Preporučena pošta bez povratne adrese
Piše: Nedim Jahić
Paket izmjena postojećih zakona koji uređuju pitanja prebivališta, jedinstvenog matičnog broja, putnih isprava i državljanstva, tek će u jesen saznati svoju konačnu sudbinu, kada nas pored ovih, čekaju i izmjene Izbornog zakona. Iz civilnog društva stižu brojne kritike na račun predloženih rješenja, posebno na pitanjima prebivališta i jedinstvenog matičnog broja, ali i hitnog postupka koji onemogućava javnu raspravu o sadržaju predloženih zakona.
Uvod u priču
Priča nas vodi u maj 2011. godine, kada je Ustavni sud Bosne i Hercegovine djelomično usvojio zahtjev zastupnika Narodne skupštine Republike Srpske, u kojem se traži prilagodba naziva općina u Izbornom zakonu BiH i Zakonu o jedinstvenom matičnom broju nazivima koji su utvrđeni Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srpske. Riječ je o propisu koji je donesen nakon spomenuta dva, budući da su se ranije koristili nezvanični tzv. “dvojni nazivi” za one općine koje su mijenjale imena nakon i u toku rata, kao i općine koje leže na entitetskoj liniji razgraničenja kojima je obično pored predratnog naziva dodano ime novog sjedišta općine.
Kako običaji nalažu, Parlamentarna skupština BiH nije izvršila izmjene , te u januaru 2013. Ustavni sud donosi rješenja o neizvršenju, kojim prestaju da važe odredbe člana 5. Zakona o jedinstvenom matičnom broju, kao i odredbe člana 9.3. i 20.13. u Izbornom zakonu Bosne i Hercegovine, a koji sadrže sporna imena općina.
Iz civilnog društva stižu brojne kritike na račun predloženih rješenja, posebno na pitanjima prebivališta i jedinstvenog matičnog broja, ali i hitnog postupka koji onemogućava javnu raspravu o sadržaju predloženih zakona.
U martu 2013. skupina zastupnika iz Federacije predlaže tekst izmjena Zakona o JMB-u, koji se ograničavaju na prilagodbu naziva općina, međutim ostaju bez podrške zastupnika iz RS-a.
Zahtjev zastupnika iz RS-a bio je i prilagođavanje registracijskih područja entitetskoj liniji razgraničenja.
Nakon ovog prijedloga, stiže i prijedlog iz Vijeća ministara, koji prati želje zastupnika iz RS-a, te isti biva odbačen od stranaka iz Federacije.
U junu je privremenom odlukom Vijeća ministara je omogućeno izdavanje matičnih brojeva do donošenja konačnog rješenja za Zakon, ali je u međuvremenu pozicija stranaka iz Federacije oslabljena, te će na kraju SDP-ovi i SBB-ovi ministri pristati na entitetsku podjelu registracijskih područja (koje u novom prijedlogu prate granice izbornih jedinica).
Ostala nepoznanica
No, posmatrajući cijeli paket zakona, pregovarački su stranke iz Federacije dobile na prijedlogu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine, gdje je predloženo da se ukloni dugogodišnji problem pitanja dvojnog državljanstva (član 17. i 18.), s tim da ostaje dilema kakva će biti pozicija Zakona u odnosu na Ustav BiH koji također nalaže obavezu bilateralnih sporazuma kao uvjeta za pravo na zadržavanje bh. državljanstva po stjecanju državljanstva druge zemlje.
Premda je ova tema već godinama prisutna, javnosti u Bosni i Hercegovini, ali i dijaspori, ostala je nepoznanica da BiH sporazume ove vrste ima potpisane samo sa Hrvatskom, Srbijom i Švedskom.
Međutim, pitanje statusa bh. građana u inostranstvu, nije samo ugroženo postojećim propisima o državljanstvu. Tu dolazimo do prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, tačnije spornog sadržaja predloženih izmjena člana 8. i člana 8a., kojim se uređuje prijava prebivališta. Izmjene uvode pojam “valjanog osnova”, kojim se utvrđuje veza između lica i adrese na kojoj prijavljuje svoje prebivalište.
Zahtjev zastupnika iz RS-a bio je i prilagođavanje registracijskih područja entitetskoj liniji razgraničenja.
Ono na šta analize zakona upućuju kao problematično u sadržaju ove odredbe, jeste da, premda se za ugrožene kategorije predviđaju izuzeci od zahtjeva, član 8. uopće ne uzima u obzir, niti upućuje na član 20. koji predviđa olakšanu procedure za povratnike.
Stav je to koji je zauzela i koalicija “Prvi mart” u svojim istupima, a kontra-argument koji se pojavio govori o nepotrebnosti upućivanja u jednom dijelu Zakona na drugi njegov segment, budući da se propis svakako posmatra kao cjelina.
Međutim, praksa dosadašnje primjene Zakona o prebivalištu, govori da se ne uvažava obaveza da se od povratnika isključivo traži samo dokument kojim utvrđuje idenitet, već je od njih, unatoč tome što su imali važeće lične karte, tražio rodni list, različiti dokazi o imovini te uvjerenja o državljanstvu.
Član 8a. predviđa petogodišnju reviziju prebivališta, kojom će se utvrditi “valjani osnov” za sva prijavljena prebivališta. Povratnička udruženja strahuju da će se revizijom izvršiti poništenje prebivališta izbjeglicama, uzimajući u obzir da odredba 8a. nije naglasila isključivanje izbjeglica iz okvira revizije.
Povratnici tvrde da ovo praktično znači trajni nalog lokalnim policijskim stanicama da vrše poništenja. Prateći iskustvo poništenja 294 prebivališta u općini Srebrenica, jasno je da su da će ga policija u RS-u obilato koristiti.
Uz veliki krug ljudi koji imaju imovinu, ali žive u inostranstvu, te kao izbjeglice imaju pravo na zadržavanje statusa prijeratnog prebivališta, vrlo je teško zamisliti da neće doći do zloupotreba i poništenja, posebno imajući u vidu da reformu vode entitetski MUP-ovi, te da je pitanje prebivališta u BiH u neposrednoj vezi sa pitanjem prava glasa.
Na isti način na koji izbjeglice nisu u potpunosti reagirale na primjenu Zakona o katastru RS, zbog čega je njihova imovina danas ugrožena, sutra može doći u pitanje njihov lični status i veza sa državom BiH.
Otvorena lista
Taj strah se nastavlja na činjenicu da prijedlog Zakona u reviziji nudi otvorenu listu mogućih izvora dokaza o istinosti prijave prebivališta, što, kako tvrde povratnici, može značiti i legalizaciju “terenskih provjera” na osnovu kojih su vršena poništenja u Srebrenici.
Član 8a. predviđa petogodišnju reviziju prebivališta, kojom će se utvrditi “valjani osnov” za sva prijavljena prebivališta. Povratnička udruženja strahuju da će se revizijom izvršiti poništenje prebivališta izbjeglicama, uzimajući u obzir da odredba 8a. nije naglasio isključivanje izbjeglica iz okvira revizije.
Strahovi, koji su praćeni dosadašnjim gorkim iskustvom, bez sumnje će se odraziti na glasačku podršku onim strankama koje podrže ove izmjene. Ono što svakako ne ide u korist strankama u vlasti jeste činjenica da se Zakon donosi u hitnom postupku, premda je Ministarstvo civilnih poslova predložilo redovni zakonodavni postupak. S tim u vezi, nepovjerenje prema predloženim izmjenama raste, budući da vlast nije ni pokušala kroz javnu raspravu obrazložiti promjene, niti otvoriti prostor da se amandmanima izvrše poboljšanja.
Na koji način će se provoditi revizija, mogućnosti terenskih provjera, problematika valjanog osnova, status povratnika, raseljenih lica i izbjeglica, sve su pitanja koja su mogla biti otvorena da je vlast pružila priliku za razgovor. Međutim, netransparenost u kreiranju novih rješenja danas donosi problem. Želja da se pregazi demokratska procedura na sva četiri zakona, ostavila su prostora sumnji.
No, postoje alternativni, doduše nepoželjan način blokade. Tri delegata Stranke demokratske akcije u Domu naroda svojim nedolaskom na sjednicu mogu zaustaviti svaki budući razgovor o ovim promjenama do povlačenja četiri zakona iz zakonodavne procedure.
Zbog hitnog postupka, SDP i SBB su sami sebi učinili medvjeđu uslugu. Bez institucionalnog dijaloga, nemoguće je braniti stav da prijedlozi na stolu neće donijeti ništa loše izbjeglicama i povratnicima. Ne pomaže im ni Milorad Dodik koji je na dan usvajanja prijedloga u Predstavničkom domu, izjavio da Zakon o prebivalištu ima za cilj zaustaviti aktivnosti “Prvog marta”, svjesno udarajući u bazu svojih formalnih političkih saveznika iz Federacije, budući da time potvrđuje tezu “izdaje”.
Teška jesen i ljuta zima
S tim u vezi, moramo posmatrati i naredne zadatke koji postaju sve teži, kako se kontekst mijenja: provedba presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona bez kojih sami Opći izbori 2014. godine mogu doći u pitanje, te siguran zahtjev HDZ-ova da izmjene uključuju i rješavanje statusa izbora u gradu Mostaru. Uz posljednje vijesti sa terena, posebno one koje stižu iz Višegrada, Srebrenice i Zvornika, sve upućuje na to da se smišljeno otvara prostor za radikalizaciju odnosa u Bosni i Hercegovini. Ono što se ovih dana događa na Drini, jasna je poruka želje za eskalacijom.
No, postoje alternativni, doduše nepoželjan način blokade.
Na povratničkoj zajednici, a posebno na Islamskoj zajednici i koaliciji “Prvi mart” je odgovornost, da ne dopusti da se uhvati u igru SNSD-a kojem zapravo trebaju konfliktni igrači za vlastito političko preživljavanje. Danas povratnici moraju argumentima i pameću nastaviti gurati priču legitimne i legalne borbe za zaštitu temeljnih ljudskih prava i građanskih sloboda u RS-u. Na tom putu ih čeka teška jesen i ljuta zima, dok idu novi izbori.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera