Dobitnici i gubitnici, naizgled
Piše: Zdenko Duka
Teško je reći tko je pobjednik, a tko gubitnik hrvatskih lokalnih izbora. I u koaliciji vladajuće stranke SDP-a, a osobito u opozicijskom HDZ-u, političari u svojim izjavama izražavaju zadovoljstvo rezultatima, što se moglo i očekivati. Ali, ipak, ima razlika u tim izjavama. Zoran Milanović, predsjednik SDP-a, poslije izbora naprosto nije želio ništa komentirati, a ministar financija Slavko Linić kazao je da je rezultat u Zagrebu SDP-ov poraz.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, smatra da je Hrvatska u nedjelju „poplavila“ (plavo je boja HDZ-a) i da će najesen tražiti izvanredne parlamentarne izbore.
Veliki motiv
Zna najnepopularniji hrvatski političar Karamarko zašto traži izvanredne izbore. Zbog toga što je prošle godine u ovo vrijeme, prilikom izbora za predsjednika stranke, prilično nedvosmisleno rekao da će ove godine uslijediti novi unutarstranački izbori.
A, naravno, traženje izvanrednih parlamentarnih izbora veliki je motiv da se zaboravi na datu riječ i da se u tom odlučnom trenutku vlastita stranka ne slabi unutarstranačkim izborima.
HDZ je uvijek bio jak u županijama, ali odavno nije jak u najvećim gradovima – pa tako njih nije uspio niti sada osvojiti.
Većih iznenađenja u nedjelju nije bilo. SDP i njegov glavni koalicijski partner HNS nisu pretjerano kažnjeni zbog relativno neuspješnog obnašanja vlasti na državnoj razini, a HDZ se nije uspio osobito reafirmirati nakon iznenađujuće pobjede (tada uz odaziv od samo 20 posto birača) na izborima za Europski parlament prošlog mjeseca.
Doduše, Karamarko ističe da je HDZ već u ovom prvom krugu osvojio osam županija (od ukupno 20), što bi mu trebalo dati za pravo da se proglasi pobjednikom. Ali administrativna moć županija je dosta slaba i tako su složene da u njima dominira ruralno stanovništvo.
HDZ je uvijek bio jak u županijama, ali odavno nije jak u najvećim gradovima – pa tako njih nije uspio niti sada osvojiti.
Kad govorimo o četiri najveća grada, Milanovićevi socijaldemokrati u sva četiri idu u drugi izborni krug u trku za gradonačelnika. U Rijeci Vojko Obersnel vrlo uvjerljivo vodi, a vodi i Ivo Baldasar u Splitu, s vrlo dobrim izgledima za pobjedu. U Osijeku Ivica Vrkić, zajednički kandidat SDP-a, HNS-a i umirovljeničkog HSU-a (takođe iz sadašnje vladajuće koalicije) zaostaje desetak postotaka iza Krešimira Bubala iz Glavaševog HDSSB-a, ali je u Zagrebu nekadašnji dugogodišnji SDP-ovac Milan Bandić potpuno ‘pregazio’ SDP-ovog Rajka Ostojića. Takav poraz uz vrlo tijesnu prednost u pobjedi u Gradskoj skupštini Zagreba je pravi, bolan neuspjeh Zorana Milanovića, koji je prije nekoliko mjeseci inzistirao na tome da Ostojić bude kandidat umjesto ranije promoviranog Davora Bernardića.
Potpuno primjereno
Ostojić je to vrlo nevoljko prihvatio, ostavši pritom ministar zdravlja, po čemu je očito kako ni sam nije vjerovao da će pobijediti.
Veliki politički lukavac Bandić komentirao je da takva njegova pobjeda i odličan prolazak njegove neovisne liste u Gradskoj skupštini (24,3 posto) ne bi bili mogući da SDP-ova većina u Skupštini nije posljednje četiri godine blokirala njezin rad. Možemo očekivati, barem, da će takvih blokada u drukčijoj skupštinskoj konstelaciji biti manje i da će građani manje patiti zbog loše kohabitacije.
Gledajući globalno na razini Hrvatske – dvostranačje ostaje.
Isto tako, Milanovićeva podrška IDS-ovom disidentu Damiru Kajinu pokazala se neuspješnom. Iako u drugi krug za istarskog župana ulaze ideesovac Valter Flego (47,2 posto) i Kajin (36,2 posto), gotovo je sigurna Flegina pobjeda.
Na ovim lokalnim izborima natjecalo se sveukupno 5.445 kandidacijskih listi i kandidata – 104 političke stranke, 498 kandidacijskih lista grupa birača i 451 kandidat predložen od grupe birača – ukupno 56.560 kandidata. U mnogim općinama pobijedili su samostalni kandidati i neovisne kandidacijske liste, što je i potpuno primjereno lokalnim izborima.
Ali, gledajući globalno na razini Hrvatske, dvostranačje ostaje.
SDP i HDZ i dalje neprikosnoveno dominiraju. Osim, naravno, u Istri – tamo je oduvijek najjači Istarski demokratski sabor, u Osijeku – u županiji i u gradu je to Glavašev Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje, a u Zagrebu – to je neovisni Milan Bandić.
Ako ne bude većih iznenađenja, SDP će dobiti gradonačelnika u Splitu, vrlo vjerojatno će esdepeovac Željko Sabo ostati gradonačelnik u Vukovaru, možda SDP i HNS čak dobiju gradonačenika i u Osijeku, a HNS-ovac Andro Vlahušić ostane gradonačelnik u Dubrovniku.
Prema tome, ne bi se moglo reći da su vladajući izgubili lokalne izbore. Dalje, dakle, sve ovisi o njihovoj uspješnosti vladanja.
Prvog srpnja Hrvatska ulazi u Europsku uniju, što bi moglo dati izvjesni vjetar u leđa vladajućoj koaliciji. Neki su se pozitivni pomaci počeli događati u ekonomiji zemlje. Usporio se pad osobne potrošnje, nezaposlenih je 33.000 manje nego dva-tri mjeseca ranije (to je dobrim dijelom utjecaj početka turističke sezone) i umnogome se raščišćavaju unutarnja dugovanja. Vidjet ćemo hoće li naredni mjeseci probuditi nešto optimizma u ekonomskim trendovima.
Bjelodane afere
U pojedinim su sredinama pobijedili političari iza kojih se bjelodano vuku afere. Uostalom, to je slučaj i s Bandićem, protiv kojeg ima više od sto kaznenih prijava. Božidar Kalmeta, bivši HDZ-ov ministar, spominje se u nekoliko korupcijskih afera, a svejedno je skoro pobijedio već u prvom krugu u Zadru. Ivica Kirin, bivši HDZ-ov ministar policije, priznao je na Sudu korupcijsko pogodovanje vlastitoj stranci, pa je svejedno pobijedio u Virovitici.
I dubrovački je gradonačelnik Vlahušić (nepravomoćno) osuđen, a, ipak, vodi pred drugi krug. Žalosno je da hrvatska javnost nema tako presudan utjecaj da takvi kandidati ne budu izabrani.
Naizgled, poslije lokalnih izbora ostaje sve isto. Ali, ovakvi će rezultati, ipak, ojačati nezadovoljstvo unutar SDP-a. Ako ekonomski krene naprijed, to će biti potisnuto, ali ako ne – uslijedit će potresi.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera