Borba za raketnu odbranu
Piše: Janusz Bugajski
Dugotrajni spor između Washingtona i Moskve oko raketnog štita u Evropi nije riješen, uprkos američkom saopćenju da je postavljanje dijela štita otkazano.
Dok Bijela Kuća pravi ustupke zarad ruske saradnje po mnogim sigurnosnim pitanjima, Kremlj to vidi kao slabost i neodlučnost koja se može iskoristiti u rusku korist.
Američki ministar odbrane Chuck Hagel, izjavio je da su planovi instaliranja presretača dalekometnih raketa u Poljskoj u slijedećem desetljeću, kao vid zaštite od potencijalne prijetnje iz Irana, otkazani.
Umjesto toga, zbog sve veće prijetnje ratoborne Sjeverne Koreje, SAD planira postaviti 14 dodatnih presretača u Aljasku i postaviti nove radare u Japanu.
Četiri faze
Američki planovi odbrane za Evropu, u početku su sadržavali sistem od četiri faze. Prve tri faze uključivale su postavljanje presretača kratkog i srednjeg dometa, dok je sad već otkazana četvrta faza, uključivala postavljanje dalekometnih presretača do 2020. godine.
Prva faza je već okončana, uplovljavanjem broda sa proturaketnim presretačima u Mediteran.
Druga faza uključuje postavljanje antiraketne odbrane u Rumuniji do 2015. godine. Presretači u Poljskoj će biti dio treće faze, planirane za početak 2018. godine.
Moskva je odlučna zadržati mogućnost uništenja bilo koje evropske zemlje bez nuklearnog oružja, pogotovo nekadašnjih satelita poput Poljske.
Moskva kompletan antiraketni sistem u Evropi vidi kao prijetnju za ruski strateški nuklearni arsenal. Tvrdi da Zapad taj sistem može iskoristiti za obaranje ruskih interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM), te na taj način dovesti u pitanje sigurnost zemlje.
U stvarnosti, Moskva je odlučna zadržati mogućnost uništenja bilo koje evropske zemlje bez nuklearnog oružja, pogotovo nekadašnjih satelita poput Poljske. Odnosno, svaku američku odbranu novih demokratija na Zapadu Rusija vidi kao neprihvatljivo miješanje u rusku zonu utjecaja.
Američki zvaničnici ponovo su uvjeravali Varšavu da otkazivanje postavljanja konačne faze antiraketnog štita neće ugroziti sigurnost zemlje, te da do toga nije došlo da bi se umirila Rusija. Nije iznenađujuće što Poljaci i druge zemlje središnje Evrope nisu povjerovali u takve tvrdnje. Varšava je pristala na antiraketni štit u svojoj zemlji zbog ispunjenja svog osnovnog cilja, a to je prisustvo američkih snaga na svojoj teritoriji. Oni to vide kao jačanje sigurnosti zemlje i odbijanje budućih ruskih prijetnji. Malo je povjerenja u sigurnosne snage NATO-a, bez prisustva američkih snaga.
Eliminacija štita
Uprkos nadanjima predsjednika Baracka Obame, da će otkazivanje četvrte faze smekšati predsjednika Vladimira Putina, i omogućiti nastavak saradnje, Moskva nije impresionirana. Zaista, zašto bi Kremlj slavio odluku Washingtona, kada može izvući još ustupaka od svog najvećeg strateškog protivnika? Ruski zvaničnici pokušavaju umanjiti antiraketni štit, ili ga u potpunosti eliminisati. Oni također žele stvaranje zajedničkog sistema sa NATO-m koji bi vratio centralnu Evropu pod neželjeni ruski kišobran.
Bijela Kuća želi sa Rusijom sarađivati na nekoliko globalnih izazova, uključujući smanjivanje nuklearnih arsenala. Ali Moskva ne želi nove dogovore, dok se ne riješi pitanje antiraketnog štita. U ovom trenutku, SAD ne odustaje od svog osnovnog plana postavljanja štita u Centralnoj Evropi, ali je cijeli region postao nervozan zbog nagle promjene Obaminih planova.
Nagle promjene u planovima Washingtona bacile su sumnju na dugoročne namjere SAD-a.
Antiraketni štit je kamen temeljac američko-poljske vojne saradnje. Varšava je entuzijastično prihvatila američke zahtjeve, kao što je postavljanje štita na njenu teritoriju, još otkako je Poljska primljena u NATO. Nažalost, nagle promjene u planovima Washingtona bacile su sumnju na dugoročne namjere SAD-a.
U septembru 2009. godine, na 70. godišnjicu sovjetske invazije Poljske uz saradnju nacističke Njemačke, Obamina administracija je unilateralno otkazala antiraketni sistem bivšeg američkog predsjednika Georgea W. Busha.
Također je objavila novi plan, nazvan Evropski postepeno adaptivni pristup (EPAA), koji je odgodio postavljanje presretača raketa u Poljskoj za pet godina.
Bezobrazno zanemarivanje
Osim toga, umjesto antiraketnog PATRIOT sistema, mnogo slavljenog u Washingtonu, postavljeni su vještački presretači. Nije iznenađujuće što poljski zvaničnici ovaj potez smatraju bezobraznim umirenjem Rusije i zanemarivanjem poljske sigurnosti.
Zbog nove promjene vašingtonskih planova, ponovo su na površinu isplivale sumnje u vrijednost i istrajnost američke prvrženosti. Nekoliko nedavnih dešavanja su doprinijeli pesimističnom raspoloženju, uključujući smanjenje američkih snaga u Evropi i glasno proglašenog američkog „stožera“ spram Azije. Niko ne može biti siguran da će Obamina administracija zaista dovršiti antiraketni štit u Poljskoj do 2018. godine. Varšava je veoma svjesna da bi se, u vrijeme sve veće američke finansijske strogoće, Kongres mogao usprotiviti multimilionskom programu koji brani samo Evropu.
Kremlj će dati svoje odobrenje američke politike samo ukoliko Washington prizna da nekadašnji Sovjetski blok privilegovano pripada ruskoj interesnoj sferi.
Da bi izbjegao strahove Poljske, te ruska samozalaganja, Washington mora ukloniti sve nejasnoće oko posvećenosti najbližem centralnoevropskom savezniku. Mora ubrzati postavljanje antiraketnog štita, te aktivno podržati stvaranje poljskih odbrambenih planova, razmještanjem PATRIOT-a, kao što je uradio u Turskoj.
Moskva poštuje snagu i odlučnost, ne slabost i neodlučnost koja se prezentira kao „fleksibilnost“. Što Washington bude pravio više ustupaka, to će Putinov apetit rasti. Kremlj će dati svoje odobrenje američke politike samo ukoliko Washington prizna da nekadašnji Sovjetski blok privilegovano pripada ruskoj interesnoj sferi. Čak se i tada može reći da je Rusija pod američkom prijetnjom. Putin je izračunao da su mu potrebni skupi nacionalni ciljevi i pretjerane međunarodne prijetnje da bi učvrstio vlast.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera