Opravdani ili ne strahovi od bioterorizma

Ulaganje novca u SAD-u u svrhe zaštite od bioterorizma samo 2004, 2005. i 2008. bilo je usmjereno na stvaranje bioštita (EPA)

Piše: Jelena Kalinić

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama i senator Roger Wicker nisu prvi političari kojima su poslata pisma sa ricinom. Potpuno isti scenario se odvio i 2004, kada je pismo sa tragovima ricina nađeno u pošti senatora Billa Frista. Ako pogledamo nazad, naći ćemo još nekoliko interesantnih primjera korištenja upravo ricina u vojne i terorističke svrhe.

Ricin, jak otrov koji se dobija iz sjemene opne ploda biljke Ricinus communis je, izgleda, omiljeno sredstvo bioterorista. Jedino im je, čini se, draža bakterija Bacillus anthracis, koja uzrokuje a šta drugo nego antraks.

Ne bez razloga – ricin je teško detektovati, djeluje u malim koncentracijama i za njega ne postoji protuotrov. Djeluje tako što truje stanice na nivou staničnih podstruktura – ribosoma i onemogućava biosinezu životno važnih proteina. Prvi znaci trovanja nastupaju otprilike već nakon sata od stupanja u kontakt sa ovim otrovom, a trovanje je, u ovom specifičnom slučaju, najčešće uzrokovano udisanjem čestica ricina, odnosno, napadač računa na to da će žrtva, otvarajući pismo, udahnuti ricin. Smrtna doza, kako su istraživanja pokazala, za odraslog čovjeka iznosi tri miligrama.

Potrošeno 60 milijardi dolara

Ricinus možete naći posađen kao ukrasnu biljku u parkovima, čak i bliže nego što očekujete, ali se za dobivanje čistog ricina treba dobro namučiti.

Toliko iz popularne nauke. Prebacimo sada fokus negdje drugdje – na problem bioterorizma.

Možda će vam prva asocijacija biti „Umbrella coorporation“ iz filma Resident Evil, ali bioterorizam, kao što vidimo, ne mora nužno biti baš toliko stvar naučne fantastike. Slučaj sa kojim smo otvorili ovu temu možda više spada u oblast upotrebe hemijskih otrova nego striktno u biološka oružja, ali, s obzirom na to da je ricin organskog, a ne sintetičkog ili anorganskog porijekla (npr. talijum ili arsen), ovaj aktuelni primjer je poslužio kao šlagvort da se kaže nekoliko riječi i o ovom aspektu terorizma i odbrane.

Od 11. septembra 2001. do danas Sjedinjene Američke Države su potrošile preko 60 milijardi dolara (prema podacima Centra za biosigurnost pri Medicinskom centru Univerziteta u Pittsburghu, objavljenim  2011) u svrhu unapređenja odbrane od biološkog i hemijskog oružja.

Jedna kompanija iz New Jerseyja radi na razvoju protuotrova za ricin, ali ovaj medikament još nije dovoljno istražen niti je još odobren od strane američkog regulatora za hranu i lijekove (FDA).

Ta odbrana je većinom usmjerena na istraživanja, te razvoj vakcina i protutrova. Uloženi novac se sporo vraća i to je pokrenulo buru rasprava o opravdanosti i o organizaciji ovog projekta.

Jedna kompanija iz New Jerseyja radi na razvoju protuotrova za ricin, ali ovaj medikament još nije dovoljno istražen niti je još odobren od strane  američkog regulatora za hranu i lijekove (FDA). Sa ostalim vakcinama i protuotrovima je ista situacija i to je glavni razlog zašto ovakva istraživanja sporo vraćaju uložena sredstva.

Međutim, dok su konsekvence ovakvog načina borbe, vođenja ratova i terorističkih napada prilično jasne i dolaze u zastrašujućem obliku onog metaforičkog “pale horse”, rezultati razvoja odbrane od istih su vrlo nejasni i traže dublju analizu.

Treba uzeti u obzir i činjenicu da gotovo sve što se napravi u SAD-u nađe svoju primjenu u Evropi i šire, pa na ulaganja u ova istraživanja i kritike nepotrebnog trošenja novca za njih u SAD-u ne treba gledati kao na nešto što se nas ne tiče.

Bez očekivanih rezultata

Kritičari ovolikog ulaganja budžetskog novca u oblast zaštite od biološko-hemijskog oružja tvrde da ne postoji uređena strategija istraživanja i da su neka istraživanja pokazala i svoju tamnu stranu i nuspojave (npr. razvoj nekih oblika raka kod osoba koje su primile antivirusne vakcine u pokusnom periodu).

S druge strane, neka istraživanja ne daju očekivane rezultate – FDA je 2009. odbila odobriti vakcinu protiv antraksa za čiji je razvoj prethodno odobrena suma od 356 miliona dolara, jer vakcina nije bila ništa efikasnija od antibiotika koji se inače koristi za tretman antraksa.

Pažljivo se uklonivši sa trusnog tla, tema o velikim teorijama zavjere, o tajnim projektima i slično, pogledajmo još jednom ekonomsku i političku stranu priče.

Vlada predsjednika George W. Busha fokusirala se na razvoj bioštita, antiterorističke i vojne svrhe, dok je Vlada Obame više računa vodila o javnom zdravstvu, čiji bi razvoj indirektno dao koristi i u borbi protiv bioterorizma.

Statistika pokazuje da je ulaganje novca u SAD-u u svrhe zaštite od bioterorizma samo 2004, 2005. i 2008. bila usmjerena na stvaranje bioštita, dok je glavnina novca u periodu 2009-2012. završila u tzv. “multiple-use”, odnosno, za razvoj sektora javnog zdravstva i razvoj vakcina.

To će reći da se Vlada predsjednika George W. Busha fokusirala na razvoj bioštita, antiterorističke i vojne svrhe, dok je Vlada Obame više računa vodila o javnom zdravstvu, čiji bi razvoj indirektno dao koristi i u borbi protiv bioterorizma.

Da li sve to, ipak, nije protraćen novac, vidjećemo. Znak da će se istraživanja u oblasti odbrane od bioterorizma, ipak, odvijati u korist opšteg dobra jeste i to da međunarodni tim odlazi u Kinu da bi pomogao u istraživanju novog oblika virusa smrtonosne gripe H7N9.

Evropski copy-paste

Iako ovaj virus nije korišten kao biološko oružje, nisu neosnovane strepnje da bi se mogao iskoristiti u te svrhe, tako da je cilj ovog projekta, indirektno, pospješenje zaštite od bioterorizma. Ipak, nema mjesta paranoičnim strahovima.

Dobra stara Evropa obično čeka znanja iz SAD-a i onda se posluži metodom copy-paste. EU ima nešto što se zove Mreža evropskih laboratorija za bioštit (EBLN). U mrežu je uključeno 12 članica EU-a. Cilj projekta je da se podigne stepen pripremljenosti zemalja članica EU-a za zaštitu od bioloških agenasa u toku potencijalnih ratnih dejstava ili terorističkog akta, stvaranje baze podataka i protokola u slučaju napada. Nadajmo se će sve to biti korisno, a da nikad neće biti potrebno.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera



Povezane

Paul Kevin Curtis (45) ranije osumnjičen da je poslalo pisma sa ricinom Obami i drugim američkim zvaničnicima.

Published On 18 Apr 2013

Pisma sa ricinom upućena Obami i senatoru iz Mississippija nisu povezana sa eksplozijama u Bostonu, tvrdi FBI.

Published On 17 Apr 2013
Više iz rubrike Piše
POPULARNO