Rat ruskih i američkih obavještajaca

Iako je Putin imao koristi od Snowdena, on ne želi da ovaj dezerter naruši njegov odnos sa Obamom (AP)

Piše: Janusz Bugajski

Predsjednici Barack Obama i Vladimir Putin trebaju se sastati u Moskvi početkom septembra prije samita G20 u Sankt Peterburgu. Međutim, skandal sa odmetnutim saradnikom američkih obavještajnih službi Edwardom Snowdenom prijeti da ugrozi planove za obnovljenu saradnju između dvije bivše supersile.

Snowden pokušava izbjeći izručenje u Sjedinjene Države i optužbe za špijunažu, jer je otkrio detalje o tajnim programima nadziranja koje provodi američka Vlada, a koje uključuju praćenje telefonskih poziva i aktivnosti na internetu koje provodi Nacionalna agencija za sigurnost (NSA).

I dok Putin tvrdi da je u slučaju Snowdena neutralan, Snowdenovo prisustvo u Moskvi pokazalo se kao zlatna žila za rusku propagandu i kao okolnost koja daje prednost Rusima u ratu sa obavještajnim službama u Washingtonu. Štaviše, Putin, također, pokušava ostati u dobrim odnosima sa američkom administracijom, što bi ruskim strateškim ambicijama moglo donijeti dodatne koristi.

Snowden tvrdi da je ukrao strogo povjerljive dokumente obavještajne službe o strukturi agencije i prekookeanskim operacijama, što je daleko ozbiljnije od otkrića da NSA prisluškuje obične građane. I ako je već pristao da podijeli ove informacije sa Moskvom ili ako su ih se domogli i dešifrovali ih ruski specijalisti, Snowden je, zapravo, potpomagao strane obavještajne agencije i ugrozio američku nacionalnu sigurnost.

Putinova administracija je izvukla korist iz Snowdenovog poduhvata na dva načina: u pogledu globalnog propagandnog rata protiv Sjedinjenih Država i u pogledu sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka. Organi propagande u Kremlju Snowdena su pretvorili u „heroja demokratije“. Tvrdeći da je on žrtva američke Vlade, Moskva prikriva vlastito sistematsko gonjenje pravih zviždača i prikazuje sebe kao globalnog branitelja slobode govora.

Iako je Putin imao koristi od Snowdena, on ne želi da ovaj dezerter naruši njegov odnos sa Obamom. 

Da paradoks bude veći, poznati ruski zviždač Aleksej Navaljni, koji redovno otkriva tajne o velikoj korumpiranosti Vladinih službenika, osuđen je na pet godina zatvora u slučaju namještene optužbe za pronevjeru, upravo kada je Snowden tražio azil u Moskvi. Drugi poznati zviždač Sergej Magnitski je umro 2009. godine u zatvoru, gdje mu je uskraćena liječnička njega nakon što je otkrio čitav korupcioni lanac vrijedan 230 miliona dolara, koji je uključivao službenike ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova i Porezne uprave. Magnitskom su sudili posthumno i proglašen je krivim za neplaćanje poreza.

Iako je Putin imao koristi od Snowdena, on ne želi da ovaj dezerter naruši njegov odnos sa Obamom. Moskva traži dugoročne prednosti u pregovorima s Washingtonom u vezi s programom odbrane od projektila i kontrole naoružanja, dok u isto vrijeme promoviraju najistaknutiju ulogu Rusije u „postsovjetskom svemiru“. Putin je zbog toga tražio da Snowden prestane sa otkrivanjem tajni javnosti i da privatno sarađuje sa ruskim obavještajnim službama. On računa na to da Washington neće zahladniti odnose ukoliko Snowden bude šutio u Rusiji. Ukoliko bi Bijela kuća otkazala samit Obame i Putina u septembru o temi Snowdenovog azila, to bi bilo veoma neugodno za Moskvu.

Kako se navodi, Snowden posjeduje četiri laptopa sa povjerljivim podacima. To bi moglo biti veoma korisno za Moskvu koja mnogo dobija otkrivanjem operacija jedne od najtajnovitijih agencija u Washingtonu. Snowden tvrdi da posjeduje osjetljive dokumente o unutrašnjoj organizaciji i operacijama NSA-e. Njegove kolege novinari tvrde da je on ukrao hiljade dokumenata, koji sačinjavaju „priručnik o strukturi NSA-e“. Takvi podaci bi omogućili neprijateljskim obavještajnim službama, uključujući i rusku, da ili onemoguće nadziranje ili da kopiraju ovaj model.

Ukoliko je Snowdenova namjera bila jedino da otkrije nadziranje domaćeg stanovništva, zašto je onda ukrao tako mnogo dokumenata koji se tiču aktivnosti američkih obavještajnih službi na međunarodnom planu? Mala je vjerovatnoća da je on ruski agent, jer bi u tom slučaju nestao bez traga čim bi bio otkriven. Vjerovatnije je da je Snowden u želji za publicitetom „zagazio duboko“ i tako dospio na milost ili nemilost još krvoločnijih špijuna.

Američki službenici smatraju da su povjerljivi podaci koji su izneseni iz države kompromitovani. Oni moraju djelovati pod pretpostavkom da je Moskva (kao i Peking za vrijeme Snowdenovog prolaska kroz Hong Kong) došla u posjed veoma povjerljivih informacija, pa čak i vojnih. Tačna priroda otkrivenih podataka predmet je intenzivne procjene štete unutar NSA-e i drugih obavještajnih službi.

Ukoliko Snowden nastavi sa svojom navodnom globalnom „zviždačkom“ misijom da otkrije zvanično kršenje prava običnih građana, završit će ili u ruskom zatvoru ili na ruskom groblju.

Pojedini službenici se plaše da je Snowden pristupio i nedavno izrađenim planovima za nuklearni rat i drugim rezervnim planovima američke vojske, koji će sada morati proći radikalnu reviziju.

Bivši ruski agenti, koji su posljednjih godina pobjegli u Sjedinjene Države, smatraju da će moskovske službe bez sumnje ispitati Snowdena, jer im se takva sjajna prilika rijetko pruža. On im može dati vrijedne informacije o tehničkim aspektima presretanja podataka, posebno činjenice o američkoj elektronskoj špijunaži Rusije.

Takve informacije bi Moskvi omogućile da izmijeni svoje kontraobavještajne aktivnosti i da poboljša obavještajne aktivnosti unutar Sjedinjenih Država. Za bilo kakvo ispitivanje koje vrše tehnički stručnjaci iz Federalne sigurnosne službe (FSB) i Vanjske obavještajne službe (SVR) potrebno je više vremena, što znači da će se odobrenje izbjegličkog statusa Snowdenu pokazati korisnim.
 
Program nadzora američke Nacionalne agencije za sigurnost, bez obzira na kritike koje se mogu uputiti na račun njegovog djelokruga, meta i uspješnosti, prvenstveno je namijenjen za otkrivanje terorističkih spletki, čime se štite Amerikanci. Nadzor velikih razmjera nije proveden da bi se povećala kontrola Vlade nad životima običnih ljudi niti da se ograniči političko neslaganje. U suštoj suprotnosti s tim, ruske obavještajne službe traže načine da nadziru političke protivnike, kritičare Vlade i nezavisne aktiviste da bi ih uklonili iz javnog života i da bi sačuvali Putinov režim.

Ukoliko Snowden dobije utočište u Rusiji, živjet će u državi u kojoj se bilježi sve više slučajeva kršenja ljudskih prava, u kojoj nema kontrole nad operacijama Vlade, u kojoj nedostaje zvanična transparentnost i kojoj je pritisak koji se vrši na internet i društvene medije sve veći. Ukoliko nastavi sa svojom navodnom globalnom „zviždačkom“ misijom da otkrije zvanično kršenje prava običnih građana, završit će ili u ruskom zatvoru ili na ruskom groblju.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Zamjenik šefa agencije za sigurnost priznao da agenti imaju pristup telefonskim pozivima miliona građana u potrazi za samo jednim osumnjičenim.

01 Aug 2013
Više iz rubrike Piše
POPULARNO