Ljetni blockbuster

U Hrvatskoj ima kompanija koje tranziciju neće osjetiti, ali i onih kojima će propisi EU-a poskupjeti izvoz na tržište CEFTA-e (EPA)

Piše: Ana Tenžera

Približavanjem ulaska Hrvatske u EU, sve se više spominje i Hrvatski izlazak iz CEFTA-e.

Ovo bi moglo rezultirati poskupljenjem hrvatskih proizvoda na tržištu u regiji i time njihovoj nekonkurentnosti.

Neke hrvatske tvrtke najavljuju tako preseljenje proizvodnje u BiH: TDR u Mostar ili Banja Luku, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru dok će Franck pojačati proizvodnju u Grudama.

Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4.000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356.000 građana.

Ekonomski institut iz Zagreba je procijenio da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na hrvatski BDP za 0,4 posto.

Kako bi se taj scenarij izbjegao, hrvatske kompanije koje su prisutne na tržištu CEFTA-e, a to su zemlje u regiji, uveliko se pripremaju za novi izvozni režim, a nedavno je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina osnovao i Vijeće za prehrambenu industriju koje će, kako je najavljeno razmatrati i predlagati mjere i zakonsku regulativu.

Približavanjem ulaska Hrvatske u EU, sve se više spominje i Hrvatski izlazak iz CEFTA-e.

Dobar položaj

Ovo bi moglo rezultirati poskupljenjem hrvatskih proizvoda na tržištu u regiji i time njihovoj nekonkurentnosti.

Kada se nađe unutar tržišta EU-a, Hrvatska će primijeniti europske tržišne cijene na svoje proizvode i moći iskoristiti tržište od 500 milijuna potrošača, što je velika prednost, ali valja voditi računa da kao članica CEFTA-e na tržištu od 25 milijuna potrošača ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja CEFTA-e uvezeno u Hrvatsku.

Postoje, nazovimo ih u nedostatku boljeg opisa, originalne ideje:

“Gubitkom možda nekih tržišta poput CEFTA-e, idemo se orijentirati na nova. Naše zemlje su sve prisutnije u zemljama trećeg svijeta, Afrika je vrlo interesantna”.

 Ekonomski institut iz Zagreba je procijenio da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na hrvatski BDP za 0,4 posto.

Ova briljantna rečenica dolazi od Vesne Trnokop-Tante, potpretsjednice Hrvatske gospodarske komore, koja je tim mjestom nagrađena nakon što je tri godine rasipala novac, vrijeme i energiju projekta „Družba-Adria“. 

Kako se može čuti iz hrvatskih gospodarskih krugova u procesu prelaska iz jednog vanjsko-trgovinskog režima u drugi, u najbazičnijoj podjeli, u Hrvatskoj postoje dvije vrste kompanija – one koje tu tranziciju neće niti osjetiti i one kojima će propisi EU-a uvelike otežati, odnosno poskupjeti izvoz na tržište CEFTA-e, a to su Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldavija i Kosovo.

Najpovoljniji izvori

Procjenjuje se da bi, ako hrvatske institucije ne uspiju osigurati najpovoljnije izvore financiranja i izvozno-financijska osiguranja, te ako se ne bi korigirao članak 7. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju CEFTA-i, koji uključuje ublažavanje predviđenih uvjeta i smanjenje visokih stopa, troškovi hrvatskog izvoza u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH i trostruko.

Kada se nađe unutar tržišta EU-a, Hrvatska će primijeniti europske tržišne cijene na svoje proizvode i moći iskoristiti tržište od 500 milijuna potrošača što je velika prednost, ali valja voditi računa da kao članica CEFTA-e na tržištu od 25 milijuna potrošača ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja CEFTA-e uvezeno u Hrvatsku.

I tako se opet čekalo do posljednjeg trenutka, neki izlaze iz CEFTA-e, ulaze u Uniju, ali mentalni sklop „zemalja regije“ još je isti: nisu izvršene „tehničke prilagodbe“, mada nas na dan toliko očekivanog ulaska svakodnevno podsjećaju čak i TV-voditelji u džinglovima komercijalnih televizija, kao da najavljuju ljetni blockbuster.

Komičan ili katastrofičan, kao i do sad, pokazati će vrijeme. Ma da „kod nas“ to obično dođe jedno na isto.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera