Klupko balkanskog kriminala se odmotava

EULEX odredio mjesec dana pritvora za osumnjičenog narko-bossa (Anadolija)
EULEX odredio mjesec dana pritvora za osumnjičenog narko-bossa (Anadolija)

Piše: Agron Bajrami

Vijest o hapšenju Nasera Kelmendija na Kosovu je odjeknula cijelim regionom, a glavno pitanje koje se ovih postavlja je da li će ga vlast u Prištini izručiti Bosni i Hercegovini, gde se on traži pod sumnjom za organizirani kriminal, prodaju narkotika i za nekoliko ubistava.

Iako je Kelmendi državljanin Kosova i kao takvog ga štiti i kosovski Ustav, vlast u Prištini ga može izručiti ukoliko prije toga potpiše međunarodni dogovor o ekstradikciji sa Vladom Bosne i Hercegovine. Taj dogovor može biti opšti, kako bi služio za sve slične slučajeve u budućnosti, ali može biti i samo za ovu priliku.

No, u bilo kakjem slučaju, takav se dogovor mora potpisati između ministara pravde dve države – Kosova i Bosne i Hercegovine.

Glavni problem

No tu je, izgleda, glavni problem sa izručenjem: Bosna i Hercegovina, zbog opštepoznatih razloga, još nije priznala nezavisnost Kosova, te stoga ne želi potpisivati dokument koji bi na jedan ili drugi način značio priznavanje državnosti Kosova.

Stoga vlast u Sarajevu traži izručenje Kelmendija od strane misije Evropske Unije na Kosovu, EULEX-a, koja ima određena izvršna ovlašćenja u Kosovskom sistemu pravde i policije, te je već odredila mjesec dana pritvora za osumnjičenog narko-bossa.

Ipak, uprkos ovlašćenjima koja ima, EULEX ne može pravno odlučiti o izručivanju Kelmendija, jer bilo čiju ekstradiciju sa Kosova mora potpisati kosovski ministar pravde Hajredina Kuçi, koji to može uraditi samo ako postoji potpisani dogovor o ekstradiciji.

Iako je Kelmendi državljanin Kosova i kao takvog ga štiti i kosovski Ustav, vlast u Prištini ga može izručiti ukoliko prije toga potpiše međunarodni dogovor o ekstradikciji sa Vladom Bosne i Hercegovine. Taj dogovor može biti opšti, kako bi služio za sve slične slučajeve u budućnosti, ali može biti i samo za ovu priliku.

Takva je procedura na Kosovu već isprobana u slučaju sa Švajcarskom, sa kojom je Kosovo potpisalo dogovor o izručenju traženih osoba, pa je od proglašenja nezavisnosti izvršilo nekoliko izručenja Švajcarskoj. Sličan dogovor o izručenju traženih osoba Kosovo ima i sa nekoliko drugih država, uključujući Makedoniju.

Kako stvari stoje, ukoliko Bosna i Hercegovina stvarno želi uhapsiti i suditi Naseru Kelmendiju, moraće pristati na potpisivanje ovakvog međunarodnog dogovora sa Kosovom i time preći neprirodnu nesuradnju između dvije zemlje, koja postoji jedino zbog srpskog veta na odluke i politiku zvaničnog Sarajeva.

Prava vijest

No, prava vijest oko hapšenja Nasera Kelmendija, ipak i uprkos svemu, nije pitanje njegovog izručenja Bosni i Hercegovini, već su to mogući razlozi zašto je ovaj čovjek uhapšen tek sada, iako je kosovska policija imala saznanja o njegovom prebivalištu na Kosovu još od prošle godine, a sam Kelmendi se nije uopšte skrivao, već je slobodno šetao kosovskim restoranima i barovima. Zadnjih nekoliko meseci je Kelmendi stanovao na adresi samo 200 metara daleko od stana kosovskog ministra policije Bajrama Rexhepija.

I nije prvi put da je Kelmendi neko vrijeme živio nedodirljiv od strane zakona, pošto je njegovo ranije utočište bila i Crna Gora, gdje je postao medijski eksponiran gradnjom hotela u Ulcinju.

U međuvremenu je Naser Kelmendi povezivan sa velikim brojem poznatih imena iz raznih dijelova regije, uključujući političare i biznismene, ali i kriminalne grupe na Kosovu i u Srbiji.

Poznavaoci prilika tvrde da je “pad” Nasera Kelmendija u veoma tijesnoj vezi sa nekoliko drugih istraga i procesa koji se dešavaju po cijelom Balkanu, a kojima je glavni cilj bio razbijanje trgovine kokainom. Mediji čak špekulišu o tome da je Kelmendija “odao” odbijegli narko-boss Darko Šarić u zamjenu za status svjedoka-saradnika američkih bezbjednosnih službi, za koje se kaže da su najaktivnije u razbijanju ove vrste kriminala na Balkanu.

Zadnjih nekoliko meseci je Kelmendi stanovao na adresi samo 200 metara daleko od stana kosovskog ministra policije Bajrama Rexhepija.

Pravu istinu o svim ovim špekulacijama javnost će moći saznati samo kada i ako se Kelmendiju bude sudilo, što još nije sigurno, pošto se Kelmendi ne sumnjiči ni za kakva dela na Kosovu, te bi se bez pravno regulisanog procesa izručenja on brzo mogao naći čak i na slobodi, iako ga je američki predsjednik Barack Obama već pomenuo kao najvećeg balkanskog kriminalca, a kosovski ga je premijer Hashim Thaci, hvaleći policiju za njegovo hapšenje, nazvao jednim od najopasnijih kriminalaca na Balkanu i najvećim dilerom droge u regiji,

Kelmendi možda čuva kečeve u rukavu, u vidu informacija o mnogim političarima na vlasti i postkomunističkim bogatašima po cijelom jugoistoku Evrope.

Balkanska slagalica

Zato jedan dobro informisani izvor iz kosovskih vlasti kaže da se cijela priča u vezi s Kelmendijem i Šarićem može veoma lako shvatiti i kao pokušaj velike čistke od kriminala u regiji, kojom bi se iza rešetaka našle vođe najvećih kriminalnih grupa. Takvu čistku mnogi vide kao operaciju koju vode američke službe, a njen uspjeh bi neumitno imao velike posljedice i na veliki broj moćnika iz politike i biznisa po cijelom Balkanu, zbog partnerstva i veza sa ljudima kao što su Naser Kelmendi i Darko Šarić. Prema ovakvom viđenju stvari, u ovome se kontekstu trebaju gledati i optužnica protiv Miroslava Miškovića u Srbiji ili, pak, istrage o pronevjeri novaca u Telekomu Slovenije.

No, da bi se nešto ovako veliko, a za budućnost regiona veoma potrebno, moglo stvarno desiti, neće biti dovoljna samo snaga stranih službi koje žele razbijanje organizovanog kriminala ili pojedinaca na vlasti čija imena nisu u vezi sa gusto ispletenom mrežom i vezama između organizovanog kriminala i lokalnih političkih centara moći.

Kelmendi možda čuva kečeve u rukavu, u vidu informacija o mnogim političarima na vlasti i postkomunističkim bogatašima po cijelom jugoistoku Evrope.

Za jedan veliki udarac kriminalu biće potrebno mnogo više saradnje između država Balkana ako žele postati društva gde vlada pravo, a ne nedorljivi moćnici u sprezi sa kriminalom.

Klupko kriminala se počelo odmotavati, a slučaj Kelmendi je sada test za vlast u Sarajevu, od koje se očekuje da napokon napravi taj iskorak prema Prištini. Ako ne zbog toga što je kosovska država realnost koju danas čak i Srbija prihvaća više od Bosne i Hercegovine, onda zbog potrebe saradnje u borbi protiv kriminala i korupcije. Jer Kelmendi je tek prvi slučaj, od mnogih koji se trebaju rješavati. A suradnja država regije je jedini način.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere. 

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Odluku o jednomjesečnom pritvoru za Nasera Kelmendija, donio je sudac EULEX-a u Prištini. Gost Al Jazeere u Sarajevu je pomoćnik ministra pravosuđa BiH Nikola Sladoje.

U nedjelju je na Kosovu uhapšen jedan od najtraženijih ljudi Balkana, čovjek s crne liste SAD-a – Naser Kelmendi. Hoće li njegov pad uzdrmati političku scenu u Bosni i Hercegovini i regiji? O tome govore gosti Konteksta: u Sarajevu bivši ministar sigurnosti BiH – Sadik Ahmetović, u Beogradu odgovorni urednik nedjeljnika Vreme – Filip Švarm […]

Više iz rubrike Piše
POPULARNO