Kako da Nikolić dođe, a da se ne uvrijedi

Komesar za proširenje Štefan Fule i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: Objektivno je danas teško prognozirati kako i kada će se dalje širiti EU (EPA)
Komesar za proširenje Štefan Fule i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić: Objektivno je danas teško prognozirati kako i kada će se dalje širiti EU (EPA)

Piše Zdenko Duka

Tomislav Nikolić, srbijanski predsjednik, izjavio je da će sigurno doći u Zagreb na svečanosti u povodu prijema Hrvatske u EU i da bi to moglo biti spriječeno jedino odlukom Hrvatske da „uvredi Srbiju“ predstavljanjem i sudjelovanjem Kosova kao države.

Ako to Nikolić doživljava kao uvredu Srbije, Srbija će biti uvrijeđena ,jer je hrvatski predsjednik precizirao u Rijeci da su u Zagreb 30. lipnja pozvani svi susjedi i predsjednici iz regije, „sve suverene države, uključujući i Kosovo“. Podsjetio je da Hrvatska ima jasna pravila i da se nada da će svi odlučiti doći, pa i srbijanski predsjednik Nikolić.

Za unutarnje potrebe

Uostalom, i na prošlotjednom summitu predsjednika 18 država srednje Europe sjedili su za istim stolom Tomislav Nikolić i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga. Jer, pod pritiskom EU, Srbija i Kosovo su krajem travnja zaključile sporazum koji je Srbiji otvorio vrata za pregovore s Unijom.

Nikolićeva izjava o uvjetovanju dolaska u Zagreb doživljava se samo kao izjava za unutarnje potrebe. On je za Tanjug još rekao da je de facto Beograd omogućio ulazak Hrvatske u Europu jer da je Srbija mogla da joj stvara probleme „jer Hrvatska nije poštovala nekoliko dogovora koji su bili uslov bez kojeg se ne može, posebno u raspolaganju Srba svojom imovinom, bezbednom povratku…Ali, nije u redu zaustavljati druge u napredovanju nego trčati tako da napreduješ i sam“.

Ako to Nikolić doživljava kao uvredu Srbije, Srbija će biti uvrijeđena jer je hrvatski predsjednik precizirao u Rijeci da su u Zagreb 30. lipnja pozvani svi susjedi i predsjednici iz regije, „sve suverene države, uključujući i Kosovo“. Podsjetio je da Hrvatska ima jasna pravila i da se nada da će svi odlučiti doći, pa i srbijanski predsjednik Nikolić.

Bivši srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je ovih dana bio u Zagrebu, kaže da bi nakon Bruxelleskog sporazuma i postignutog rješenja vezanog za Kosovo bilo potpuno kontraproduktivno ne sudjelovati na zajedničkom summitu. „Ja bih volio da sam imao situaciju koju danas ima Nikolić vezanu za regionalne nastupe jer bi mi to omogućilo veći manevarski prostor. Ali nisam. Jer politika ovisi o odlukama države, a ne samo o odlukama predsjednika“, rekao je Tadić za Večernji list.

Sadašnja hrvatska nenacionalistička vlast izvjesno je iskreno zainteresirana da se Srbija izvede na europski put. Bitan cilj bivanja u EU je sigurnost a najsigurnije je imati za susjede pouzdanike i prijatelje.

Ipak u Srbiji mnogi misle da bi se Hrvatska poslije 1. srpnja mogla udaljiti od jugoistočne regije a čini se izvjesnim da će istočni i južni hrvatski susjedi nešto teže prelaziti u Hrvatsku nego dosad, unutar ove nove potencijalne schengenske granice.

Prijelomna odluka

U onoj teškoj dilemi da li da se zbog pregovora s EU ipak uđe u kompromisni sporazum s Kosovom, bivši radikali, šešeljevci, Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i bivši Miloševićev omladinac Ivica Dačić odlučili su se na tu tešku, prijelomnu odluku. Pokazalo se tako da na ovim prostorima baš nekad proklamirani nacionalisti mogu lakše ući u koncilijarne sporazume sa susjedima – nekadašnjim ljutim protivnicima na bojnom polju, nego što to mogu ljevičari koji su obilježeni anacionalnom stigmom.

Tako je u Hrvatskoj hadezeovac Ivo Sanader na primanju u povodu pravoslavnog Božića u siječnju 2004. izgovorio građanima pravoslavne vjere magičnu čestitku –  Hristos se rodi! To nije želio ili nije mogao na posve otvoren način učiniti Sanaderov prethodnik premijer Ivica Račan jer ga je militantna hrvatska desnica ionako optuživala da je komunjara i Jugoslaven.

Uostalom, i na prošlotjednom summitu predsjednika 18 država srednje Europe sjedili su za istim stolom Tomislav Nikolić i kosovska predsjednica Atifete Jahjaga. Jer, pod pritiskom EU, Srbija i Kosovo su krajem travnja zaključile sporazum koji je Srbiji otvorio vrata za pregovore s Unijom.

Teško je tako i Boris Tadić kao ljevičar blizak socijaldemokratima mogao lako iskoračiti takav ‘izdajnički’ korak zatopljavanja s Kosovom – kojeg su ipak puno lakše učinili bivši pročetnici Nikolić i Vučić.

Josipović i Nikolić trebali bi se 30. lipnja i 1. srpnja u Zagrebu susresti čak triput. Najprije na velikoj večernjoj svečanosti prijema u EU, onda 1. srpnja ujutro na sastanku čelnika država regije na kojem gosti neće biti predstavljeni državnim simbolima nego samo imenima i prezimenima kako je i uobičajeno na takvim regionalnim sastancima. A onda će se poslije tog susreta održati i sastanak Igmanske inicijative a još traju konzulatcije o temi tog sastanka. Hrvatske predlaže traganje za nestalima ali je moguće da se razgovara o još ponekoj temi. Članice su Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora no bit će moguće da sudjeluju i drugi lideri iz regije.

Daleko od katarze

O iskrenosti Nikolića, Vučića i Dačića na tom proeuropskom putu vjerojatno ne treba i ne valja pretjerano debatirati, kao što se nije previše pitalo kako to da Sanader 2004. godine odjednom ide u takav antinacionalistički zaokret kad je sve dotad služio ordinarnim hadezeovim nacionalistima i ksenofobima, a doduše vjerojatno iz golog materijalnog interesa u čemu je, pokazalo se, jedan od šampiona. U politici je važnije ono što se radi, nego ono što se o tome osobno misli.

Srbija je još daleko od katarze, odnosno dubinskog suočavanja sa svojom modernom prošlošću, a baš jako duboko u introspekciju nije išla niti Hrvatska čiji čelnici čak sadašnje vlasti su se pretvarali da su navodno zatečeni presudama šestorici čelnika Herceg Bosne na Haaškom sudu. Kao da nam ipak nije jasno što se sve u tom ratu događalo.

Hrvatska i Srbija imaju još dosta problema čijim bi zajedničkim rješavanjem trebalo napokon okončati rat iz devedesetih. Objektivno je danas vrlo teško prognozirati kako i kada će se dalje širiti Unija, no sigurno nijedna balkanska država neće ući u EU u sljedećih nekoliko godina. Ali, pravi hrvatski interes jest ulazak balkanskih zemalja i trajnija pacifikacija ove regije.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Tomislav Nikolić će sa Ivom Josipovićem razgovarati o statusu srpske manjine, rečeno na konferenciji za medije na kojoj su predstavljeni i rezultati prve godišnjice Nikolićevog mandata.

11 Jun 2013

Prije deset godina, Hrvatska je počela pregovore za ulazak u Evropsku uniju. Tada je nacija bila oduševljena idejom pristupanja u klub evropske elite. Ali danas, evropska ekonomija nije toliko stabilna, a i hrvatska je u petoj godini recesije. Ipak, nada da će Evropa donijeti pozitivne promjene – nije iščezla.  

Više iz rubrike Piše
POPULARNO