Budućnost Unije je u rukama njenih građana

Srbija i Crna Gora mogu očekivati poticaj za nastavak evropskog puta, a BiH i Kosovo kritike (EPA)

Piše: Adnan Mahmutović

Pojava ekonomske i finansijske krize u Grčkoj 2010. godine označila je početak perioda neizvjesnosti u vezi sa nastavkom projekta sveevropskog ujedinjenja i naročito budućnosti eura. Projektna greška ugrađena u sami dizajn eura pokazala je slabosti strategije tehnokratije, unutar koje se evropska integracija razvijala nekoliko decenija.

Nacionalizam, koji se uspješno suprotstavljao ideji ujedinjene Evrope sve do okončanja Drugog svjetskog rata, ponovo se budi i ponovo prijeti evropskoj ideji. Karcinom unutar Eurozone, ipak, nije metastazirao, ali je recesijom oslabio organizme mnogih zemalja, što su znalački iskoristile nacionalističke političke opcije diljem Evrope, koje porast nezaposlenosti i socijalnog nezadovoljstva koriste kao izgovor za apsurdnost evropske politike iz Brisela i na pozivanje ka povrataku nacionalnim valutama.

Podrška građana

Liderima iz Brisela je sada posve jasno da politika dobrih rezultata više ne može nadomjestiti nedostatak demokratske legitimacije. Naprosto sve je manje takvih politika, a sve je više nezadovoljstva. Međutim, iako je važan, ekonomski razlog evropskih integracija nije najvažniji. Sve dok se građani u Evropskoj uniji budu osjećali sigurno, uživali slobodu kretanja i ne budu nacionalno diskriminirani, evropska ideja ima budućnost.

S druge strane, zvanični Brisel je svjestan koliko u ovom trenutku za budućnost EU-a znači podrška građana. Stoga on ne ostavlja nimalo prostora za kalkuliranje, jer realno nema šta izgubiti. Nije tajna da se već neko vrijeme u Evropskoj komisiji razmišlja o novom paketu reformi koje bi dovele do Evropskog ustava i kako Barroso u posljednje vrijeme sve češće istupa federacije nacionalnih država.

Projektna greška ugrađena u sami dizajn eura pokazala je slabosti strategije tehnokratije, unutar koje se evropska integracija razvijala nekoliko decenija.

Jedna od opcija je da građani na izborima za Evropski parlament 2014. godine, osim listića sa imenima kandidata, dobiju i listić o Evropskom ustavu.

Neovisno od činjenice da je procenat izlaznosti na tzv. evropskim izborima u konstatnom padu, stručnjaci u EU-u očekuju da bi mišljenje građana o Evropskom ustavu umnogome opredijelilo aspiracije Barrosove administracije, a samim time i budućnost EU-a.

Nacionalna pitanja

Stoga bi naredni evropski izbori mogli predstavljati krucijalni faktor u raspletu dileme u vezi s budućnošću evropskog projekta.

Međutim, ostaje nejasno koliko će političke partije na tim izborima uspjeti u drugi plan potisnuti tradicionalno dominatna nacionalna pitanja, te više razgovarati sa građanima i razumjeti njihove stvarne potrebe i očekivanja od evropskog projekta.

Ono što je, pak, jasno jeste da je budućnost EU-a u konačnici, ipak, u rukama njenih građana.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera