kao da ste u Bosni i Hercegovini.

Ovakva dešavanja i projekti su dobrodošli iz mnogo razloga. Prije svega donekle kompenziraju rudimentarni obrazovni sistem, pružajući mladim ljudima priliku da steknu nova znanja, vještine i prije svega kontakte u oblasti poduzetništva. To je važno i prijeko potrebno za cijeli region, od Makedonije, preko Srbije i Hrvatske pa do Slovenije.

Zatim, radi se zaista o korisnoj podršci na koju mlade kompanije mogu računati, a koja se ne ogleda uvijek i isključivo u novcu. Naime, veliki broj kompanija provede mjesece ili godine razvijajući ideju ili proizvod, koji na kraju tržište jednostavno ne želi, odnosno ne treba.  Centri poput Bizooa su tu da ponude blagovremene korekcije i povratne informacije u vezi proizvoda, odnosno da ponude najmodernije prakse u pokretanju biznisa.

Takve prakse se danas zasnivaju na što ranijem predstavljanju ideje i proizvoda tržištu kako bi se vidjela reakcija i shodno tome blagovremeno napravile potrebne korekcije. Ovakav pristup minimizira rizik promašaja prilikom lansiranja proizvoda, odnosno usluge.

Novac i savjeti

Poznata izreka i pouka među investitorima i poduzetnicima kaže da kada mladi poduzetnik traži novac, dobit će savjet, a kada traži samo savjet, dobit će novac. Ovakvi centri nude mogućnost dobivanja i jedne i druge opcije ako su ideja i tim zaista dobri. Možda i najprestižniji časopis iz oblasti menadžmenta u svijetu, Harvard Business Review (HBR), je prije samo dva mjeseca posvetio cijelo mjesečno izdanje o ovoj temi, odnosno inovacijama u oblasti najboljih praksi prilikom pokretanja biznisa.  Startup Weekend, odnosno Bizoo.ba, primjenjuju upravo metodologije i pristup razvoju poslovne ideje koji su  se pokazali kao najbolji.

Inače, startup kompanije širom Evropske unije su važan izvor zapošljavanja i ekonomskog rasta,  a procenat zaposlenih u malim preduzećima varira od 40 posto u zemljama poput Italije i Grčke, pa do 20 posto u zemljama poput Danske i Njemačke.

Broj pokrenutih malih kompanija je veoma često povezan sa kvalitetom poslovnog okruženja i ekonomije jedne zemlje. Cijeli naš region dosta loše kotira po tom pitanju jer nemamo razvijen poduzetnički duh, niti potrebne mehanizme i olakšice za pokretanje startup kompanija.

Prema  izvještaju Svjetske Banke „Doing business 2013“, BiH se nalazi na 128 mjestu, Srbija na 86. mjestu, a Hrvatska na 84. mjestu. Izvještaj uzima u obzir ključne kriterije kao što su lakoća pokretanja biznisa, pristup finansijama ili dobivanje  građevinskih i drugih dozvola, te druge relevantne indikatore. Naravno, nepotrebno je isticati da mnoge afričke zemlje, koje su i dan danas predmet šala i viceva, se nalaze daleko ispred BiH, u ovoj studiji koju mnogi strani investitori koriste kao polaznu tačku za odabir zemalja za širenje poslovanja.

Na poduzetništvo se odlučuje iz mnogo razloga, neki jer nemaju više izbora na tržištu rada, drugi jer imaju ideju i san koji žele realizirati, ili jer žele biti neovisni, odnosno više rizikovati, ali više i zaraditi, itd. Koji god da je razlog, ako je ideja dobro osmišljena, te prezentirana pravim ljudima i razvijena u adekvatnom okruženju, uspjeh može doći u svakom periodu.

Tako je u kontekstu ekonomske krize samo u prošloj godini Hrvatska zabilježila pokretanje nekoliko veoma uspješnih biznisa poput internet portala Sapunomanija, pokretanja ljekovitog kupinovog vina, pokretanja kreativnog biznisa ukrašavanja obuće „Shuz“ ili projekat „Tvornica snova“, koji se bavi pisanjem personaliziranih romana za djecu.

Takvih primjera ne nedostaje ni u Srbiji, ili u BiH, gdje mlada domaća startup kompanija putem web stranice Krompir.ba bilježi stalni rast i izvrsne rezultate u sektoru prodaje organskog voća i povrća, dok istovremeno mnoge kompanije otpuštaju radnike i predaju poslovanje. Nadajmo se još većem broju ovakvih projekata i inicijativa za koje će biti neophodno drastično poboljšati ekonomsku, odnosno političku klimu i uvjete za poslovanje u cijelom regionu.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera