Samozvani povratak umirovljenih generala

Umirovljeni generali imaju namjeru zakonu se suprotstaviti - ratnih ustrojstvom (Pixsell)

Piše: Zdenko Duka

Rejting stranaka vladajuće koalicije te Hrvatske demokratske zajednice i drugih opozicijskih stranaka u Hrvatskoj bit će provjeren u dva izbora u sljedeća dva mjeseca – 14. travnja birat će se 12 hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu, a 19. svibnja biraju se lokalne vlasti: župani, gradonačelnici, općinski načelnici i pripadajuća skupštinska vijeća.

Iz mjeseca u mjesec slabi glavna vladajuća Socijaldemokratska partija (prema Crobarometru, u veljači je bila na 27 posto), a njezin glavni koalicijski partner – Hrvatska narodna stranka – potpuno je potonula, na 1,7 posto. Rejting slabi jer su ekonomski rezultati Vlade porazni. No, bez obzira što su vladajuće stranke u krizi, HDZ, kao glavna opozicijska stranka, od te slabosti ništa ne profitira. HDZ je na 20 posto, dok su treća stranka po snazi Hrvatski laburisti s 9,1 posto potpore građana.

Dvanaest zastupnika biraju se u Europski parlament samo na godinu dana, jer su u lipnju 2014. godine novi izbori u cijeloj Europskoj uniji.

Lokalni izbori su dobra prilika za neovisne kandidate i liste, a u ovoj slabosti vladajućih i HDZ-a mogli bi doživjeti nešto slično što se dogodilo u Italiji – atrofiju i lijevog i desnog političkog bloka. Uostalom, za propadanje glavnih stranaka dobar je primjer i susjedna Slovenija, gdje je, poslije pada premijera Janeza Janše, mandatarka nove vlade postala Alenka Bratušek iz Pozitivne Slovenije, stranke koja je osnovana samo tri mjeseca prije nego li je pobijedila na slovenskim parlamentarnim izborima u prosincu 2011. godine. Tako brzo stvaranje i pobjedničko lansiranje neke nove stranke u Hrvatskoj teško je moguće, no vidjet ćemo što daljnji događaji nose.

Dvanaest zastupnika biraju se u EP samo na godinu dana, jer su u lipnju 2014. godine novi izbori u cijeloj Europskoj uniji. Kritike su iz opozicije da je trebalo uštedjeti nekoliko miliona eura i zajedno održati europske i lokalne izbore. No – kažu vladajući – u tom bi slučaju nastala opća predizborna kakofonija, pomiješale bi se kampanje za euroizbore i za lokalne izbore, a prvi europski izbori imaju posebnu važnost, jednim dijelom čak i zbog toga jer se promovira za Hrvatsku novi izborni sustav, u kojem građani neće glasati samo za stranačku ili neovisnu listu, nego i preferencijalno, za kandidate na toj listi.

Karamarkovo ‘čišćenje’

No, naravno, datum 14. travnja za euroizbore nosi prednost SDP-u, jer je na razini Hrvatske premoćno najjača stranka, što mora doći do izražaja u izborima po proporcijalnom sustavu u samo jednoj izbornoj jedinici. Ovu prvu predizbornu kampanju vodit će dakle, kao glavni rivali, predsjednici SDP-a i HDZ-a, Zoran Milanović i Tomislav Karamarko –  i to na europske teme –  i, nema nikakve sumnje, Milanović ima ogromnu prednost pred Karamarkom, koji je katastrofalan u komunikaciji s medijima i javnošću i daleko je najnegativniji političar u svim ispitivanjima rejtinga. Osim toga, ulazak Hrvatske u EU nije baš ono o čemu Karamarko zna pričati, pogotovo ne s iskrenim uvjerenjem.

Takozvani Časni sud HDZ-a je prije nekoliko dana izbacio iz stranke bivšu predsjednicu HDZ-a i nekdašnju premijerku Jadranku Kosor, za čijeg su mandata završeni pregovori Hrvatske s EU-om. HDZ ju je isključio jer je kritizirala Karamarkove teze o “dekroatizaciji” i “detuđmanizaciji” HDZ-a posljednjih 12-13 godina, dakle, i u vrijeme kad je ona vodila stranku. Njezino izbacivanje je Karamarko novinarima vrlo kratko prokomentirao riječima: “Pa to je jedno čišćenje, jel’.”

Takozvani Časni sud HDZ-a je izbacio iz stranke bivšu predsjednicu HDZ-a i nekdašnju premijerku Jadranku Kosor, za čijeg su mandata završeni pregovori Hrvatske s EU-om.

Pobjeda u europskim izborima mogla bi dati vjetar u leđa SDP-u pred lokalne izbore. Postoje problemi u odnosima SDP-a i HNS-a, jer se HNS usprotivio namjerama ministra financija, SDP-ovog Slavka Linića, da što skorije uvede porez na nekretnine i da ograniči građanima sumu ulaska u minus na bankarskim računima, na kojem banke dobro zarađuju, jer minus na računima okamaćuju s čak 12 posto godišnje. Čak je šef HNS-ovog kluba u Hrvatskom saboru Jozo Radoš rekao da će HNS izaći iz koalicije ako se uvede porez na nekretnine. Sve je to ipak bio samo predizborni spin, a sada se čak spominje i mogućnost da SDP i HNS u izborima za EP nastupe zajedno, u koaliciji. Na taj bi način i HNS imao šansu ući u EP, jer bi mu sa samostalnom listom to teško uspjelo – za ulazak u EU lista će trebati dobiti sedam-osam posto glasova hrvatskih birača.

Sada se čini da je jedan uspjeh ove vlasti u ovoj godini zajamčen – to je ulazak u EU. Loše je vrijeme i za EU, nekada se ulazilo s više optimizma, pompoznije i uz više novca iz europskih fondova, ali svakako je bolje za Hrvatsku biti unutra nego izvan EU. Ali, možda će to biti i jedini ovogodišnji uspjeh zasad neuspješne Vlade.

‘Ratno ustrojstvo’

A ove subote su se u hrvatsku politiku najizravnije umiješali umirovljeni generali Hrvatske vojske. Njih čak 48 najavilo je da će u roku od mjesec dana u Vukovaru održati izbornu skupštinu hrvatskog generalskog zbora te će se “ustrojiti hijerarhijski, po principu oružanih snaga”. Naravno da je povod najava Vlade da će vrlo skoro u Vukovar uvesti javne napise na dva jezika, uz latinicu i na ćirilici – poštujući Ustavni zakon o zaštiti nacionalnih manjina. Umirovljeni generali izgleda imaju namjeru tome se suprotstaviti – ratnih ustrojstvom.

To je jasna prijetnja sadašnjoj vlasti tzv. lijevog centra, koja nema namjeru nastaviti korumpirati dva desetljeća izrazito povlaštene socijalne grupacije. Kako misli jedan od prominentnijih, general Domagoj Domazet Lošo, Hrvatska je izložena unutarnjoj agresiji, riječ je o informacijskom ratovanju, gdje je najsnažnije oružje – pismo. Na to da je naprosto riječ o primjeni Ustavnog zakona generali imaju lakonski odgovor – popis stanovništva, prema kojem u Vukovaru ima više od 33 posto Srba je lažan, jer je i na jednoj adresi u Vukovaru prijavljeno i po 30 ljudi.

Zbog izražene želje za aktivnim sudjelovanjem u politici, ondašnji predsjednik Stipe Mesić je u rujnu daleke 2000. godine istodobno umirovio 12 generala Hrvatske vojske.

Hrvatska je mala zemlja s jako puno generala. Zbog izražene želje za aktivnim sudjelovanjem u politici, ondašnji predsjednik Stipe Mesić je u rujnu daleke 2000. godine istodobno umirovio 12 generala HV-a. Godinama se Hrvatska kako-tako izvlači iz zadane poslijeratne situacije, pa se tako i izvlači iz poslijeratnog balkanskog okruženja. Naravno da to generale smeta, jer vole kad smo svi ratni zarobljenici prošlosti – onda su oni tu baš svoji na svome.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera